Presuda Miloradu Dodiku

U prvom odgovoru na presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojem je sud u prvostupanjskom postupku izrekao kaznu zatvora od jedne godine i šest godina zabrane političkog djelovanja, Narodna skupština Republike Srpske donijela je nekoliko zaključaka. U prvom se navodi da je Sud Bosne i Hercegovine svojom odlukom izvršio čin državnog udara i potpunog urušavanja ustavnog poretka zemlje, jer je donio presudu na temelju odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta, a ne na temelju zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.

Skupština također „odbacuje i ne prihvaća nijednu odluku Christiana Schmidta", piše u zaključcima u vezi s usvojenom informacijom o rušenju Ustava BiH, koje su potpisale stranke okupljene oko SNSD-a. Skupština smatra i ništavim sve zakone i odluke organa koji nisu definirani Ustavom BiH prije svega Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), Tužiteljstva BiH, Suda BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Zabrana djelovanja SIPA-e i VSTV-a

Dodik je rekao da će se u narednim danima donijeti odluka o zabrani rada Suda i Tužiteljstva, SIPA-e i VSTV-a. „Pozvat ćemo sve ljude koji tamo rade, dat ćemo im rješenja na iste plaće, u našim organima. Za to imamo osigurane pare i nastavit ćemo dalje raditi", rekao je Dodik neposredno prije usvajanja zaključaka.

Međutim, odmah nakon sjednice parlamenta održana je posebna sjednica vlade na kojoj je utvrđeno nekoliko prijedloga zakona, među kojima i onaj o kontroli rada nevladinih organizacija, na čije usvajanje već mjesecima upozorava međunarodna zajednica.

„Vlada je večeras, po hitnom postupku, utvrdila Prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH, Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakonika Republike Srpske, kao i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija“, navedeno je nakon sjednice vlade, nakon čega je Kolegij Narodne skupštine odmah zasjedao i zakazao sjednicu za ovaj četvrtak.

Na ovaj način većina ključnih zaključaka Narodne skupštine za razvlašćivanje institucija BiH, a koji su usvajani prethodnih godina, sada se prebacuju u zakonska rješenja.

Prije sjednice vlade u Banju Luku je stigao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nakon hitne sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost dana je puna podrška Dodiku, a presuda odbačena kao nedemokratska i protupravna. Pozvali su na smirenost i izrazili protivljenje miješanju stranaca. Vučić je i u Banjoj Luci pozvao na smirenost, poručivši da će Srbija i on uvijek biti uz Republiku Srpsku.

Nema ratnog plana

„Ovo je težak dan za srpski narod“, rekao je Vučić, a onda istakao da je u Banju Luku stigao zbog dvije stvari.

„Prva, da zamolim Dodika da pozove sve političke aktere u BiH, ali i predstavnike EU-a i SAD-a i Ruske Federacije i Kine, da pokrene dijalog, da pokrene razgovore. Znam da mu nije sada lako, ali da pokaže srpsko opredjeljenje za mir, za rješavanje problema kroz dijalog a ne kroz prijetnje“, rekao je Vučić, zamolivši u drugom zahtjevu za zajedništvo unutar srpskog naroda.

„Pozivam ih na razgovor, stojim na raspolaganju. Ako me pozovu, nudim im se da sutra dođem u Sarajevo, gdje god hoće ja ću doći. Ja sam spreman na razgovor", rekao je Dodik nakon sastanka s Vučićem, ističući da RS nema nijedan ratni plan te da je spremna na razgovor.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uvjerava da nema potrebe za panikom te da državni organi BiH zajedno sa saveznicima povlače zakonite i odlučne poteze.

„U tom smislu, ljudima želim uputiti vrlo jasnu poruku – postoji država Bosna i Hercegovina. Postoje institucije Bosne i Hercegovine. Postoji sistem. Nitko se ne treba igrati s državom Bosnom i Hercegovinom“, rekao je Bećirović za Federalnu televiziju.

Odmah nakon presude stigle su i reakcije državnog vrha Hrvatske. Premijer Andrej Plenković smiruje situaciju, navodeći da „treba spustiti loptu“ i pronalaziti rješenja koja BiH čine funkcionalnom.

„Sad se treba malo smiriti i vidjeti kako dalje. Nije to nešto što stupa na snagu sutra pa da je nekakvo neposredno ugrožavanje ni za njega osobno, niti za funkcioniranje zemlje. Vidjet ćemo što će kasnije u žalbenom postupku biti“, rekao je Plenković.

Spuštanje i dizanje lopte

Članovi Europskog parlamenta oglasili su se u zajedničkoj izjavi povodom presude Miloradu Dodiku, navodeći da je Bosna i Hercegovina neovisna i suverena država, čiji teritorijalni integritet nije upitan.

„Umjesto širenja podjela i donošenja mjera i zakona koji bi očito kršili Ustav BiH, rukovodstvo RS-a treba se fokusirati na hitne korake koji su neophodni za napredak BiH na njenom putu ka Europskoj uniji“, poručeno je u izjavi koju potpisuju stalni izvjestitelj Odbora za vanjske poslove EP-a za BiH Ondrej Kolar i voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davor Ivo Štier.

Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini oglasila se nakon presude Dodiku.

„Europska unija je nedvosmisleno posvećena europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države. Pozivamo sve političke aktere u BiH da se suzdrže od provokativne i podjelama sklone retorike i postupaka, uključujući dovođenje u pitanje ustavne suverenosti, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje“, navedeno je u priopćenju.

S druge strane, mađarski premijer Viktor Orban poručio je povodom prvostupanjske presude Miloradu Dodiku da se radi o politički motiviranom procesu.

„Politički lov na vještice protiv predsjednika Milorada Dodika tužan je primjer zloupotrebe pravnog sustava u cilju obračuna s demokratski izabranim liderom", napisao je Orban na društvenoj mreži X, dodavši da ovakvi potezi ne doprinose stabilnosti u regiji.

„Ako želimo sačuvati stabilnost na zapadnom Balkanu, ovo nije pravi put“, poručio je Orban.

Upozorenje iz Moskve

U sličnom tonu, za nijansu oštrije, oglasilo se i Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, priopćivši da će osuđujuća presuda Suda Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku „imati štetne posljedice po situaciju u BiH i cijeloj regiji".

„Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i država jamac Daytonskog mirovnog sporazuma, smatra da je potrebno upozoriti strane sudionike u procesu postkonfliktnog rješavanja u BiH, države regije, ali i cjelokupnu svjetsku javnost na neizbježne štetne posljedice osuđujuće presude po situaciju u zemlji i na Balkanu u cjelini", navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije, koje je dostavilo rusko veleposlanstvo u BiH.

„Odgovornost za ovakav razvoj događaja snosit će oni koji su fabricirali neustavni i antidejtonski predmet protiv Republike Srpske i suprotno svakoj pravnoj logici i zdravom razumu podržavali ga do danas, čime su doveli proces međunacionalnog pomirenja u slijepu ulicu. U Moskvi računaju da će sve ove okolnosti biti uzete u obzir”, navodi se u priopćenju.

Zabrana nastupa po sili zakona

Sud BiH donio je prvostupanjsku presudu protiv Milorada Dodika i osudio ga na kaznu zatvora od jedne godine i šest godina zabrane političkog djelovanja. Iako se presuda u javnosti tumačila kao zabrana obavljanja samo predsjedničke dužnosti, iz Suda BiH je pojašnjeno da se kvalifikacija odnosi na zabranu političkog djelovanja.

Stručnjak za Ustavno pravo iz Sarajeva Nedim Ademović, objasnio je dilemu u vezi s odlukom Suda BiH koja se odnosi na obavljanje javne funkcije ukoliko bi presuda postala pravomoćna. Prema njegovim riječima treba razdvojiti kaznu zatvora od godinu dana i mjeru zabrane obavljanja dužnosti predsjednika.

„Treća stvar koja nema veze s ove dvije nastupa po sili zakona u slučaju osuđujuće presude. A to je da se njemu zabranjuje djelovanje u bilo kojoj zakonodavnoj, izvršnoj, pravosudnoj ili bilo kojoj drugoj instituciji javne vlasti koja se financira iz javnih sredstava“, rekao je Ademović za N1, obrazlažući značenje presude Dodiku.

Dragan Maksimović
Deutsche Welle