Balkan klizi u stranu

EUSamo zato što je nešto klišej ne znači da nije istinit. Tjedan u kojem je EU doveo zajedno Srbiju i Kosovo na direktne pregovore po prvi puta u tri godine dobro je vrijeme za prisjećanje na vanjsku politiku Europske unije, posebno prema zapadnom Balkanu. Prvo, ako ne možemo srediti stvari u svom dvorištu, kako to možemo učiniti negdje drugdje. Druga stvar je kada se zemlje zapadnog Balkana prestanu kretati prema naprijed glede integracije u EU, one klize prema natrag.

Započnimo s Makedonijom. Ove godine se obilježava 20 godina od njenog postojanja kao nezavisne države.

U 2005. Makedonija je postala zemlja kandidat za članstvo u EU-u i 2009. je njenim građanima dozvoljeno da putuju bez viza u Schengensku zonu.

No od 2008. pristup Makedonije u EU i Nato je zaustavljen. Razlog je neriješeno pitanje imena zemlje. Grčka, premda sada oslabljena, bila je sposobna spriječiti pristupanje u EU. Grčka optužuje Makedoniju da pokušava ukrasti njen helenski identitet.

Bosna je opet u krizi. Ministri vanjskih poslova Slovenije i Bugarske otišli su 7. ožujka u Sarajevo kako bi upozorili Bosance da je njihova budućnost na kocki. Samuel Žbogar, Slovenac je rekao. „Status quo znači da se Bosna kreće prema natrag, dok regija ide prema naprijed.

Bosanci su to čuli milijun puta prije, ali barem je prva polovina fraze točna. Od prosinca njima više ne treba viza za putovanje u Schengensku zonu, ali oni po svom običaju ne ispunjavaju ono što od njih traži EU.

U međuvremenu, beskonačna rasprava o zatvaranju Ureda visokog predstavnika, koji ima ovlasti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, i čiji je šef također specijalni predstavnik EU-a, ušla je u drugu godinu.

Što se tiče Kosova, EU predvodi u posredovanju u pregovorima između Srbije i Kosova, i teoretski, pregovori bi mogli donijeti istinsku razliku u životima ljudi.

Općenito govoreći, Srbija to radi jer želi napredovati na putu prema EU-u, i u ovom slučaju želi se pokazati kao kooperativni partner. Na kratki rok, ona bi bila relativno sretnija ako bi mogla zadržati stvari onakvim kakve jesu. Srbija nastavlja polagati pravo na Kosovo, koje je proglasilo neovisnost 2008.

Miroslav LajčakU međuvremenu, prijatelji Kosova zbunjeni su zbog navoda oko Hashima Thacia, premijera, zbog izvješća Dicka Martya Vijeću Europe, u kojem ga naziva šefom mafije te tvrdi da je navodno povezan s ubojstvima Srba zbog njihovih organa nakon rata na Kosovu.

U Albaniji se odvija zadnja epizoda političke drame u kojoj se Edi Rama, socijalistički čelnik, suprotstavlja premijeru Saliju Berishi.

U Albaniji nema normalne politike od lipnja 2009., kada je Rama optužio Berishu za krađu glasova na općim izborima. U siječnju, četiri su prosvjednika poginula pred Berishinim uredom, ustrijeljena od strane Republikanske garde. Berisha optužuje socijaliste da pokušavaju organizirati državni udar.

Miroslav Lajčak, izvršni direktor za Balkan u Uredu za vanjske poslove Europske unije, bio je u Tirani dva puta kako bi pokušao postići sporazum, ali kaže da je cijeli proces Albanije za ulazak u EU u dubokim problemima.

U međuvremenu, u Hrvatskoj, prosvjedi koje su započeli ratni veterani proširili su se na druge skupine, a oštra kritika Europske komisije oko nastojanja Hrvatske da uđe u EU, u izvješću od 2. ožujka učinit će malo da približi EU euroskeptičnoj populaciji.

U Srbiji, koja je sada započela s odbrojavanjem vremena do izbora, perspektiva članstva izgleda tako daleka da je teško mobilizirati birokrate i dužnosnike da učine ono što bi trebali napraviti.

To ostavlja Crnu Goru koja mirno brine svoju brigu i postiže napredak.

Milica Delević, koja vodi integraciju Srbije u EU kaže za Balkan: „Mi nismo dosadne zemlje, ali nismo niti integrirane u EU".

No, ove zemlje također ne ulažu napore u pravom smjeru – i u ovom slučaju, kako klišej ispravno kaže, one se kreću prema natrag.

Tim Judah
European Voice

Sub, 8-05-2021, 15:37:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.