BiH - Radončić i Silajdžić odbijaju vlast, Hrvati opet moraju s Lagumdžijom i Tihićem

Iako su predsjednica Federacije Borjana Krišto i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović zatražili od Ustavnoga suda FBiH ocjenu ustavnosti o konstituiranju Doma naroda te izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH te Vlade, najava razgovora lidera dvaju HDZ-ova s liderima SBB-a BiH i SBiH, Fahrudinom Radončićem i Harisom Silajdžićem, o formiranju vlasti na državnoj razini, sa SNSD-om i SDS-om, u neku ruku nagovješćuje da su Čović i Ljubić priznali gubitak i da su svjesni da su za njih nepovratno izgubljene pozicije u izvršnoj vlasti u FBiH.

Vrlo je značajno u tom kontekstu podsjetiti i na stav OHR-a i američke administracije, koji su izrazili žaljenje što su dva HDZ-a odbila prijedloge međunarodne zajednice o formiranju vlasti i prihvatili činjenicu da su dva HDZ-a otišla u oporbu.

To bi trebalo prevesti kako dramatičnih zaokreta u režiji Amerikanaca i Europljana više i ne može biti i kako su uzaludna upiranja hrvatskoga šefa diplomacije Gordana Jandrokovića na spašavanje pogrešno povučenih političkih poteza.

Omjer snaga

Prema pouzdanim informacijama, sada svi dužnosnici zemalja članica Vijeća za provedbu mira u BiH sa zanimanjem prate proceduru usvajanja federalnoga proračuna. Što se tiče vlasti na razini države, ako izostavimo teorije i čarobne štapiće, prema sadašnjem omjeru snaga, nju je gotovo nemoguće napraviti bez dvaju HDZ-ova, SNSD-a i SDS-a, ali i bez dominantnih bošnjačkih stranaka SDP-a ili SDA.

Naime, iako Čović najavljuje razgovore s Radončićem i Silajdžićem, lako je izračunati da je to nemoguća misija i matematički neizvodiva kombinacija. Sve kada bi Silajdžić i Radončić na kraju i pristali na dogovor, nije realno dobiti zamišljenu parlamentarnu snagu i formirati poželjnu državnu vlast.

Naime, niti SBB BiH niti SBiH ne mogu osigurati dominaciju unutar pet bošnjačkih izaslanika u Domu naroda BiH tako da bi ta većina praktično bila nemoćna. Vrlo je bitno reći kako se izaslanici u državni Dom naroda biraju iz Parlamenta FBiH, gdje SDP i SDA imaju apsolutnu kontrolu.

Inače, Radončić je svjestan neizvedivih Čovićevih zamisli i ostaje baviti se unutarstranačkim izborima, a Silajdžić niti je politički moćan niti želi odustati od knjiženja državne imovine na državu BiH, a to znači prekid pregovora s Miloradom Dodikom. S druge strane, Čović odbacuje svaku mogućnost razgovora sa SDP-om i SDA.

Pregovori

U procesu formiranja vlasti na državnoj razini presudnu ulogu neupitno igra lider SNSD-a Milorad Dodik. On zahtijeva ulazak dvaju HDZ-ova u Vijeće ministara i sada se postavlja pitanje hoće li Dodik ostati pri čvrstom stavu da neće razgovarati sa Zatkom Lagumdžijom i Sulejmanom Tihićem ako ne zajamče udovoljavanje njegovim prohtjevima. Pitanje je, međutim, do koje je mjere u interesu RS-a i Dodika odugovlačenje s formiranjem vlasti i što bi to za Dodika bilo prihvatljivo pa da krene u pregovore s Lagumdžijom i Tihićem.

Ono što bi za Čovića i Ljubića bilo možda ponižavajuće i paradoksalno, stvar bi mogao spasiti upravo Lagumdžija ako bi, nekim čudom, pristao da sve pozicije u Vijeću ministara, koje pripadaju Hrvatima, preuzmu dva HDZ-a, računajući pri tome i čelnu poziciju u Vijeću ministara te da SNSD dobije ministra vanjskih poslova. U tom političkom manevru i poželjno dobroj taktici lidera SDP-a izgubio bi se smisao za moguće Dodikove političke sabotaže, a dva HDZ-a bi bila spašena od totalnoga političkoga kolapsa.

Nacionalni blokovi

Politička kriza se seli na državnu razinu i trenutačno je u najkomotnijoj poziciji Dodik. On ubire plodove dubokih podjela u FBiH. Njega drugi guraju u poziciju gospodara političke pozornice. U sukobu Čovića i Lagumdžije sigurno je Dodik na strani Čovića, sve dok je to u interesu RS-a. Onoga trenutka kada budu zadovoljeni Dodikovi apetiti, slabit će i potpora prema "ugroženim" Hrvatima. U najtežoj situaciji su svakako dva HDZ-a. I Čović i Ljubić ovise o Dodiku s jedne i Lagumdžiji i Tihiću s druge strane. To su dva prejaka nacionalna bloka i kako se oni dogovore, tako će i biti.

V.Klepić
Dnevni list, Mostar