Nasilje i migracije
„mamo eksploziju nasilja u našem društvu, i to kako u analognom tako i u digitalnom prostoru”, 
požalio se savezni kancelar Friedrich Merz u srijedu (25.3.) u njemačkom Bundestagu. I dodao: „Onda moramo također reći da značajan dio tog nasilja dolazi iz skupina useljenika u Saveznu Republiku Njemačku.”
"To nasilje nije doseljeno"
Povezanost između nasilnog kriminala i useljavanja, koju je pretpostavio njemački kancelar, izazvala je ogorčenje oporbe u Bundestagu. Ponajprije zato što je njegova kontroverzna izjava bila odgovor na pitanje o seksualiziranom nasilju nad ženama.
„To nasilje nije doseljeno, ono je oduvijek bilo tu – sve žene u ovoj zemlji to znaju”, rekla je zastupnica stranke Ljevica Clara Bünger u četvrtak u raspravi o kažnjivosti seksualiziranog nasilja izvršenog manipuliranim videima i fotografijama.
I Turska zajednica u Njemačkoj (TGD) oštro je kritizirala Merza. „Svojim izjavama gospodin Merz je dokazao da mu nije stalo do zaštite žena, nego do političke instrumentalizacije”, rekla je predsjednica TGD-a Mehtap Caglar njemačkoj novinskoj agenciji dpa.
„Tko nasilje tematizira samo onda kada ga može pripisati migrantima, napušta svaku pojedinu ženu u Njemačkoj kojoj je potrebna zaštita od patrijarhalnog nasilja – bez obzira odakle počinitelj dolazi.”
Više osumnjičenih koji nisu njemački državljani
Čisto statistički gledano, Merzova izjava ima određeno uporište, kao što pokazuje pogled u Policijsku statistiku kriminaliteta (PKS) za 2024. Prema njoj, broj osumnjičenih koji nisu njemački državljani kod nasilnih kaznenih djela porastao je za 7,5 posto, dok je kod njemačkih osumnjičenika gotovo stagnirao. Ta je statistika u međuvremenu stara 
godinu dana. Aktualne brojke Savezni ured kriminalističke policije (BKA) objavit će sredinom travnja, kako je priopćeno na upit DW-a.
Neovisno o razvoju u proteklih dvanaest mjeseci, valja podsjetiti kako je predsjednik BKA-a Holger Münch tumačio brojke o nasilnim kaznenim djelima: „Nije riječ o podrijetlu, nego o gomilanju rizičnih čimbenika.”
Kako šef BKA-a Münch objašnjava nasilni kriminal
On je ukazao na često loše životne uvjete za izbjeglice, koje često moraju živjeti u masovnim kolektivnim smještajima i ne smiju raditi. Münch je naveo, po njegovu mišljenju, ključne uzroke raširenijeg kriminaliteta među strancima: „To su psihička opterećenja. To su iskustva nasilja, koja su kod doseljenika češće prisutna, osobito u djetinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju.”
Ukupno je zabilježeno 217.000 slučajeva nasilnog kriminala. Pod tim se podrazumijevaju vrlo različita kaznena djela: ubojstvo i silovanje, ali i teški slučajevi razbojništva i tjelesnih ozljeda. Posebno napadi nožem u Njemačkoj svaki put 
dovode do političkih rasprava kada osumnjičeni nemaju njemačko državljanstvo. Najkasnije tada postavlja se i pitanje dovodi li veća migracija do većeg kriminala?
Obmanjujući pojam: "kriminalitet stranaca"
Sa znanstvenog gledišta odavno je utvrđeno da je pojam „kriminalitet stranaca” obmanjujući i da može pojačati predrasude. Susann Prätor s Policijske akademije Donje Saske godinama istražuje tu temu. O svojim je spoznajama izvijestila 2025. u razgovoru za medije u organizaciji Mediendienst Integration.
Njezin zaključak o uzrocima porasta nasilnog kriminala podudarao se s procjenom koju je dao šef BKA-a Münch: „Na kraju nije presudno državljanstvo, podrijetlo, nego su to uvjeti u kojima ljudi žive u Njemačkoj.”