Trgovina oružjem

Ukrajinski rat ima znatan utjecaj na globalnu trgovinu oružjem. Stockholmski međunarodni bradleyinstitut za istraživanje mira SIPRI u svom novom izvještaju uspoređuje razdoblje od 2019. do 2023. s onim od 2014. do 2018. i pronalazi brojne, ponekad dramatične promjene.

Opseg globalne trgovine oružjem pao je za 3,3 posto u usporedbi s 2014.- 2018. Ali europski uvoz oružja gotovo se udvostručio, uglavnom zbog rata u Ukrajini. Lavovski udio isporuka oružja u Europu, točnije 55 posto, došao je iz SAD-a. To je 20 posto više nego u razdoblju 2014.-2018., što je jasan znak da je Europa postala još ovisnija o SAD-u.

SAD širi svoju vodeću poziciju

Zahvaljujući ponajprije povećanom izvozu u Europu, SAD je uspio povećati svoj globalni izvoz oružja za 17 posto. Udio SAD-a u međunarodnoj trgovini oružjem također je znatno porastao s 34 na 42 posto. Širom svijeta SAD je opskrbio 107 zemalja vojnom opremom, više nego u bilo kojem prethodnom petogodišnjem razdoblju. I ovo Sjedinjene Države čini svjetskim šampionom.

„SAD je proširio svoju globalnu ulogu kao opskrbljivač oružjem, to je važan aspekt njihove vanjske politike", piše Mathew George iz SIPRI-ja, ističući da se to događa u trenutku „kada je američka gospodarska i geopolitička dominacija dovedena u pitanje od strane nekih ekonomija zemalja u brzom razvoju."

U 2023. Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik oružja

Nije ni čudo da je među europskim državama Ukrajina dramatično povećala uvoz oružja. Dok je u razdoblju 2014.-2018. ukrajinataj uvoz bio skroman, djelomice i zbog toga što je sama proizvodila mnogo oružja i jedva da je bila upućena na uvoz, u razdoblju 2019.-2023. (ruski agresorski rat započeo je 2022.) postala je četvrti najveći uvoznik na svijetu nakon Indije, Saudijske Arabije i Katara. Ostvareno je povećanje vrijednosti uvoza od oko 6.600 posto.

A ako se gleda samo 2023. godina, Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik oružja. Pritom, međutim, valja naglasiti da je tu pojam ‚uvoznik' donekle varljiv - isporuke Ukrajini nisu u prvom redu bile prodaja, već pokloni oružja.

Glavni dobavljači oružja za Ukrajinu u razdoblju 2019.-2023. bili su SAD s udjelom od 39 posto, a slijede Njemačka (14 posto) i Poljska (13 posto).

Rusija zaostaje

Kao i prije, pet najvažnijih izvoznika oružja u svijetu su SAD, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka. Međutim, redoslijed je promijenjen u odnosu na 2014.-2018., što je također povezano s ukrajinskim ratom.

Jer Francuska je zamijenila Rusiju kao broj dva. Dok je ruski izvoz znatno pao za 53 posto, francuski je izvoz porastao za 47 posto. Broj zemalja koje primaju rusku vojnu opremu također je dramatično pao. Dok je 2019. još 31 država kupovala oružje od Moskve, 2023. bilo ih je samo dvanaest, a daleko najvažnije su Indija i Kina.

Ove dvije zemlje su također one koje nisu imale i nemaju zapreke u nastavku trgovanja s Rusijom kada su u pitanju druga dobra, poput nafte i plina. „U drugim slučajevima, SAD i europske zemlje vršile su pritisak na potencijalne kupce ruskog oružja", rekao je za DW Pieter Wezeman, jedan od autora izvještaja. „Primjer je Egipat, koji je želio kupiti ruske borbene zrakoplove i bio je pod pritiskom SAD-a da to ne učini, a sada se okreće Francuskoj."

Francuska strategija neovisnosti

Uspon Francuske Pieter Wezeman objašnjava njihovim vođenjem politike strateškog suvereniteta: „Pariz želi koristiti rafalvojnu moć kad god želi, a da ne ovisi o oružju drugih država. Da bi to bilo moguće, potrebna je industrija oružja. Ali da bi ju održala, Francuska treba izvoz, inače bi sve bilo preskupo."

Francuski izvoz oružja je znatno porastao u posljednjih deset godina. Posebno se dobro prodaju borbeni zrakoplovi Rafale – koje je nabavila i Hrvatska - kao i podmornice i fregate iz francuskih brodogradilišta. Najveći kupac za Rafale bila je Indija, koja se ne oslanja na samo jednu stranu: kupuje i od Rusije i od zapadnih zemalja.

Afrika uvozi daleko manje oružja nego prije

Dok je Europa gotovo udvostručila uvoz oružja, uvoz Afrike pao je za polovicu. U svim ostalim dijelovima svijeta bilo je samo manjih pomaka. Pad u Africi uglavnom je posljedica znatno nižeg uvoza u dvije najvažnije zemlje uvoznice: Alžir, na koji otpada 77 posto uvoza naoružanja, te Maroko, 46 posto.

Najvažniji dobavljač oružja za Afriku je Rusija, a slijede je SAD i Kina. Afrika je dakle regija koja nastavlja kupovati puno oružja od Rusije i gdje Rusija širi svoj vojni položaj.

Njemački izvozni hit - podmornice

Njemačka je ostala na petom mjestu na popisu najvećih izvoznika. Glavne regije kupaca bile su Bliski i Srednji istok. Međutim, njemački izvoz oružja pao je za 14 posto. No pad je relativan, kaže Wezeman, jer je proteklo petogodišnje razdoblje bilo iznimno uspješno zbog velikih narudžbi, posebice podmornica.

S druge strane, pojedinačno gledano, 2023. godina je bila posebno dobra za njemačku industriju oružja. „Naravno, to ima veze s pomoći u oružju Ukrajini", kaže Pieter Wezeman, „ali također, na primjer, s isporukom podmornica Singapuru i fregata i korveta Izraelu i Egiptu."

Christoph Hasselbach
Deutsche Welle

Čet, 5-12-2024, 11:42:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.