Štrajkovi u Njemačkoj

Šestodnevni štrajk željezničara upravo je bio završio kada je sindikat Verdi pozvao na sljedeći štrajk. Ovaj je put on pogodio zračne luke, gdje su zaposleni zaduženi za sigurnost zračnog prometa prekinuli rad 1. Njemačka štrajkveljače. Na štrajk je pozvano oko 25.000 zaposlenika. Riječ je o zaposlenima koji rade na provjerama putnika, prtljage i osoblja. Bez njih područja na kojima se obavljala kontrola sigurnosti u zračnim lukama ne mogu funkcionirati. Za putnike u zračnim lukama u Hamburgu, Bremenu, Hannoveru, Berlinu, Kölnu, Düsseldorfu, Leipzigu, Dresdenu, Erfurtu, Frankfurtu na Majni i Stuttgartu to je značilo: vježbati strpljenje.

Dan kasnije, u petak, uslijedio je štrajk u lokalnom prijevozu. Štrajkali su zaposleni u više od 130 komunalnih poduzeća koja su odgovorna za autobusni, podzemni i tramvajski prijevoz u 81 gradu i 42 okruga.

Nakon toga je sindikat Verdi pozvao na cjelodnevni štrajk u srijedu (7. 2.). Ovaj put rad obustavlja osoblje na tlu zaposlenih u Lufthansi. No tu nije kraj jer postoji bojazan da bi u štrajk moglo stupiti i kabinsko osoblje jer je sindikat UFO, koji zastupa interese stjuardesa i stjuarda, prekinuo pregovore o kolektivnom ugovoru.

Raste li želja Nijemaca za štrajkom?

Francuska je zapravo poznata po velikim, eskalirajućim štrajkovima, a odnedavno je sve više štrajkova i u Njemačkoj. “To je prije svega zbog činjenice da postoje štrajkovi u sektorima, na primjer prometa, gdje su pogođeni mnogi građani”, kaže Thorsten Schulten iz Fondacije Hans Böckler, koja je bliska sindikatima. On kaže da kada se štrajka u drugim sektorima, poput građevinske, kemijske ili metalne industrije, u kojima sudjeluje čak i više radnika, onda ih javnost ne primjećuje na taj način jer nije ugrožena svakodnevica.

Kada je riječ o prošloj godini Schulte kaže da su i sindikati bili iznenađeni koliko se ljudi zapravo pridružilo pozivu na štrajk i učlanilo se u sindikat.

“Sigurno ima više štrajkova danas nego prije deset ili 20 godina”, kaže Marcel Fratzscher iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu. "Međutim, bilo je naravno i faza, kao 1980-ih u Njemačkoj, u kojima je bilo puno štrajkova."

Usporedite li štrajkove u Njemačkoj s onima u susjednim zemljama, ovdje je relativno mirno. Između 2012. i 2021. u Njemačkoj je u prosjeku godišnje izgubljeno 18 radnih dana na 1000 zaposlenih. Međutim, u Francuskoj i Belgiji 92 odnosno 96 dana.

Promjena od poslodavca do tržišta rada

U Njemačkoj se štrajka uglavnom zato što je inflacija posljednjih godina uzela danak. “Puno ljudi danas ima nižu kupovnu moć jer su plaće rasle znatno manje od cijena u posljednje tri godine i ljudi sada žele nadoknaditi taj gubitak kupovne moći”, smatra šef DIW-a Fratzscher.

Ali ima i štrajkova zato što zbog demografskih kretanja nedostaje radne snage. "Imamo 1,8 milijuna otvorenih radnih mjesta. To čini zaposlenike samopouzdanijima, traže bolje uvjete rada, bolju plaću i žele to izboriti", rekao je infalcijaFratzscher. Sukladno tome, ne štrajka se samo za više novca, nego i, primjerice, za kraće radno vrijeme, kao što je bio slučaj sa štrajkom željezničara početkom godine. Šef Verdija Frank Werneke branio je štrajkove u zračnim lukama i u lokalnom javnom prijevozu: "Uvjeti rada u ovim područjima toliko su katastrofalni da ljudi žele olakšanje."

Općenito, prijelaz s tržišta poslodavaca na tržište zaposlenika ubrzat će se u nadolazećim godinama, špekulira Fratzscher. "Vidim vrlo veliku vjerojatnost da ćemo vidjeti više štrajkova i industrijskih sporova u sljedeće dvije ili tri godine." Nova šefica sindikata IG Metall u Baden-Württembergu, Barbara Resch, kaže da konflikt neće biti lako riješiti.

Prije svega, ove godine predstoje važni pregovori o plaćama, primjerice u bankarstvu, građevinarstvu, kemijskoj industriji te metalnoj i elektroindustriji. Kolektivni ugovori u Deutsche Postu te u saveznim i lokalnim javnim službama također završavaju krajem 2024. godine. Ukupno će biti pregovora o kolektivnim ugovorima za oko 12 milijuna zaposlenika, navodi Institut za ekonomske i društvene znanosti Zaklade Hans Böckler (WSI).

Desetljeća smanjenja članstva u sindikatima

Kad je riječ o snazi ​​sindikata, kao pokazatelji se koristi broj članova i stupanj kolektivne povezanosti. Dobre vijesti stigle su iz sindikata Verdi koji je zadovoljan povećanjem članstva za oko 40.000 ljudi u prošloj godini. Ovaj sindikat je dobio više novih članova nego otkad je osnovan 2001. No ako se pogleda na posljednjih trideset godina, možete vidjeti da su sindikati stalno i u velikoj mjeri gubili članove.

Prekinuti ovaj silazni trend nije lako jer demografija također utječe na sindikate. Njihova struktura članstva ne odgovara strukturi zaposlenih, objašnjava Schulten. Veliki broj zaposlenih iz generacije baby boomera koji odlaze u mirovinu u sljedećih nekoliko godina također su znatno zastupljeni u sindikatima. “To znači da sindikati svake godine moraju zapošljavati više novih zaposlenika samo kako bi zadržali svoje članstvo, a to je pravi Herkulov zadatak”, rekao je Schulten.

On polazi od toga da upravo Verdi brojne nove članove duguje ponajprije radnim sporovima. No on ne želi da se izvuče obratan zaključak da sindikati možda potiču štrajkove iz vlastitih kalkulacija moći. Fratzscher također ne misli da je to uvjerljivo, ali kaže da "sindikati također štrajkaju kako bi zaposlili članove ili ukrali članove iz drugih sindikata - kao u slučaju sindikata strojovođa GDL."

Moć kroz kolektivno pregovaranje

Sindikati su posljednjih desetljeća morali odustati i od tzv. kolektivnog pregovaranja. Početkom 1990-ih u Njemačkoj je oko 80 posto zaposlenih radilo na kolektivno ugovorenim poslovima, a sada je taj broj tek nešto ispod polovice. Druga polovica radi u tvrtkama koje nisu vezane kolektivnim ugovorima sa sindikatima, već imaju interne ugovore.

Kolektivni ugovori poslodavcima također pružaju brojne prednosti. Na primjer, dobivaju sigurnost planiranja tijekom trajanja kolektivnih ugovora jer štrajkovi nisu dopušteni. U vremenima pune zaposlenosti, poput 1960-ih, poslodavci njemačka eusu preferirali kolektivne ugovore na području cijelog sektora, dok su sindikati radije pregovarali na razini poduzeća, rekao je Schulten. "Nakon toga, mnoge tvrtke očito više nisu smatrale obvezujuće kolektivno pregovaranje nužnim." S poboljšanim položajem zaposlenika možda je, smatra on, sada došlo do prekretnice u kojoj su poslodavci spremniji na sklapanje kolektivnih ugovora, kaže Schulten.

To bi bilo u skladu s planovima Europske komisije. U jesen 2022. Komisija je izdala direktivu prema kojoj bi se pokrivenost kolektivnim pregovorima u državama članicama trebala povećati na najmanje 80 posto. Ova se direktiva mora prenijeti u nacionalno pravo u roku od dvije godine. Njemački ministar rada Hubertus Heil želi ovo proljeće pokrenuti dugo najavljivani Zakon o kolektivnom pregovaranju. Vlada će, kako je najavio, na proljeće predstaviti zakon za jačanje kolektivnih ugovora: “Želimo da javni ugovori s razine države idu samo tvrtkama koje plaćaju na osnovi kolektivnih ugovora”, rekao je ministar.

Insa Wrede
Deutsche Welle

Čet, 22-02-2024, 22:11:02

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.