Pomoć za Europu

Kina želi investicijama pomoći Europi i SAD-u da izađu iz dužničke krize. Je li ta ponuda prilika ili pak prijetnja?

Kineski premijer Web Jiabao izjavio je na sastanku da je njegova zemlja spremna pružiti ruku pomoći. Doduše, o konkretnim ponudama nije bilo riječi. Kina je dosada u prvom redu bila angažirana u kupnji državnih obveznica posrnulih članica eurozone. Nedavne izjave Wena Jiaboa mogle bi se protumačiti kao potvrda spremnosti za daljnju kupnju obveznica europskih zemalja. O ukupnom iznosu obveznica koje je dosada kupila Kina nema podataka, ali spremnost na daljnje ulaganja u europske države pokazuje da je Peking optimističan glede daljnjeg gospodarskog razvoja Europe.

Kina želi pridonijeti umirenju tržišta. EU je najveći trgovinski partner Kine pa je joj stoga stabilnost eurozone u velikom interesu.

I SAD je Kini prevažan trgovinski partner, tako da se sigurno ne bi radovala njegovom gospodarskom slomu, a pogotovo zato što je Kina veliki dio svojih deviznih rezervi uložila u američke obveznice. Međutim, taj azijski div svoje goleme devizne rezerve, procijenjene na oko 3,2 bilijuna dolara (2,3 bilijuna eura) treba nastaviti ulagati. Po mišljenju stručnjaka Peking će zasada i dalje morati ulagati u američke obveznice, u prvom redu kako bi spriječio gubitak vrijednost onih kupljenih. „Kina se ne može razvijati u izolaciji od ostatka svijeta, a svijet treba Kinu za svoj razvoj", naglasio je Wen Jiabao u svom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu koji se do kraja tjedna (16.9.) održava u istočnokineskom Dalianu.Kineska očekivanjaKina od prezaduženih europskih država i SAD-a očekuje veće napore u rješavanju javnog duga. „Vlade moraju preuzeti odgovornost i uvesti reda u javne financije", izjavio je kineski premijer Web Jiabao prošli tjedan

Čime Kina uvjetuje svoju pomoć?

Kina od prezaduženih europskih država i SAD-a očekuje veće napore u rješavanju javnog duga. „Vlade moraju preuzeti odgovornost i uvesti reda u javne financije", izjavio je Web Jiabao u srijedu. Također je ponovno pozvao SAD i Europu da zaštite kineska ulaganja. Proteklih tjedana Kina je posebno oštro kritizirala američku politiku zaduživanja.

Koje se ekonomske i političke namjere kriju iza kineskih ponuda?

Kina se u prvom redu želi predstaviti svijetu kao spasitelj u nevolji, ali sigurno ne namjerava tek tako dijeliti novac. Peking već odavno teži većoj ulozi u međunarodnoj financijskoj politici. Osim toga, pružanjem pomoći Europi i SAD-u Kina namjerava osnažiti svoj gospodarsko-politički utjecaj, koji bi joj primjerice mogao pomoći u tome da se sporna pitanja riješe u kinesku korist. Primjerice, u naporima da se zemlji prizna status tržišne ekonomije, što joj je potrebno kako bi se mogla zaštititi od tužbi zbog dumpinga cijena. U svom govoru u Dalianu, kineski je premijer ponovno je vršio pritisak na rješavanje tog pitanja, te je izravno pozvao Europsku uniju da prizna Kini status tržišne ekonomije. Izjavio je također da se nada velikim pomacima već na idućem samitu EU-Kina zakazanom za listopad. Od SAD-a Kina očekuje veće otvaranje američkih tržišta za ulaganje kineskih tvrtki. Kineski premijer ponovno je pozvao SAD na ukidanje ograničenja za izvoz proizvoda visoke tehnologije u Kinu.

Kina računa da bi financijskim angažmanom u Europi mogla ojačati svoj politički utjecaj, a time ujedno i sva sporna pitanja gurnuti u drugi plan. „Postoji opasnost od toga da će europske kritike zbog nepoštivanja ljudskih prava u Kini ubuduće biti još blaže", smatra stručnjak za Kinu Dirk Pleiter iz Amnesty Internationala. Svoj rastući utjecaj Kina bi također mogla iskoristiti za ukidanje EU-ova embarga na oružje koji je na snazi od masakra počinjenog 1989. na trgu Tiananmen.

Peking ostvaruje trgovinski suficit od 20 milijardi dolara. A taj se novac mora negdje uložiti, a pri odlučivanju o tome gdje plasirati taj novac neće se voditi računa samo o profitu, već će također i strateška razmišljanja imati važnu ulogu. U Europi Kina teži pristupu atraktivnim markama i tehnologijama. Službeni Peking u načelu teži reformi gospodarstva, odnosno više ne želi biti isporučitelj samo jednostavne robe, već se također želi profilirati kao proizvođač hightech proizvoda te steći reputaciju u pogledu inovacija i kvalitete.

Već u travnju Kina je dala naslutiti da je spremna priteći u pomoć prezaduženim članicama eurozone, posebno Portugalu, Španjolskoj i Grčkoj. Osim u sektoru financija, Kina želi osnažiti svoj utjecaj u drugim ključnim branšama, kao što su logistika, industrija i građevina. Kineska logistička kompanija Cosco u Grčkoj je već dobila koncesiju za upravljanje najvećim kontejnerskim terminalom u luci Piraeus, i to na 35 godina. U Portugalu pak Kinezi žele investirati u sektor banaka. U Velikoj Britaniji Nanjing Automobile Group već je i prije krize preuzeo ostatke automobilske tvrtke Rover, dok je tvrtka Geely kupila Volvo.

Utjecaj Kine raste i u Njemačkoj – posebno srednjeg poduzetništva. Tako su primjerice u vlasništvo kineskih investitora prešli primjerice proizvođač šivaćih strojeva Dürrkopp Adler, proizvođač strojeva Waldrich Coburg i IBM-ova podružnica u Njemačkoj.

Mogu li Kinezi svojim novcem spasiti Europu?

Trenutno nije za očekivati da će kineski suficit oslabiti. Prema tome, Kina je i dalje mora ulagati, ali da bi se zaštitila od krize, mora izbjeći koncentriranje svojih ulaganja. Ipak, rješavanje europske dužničke krize, te istovremeno spašavanje više zemljama, i Kinezima bi moglo biti preveliki zalogaj.Jeftini proizvodiMnogi jeftini proizvodi potrebni u industriji dolaze upravo iz Kine, a u Njemačkoj se slažu u mnogo skuplje proizvode te se zatim diljem svijeta prodaju s naljepnicom „Made in Germany". S druge strane, od Kine profitiraju uvelike i njemački potrošači. Primjerice mnogi proizvodi široke potrošnje, bili bi znatno skuplji da se ne proizvode u Kini

Na koji način Zapad profitira od Kine?

Kina za sobom povlači golemi rast cijelog svjetskog gospodarstva. U proteklih 40 godina ukupni BDP Kine porastao je 19 puta. Za usporedbu, za ostvarenje tolikog rasta SAD-u je trebalo 160 godina. Od Kine najviše profitira Njemačka, kao veliki izvoznik: u protekle dvije godine njemački izvoz u Kinu povećan je za više od 200 posto. Čak je i u 2009. godini, dakle u vrijeme najdublje krize od kraj Drugog svjetskog rata zabilježen porast izvoza u Kinu. Trenutno od Kine najveće koristi imaju proizvođači automobila. No Kina je ipak važniji isporučitelj roba. Mnogi jeftini proizvodi potrebni u industriji dolaze upravo iz Kine, a u Njemačkoj se slažu u mnogo skuplje proizvode te se zatim diljem svijeta prodaju s naljepnicom „Made in Germany". S druge strane, od Kine profitiraju uvelike i njemački potrošači. Primjerice mnogi proizvodi široke potrošnje, bili bi znatno skuplji da se ne proizvode u Kini.

Što Kina planira sa svojom valutom?

Već u ožujku kineska središnja banka predstavila je „masterplan" kojim namjerava renmimbi pretvoriti u vodeću svjetsku valutu. Kina svojim uvoznicima i izvoznicima dopušta da u poslovanju sa stranim partnerima strane valute preračunavaju u juan. Time želi postići da se u međunarodnom poslovanju sve više koristi juan, a sve manje dolar. Ako je suditi prema spomenutom planu, Kina ni u budućnosti neće dopuštati konverziju juana po vrijednostima slobodnog tržišta.

Što se Kina bude više gospodarski razvijala, više će rasti značaj njene valute. U prilog tomu ići će također jačanje trgovine sirovinama koje su u kineskim rukama. U sljedećem koraku, Kina bi mogla ponuditi središnjim bankama na Zapadu da juan postane valutom deviznih rezervi. Središnje banke tome će biti sklonije, ako vrijednost dolara i eura nastati padati. Kina bi si na taj način mogla osigurati veliku prednost, odnosno mogla bi krenuti u veliku kupovinu tvrtki, sirovina i patenata. I sve to zahvaljujući sve snažnijem juanu čija se vrijednost i dalje umjetno drži na niskoj razini u cilju jačanja izvoza.

Peer Junker, Carsten Brönstrup, Andreas Oswald
Der Tagesspiegel