Sastanak na vrhu EU

Predsjednik Ukrajine, koju je napala Rusija, može se veseliti. Volodimir Zelenski je jučer ujutro još jednom strastveno apelirao na sudionike sastanka na vrhu EU-a da otpočnu pristupne pregovore s njegovom zemljom. Poziv Europskoj uniji da ostane vjerodostojna i sposobna da djeluje očigledno je imao efekta. Rano uvečer predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel priopćio je ono što je ocijenio kao „povijesnu odluku": EU će započeti pristupne pregovore s Ukrajinom i Republikom Moldavijom. Susjednoj Gruziji dodijeljen je status kandidata za pristupanje. Bosna i Hercegovina bit će peta od šest zemalja Zapadnog Balkana koja će moći početi pristupne pregovore s EU-om. „Ova je odluka iznimno važna za kredibilitet Unije", s olakšanjem je rekao novinarima Charles Michel.

Mađarska popustila

Iznenađujuće brzo 26 država članica EU-a uspjelo je odvratiti 27. državu članicu, Mađarsku, od veta protiv pristupnih pregovora s Ukrajinom. Nekoliko sati ranije mađarski premijer Viktor Orban kategorički je odbacio mogućnost početka pregovora s Ukrajinom, jer Ukrajina nije ispunila tri od sedam uvjeta i stoga, kako je rekao, nije ni bilo o čemu pregovarati. Uvečer je ostalo nejasno je li ga veliki politički pritisak drugih šefova država i vlada EU-a natjerao da popusti ili je tome doprinijelo to što je Europska komisija prethodnoga dana oslobodila deset milijardi eura iz proračuna EU-a za Mađarsku. Vladi u Budimpešti je prije godinu dana blokirano do 31 milijardu eura sredstava EU-a, jer je Unija bila ozbiljno zabrinuta zbog nedostataka u pravnom sustavu, kao i zbog korupcije u toj zemlji.

Rekordna brzina

Odluka da se Ukrajinu pozove na pregovore o članstvu povijesna je i zbog toga što su ta zemlja i njezin mali susjed, Moldavija, u rekordnom roku okončale složen proces – od podnošenja aplikacije do otvaranja pregovora nije prošlo ni dvije godine. Razlog je naravno ruski napad, kao i ruske prijetnje EU-u. Kancelar Olaf Scholz je želio da se uputi jasan signal ruskom vladaru Vladimiru Putinu da će EU nastaviti podržava Ukrajinu. To je i dobio.

Glasovanje bez Orbana u dvorani

Prije sastanka na vrhu diplomati EU-a su najavili da će Viktor Orban – koji je već nekoliko puta upotrijebio veto da odgodi donošenje odluka – biti „spušten s oblaka na zemlju". Očigledno je iskorišten diplomatski trik kako bi se Orbanu omogućilo da se povuče, a da pritom sačuva obraz. On je napustio prostoriju kada je ostalih 26 lidera glasovalo za pregovore s Ukrajinom. Odluka dakle nije donesena 100 posto jednoglasno, već bez ijednog protivljenja. To je očigledno dovoljno prema poslovniku Europskog vijeća. Prema informacijama DW-a, taj neobičan način glasovanja predložio je kancelar Olaf Scholz, koji je tog jutra doručkovao s Viktorom Orbanom kako bi istražio kakve su mogućnosti za kompromis.

Nema 50 milijardi za Ukrajinu

Do skandala je ipak došlo kada je riječ o financijskoj pomoći Europske unije Ukrajini. Mađarski premijer Viktor Orban je tijekom noći blokirao isplatu daljnje pomoći u iznosu od 50 milijardi eura. „Veto protiv dodatnih sredstava za Ukrajinu", napisao je šef mađarske vlade na mreži X.

Prema informacijama iz krugova EU-a, 27 šefova država i vlada Unije ponovno će se pozabaviti tim pitanjem u siječnju. Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel je rekao: „Vratit ćemo se na to pitanje početkom sljedeće godine i pokušati postići jednoglasnost.

Pristup je još daleko

Što se tiče pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, oni neće početi odmah. Prema dosadašnjim pravilima, prvo će biti određen datum za takozvanu međuvladinu konferenciju. Razgovori će zatim službeno početi 2024. godine u nazočnosti kandidata za pristupanje. A oni se mogu i otegnuti. Pregovori s Turskom traju od 2005. godine, ali za sada bez rezultata. Neke države zapadnog Balkana čekaju i 20 godina da se pridruže europskom klubu.

Nizozemski premijer je na početku sastanka na vrhu rekao da će biti potrebno „puno godina" prije pristupanja. Prije toga se EU mora reformirati da bi mogao prihvatiti veliku ratom razorenu zemlju poput Ukrajine s njezinih 40 milijuna stanovnika. I procesi donošenja odluka i proračun morali bi biti temeljito revidirani. „Ne smijemo se sada vrtjeti u krug, moramo uraditi domaću zadaću", upozorila je Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta.

Bernd Riegert
Deutsche Welle