Macronovo odstupanje

Cilj francuskog predsjednika Emmanuela Macrona je postizanje novog primirja između macronterorističke organizacije Hamas i izraelske vojske, što bi potom trebalo dovesti do dugotrajnijeg prekida vatre. Tako je to rekao Macron kada je prošlog vikenda nakratko posjetio svjetsku klimatsku konferenciju COP28 u Dubaiju. Šef francuske države objasnio je da je razgovorima u Kataru želio postići intenziviranje napora za postizanje prekida vatre.

No njegovi prijedlozi nisu ostavili velik dojam. Hamas nastavlja raketirati Izrael, a izraelska vojska proširila je svoje napredovanje na položaje Hamasa duž čitavog Pojasa Gaze. Hamas i dalje drži taoce u zarobljeništvu, a prema podatcima Ujedinjenih naroda, situacija u kojoj se nalazi civilno stanovništvo u Pojasu Gaze je katastrofalna.

Macron sumnja da Hamas može biti uništen

Emmanuel Macron je također prvi put javno doveo u pitanje ratne ciljeve Izraela. „Što znači potpuno uništenje Hamasa i vjeruje li netko da je to moguće? A ako i je moguće, rat bi onda trajao deset godina“, rekao je predsjednik Francuske u Dubaiju.

Indirektni odgovor iz Jeruzalema stigao je odmah. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je kako je nastavak hamaskopnene ofanzive u Gazi jedini način da se „potpuno porazi“ Hamas. „Nastavit ćemo slijediti sve naše ratne ciljeve", najavio je Netanyahu na izraelskoj televiziji.

Macron je u Dubaiju od izraelskog vodstva zatražio „da bude preciznije u pogledu svojih namjera i krajnjeg cilja kojem teži". Savjetnik izraelskog premijera za sigurnosna pitanja je tijekom vikenda nejasno govorio o „sigurnosnim zonama" koje bi trebale biti uspostavljene na teritoriju Pojasa Gaze na granici s Izraelom. To bi, kako je rekao, trebalo spriječiti teroriste da ponovno prijeđu granicu.

Ne postoje planovi za potpunu okupaciju Pojasa Gaze i da bi njime trebao upravljati Izrael. Nejasno je tko će preuzeti taj zadatak nakon završetka rata. Terorističko vodstvo Hamasa jasno je stavilo na znanje da će se rat sada nastaviti do kraja, dok se ne dogovori prekid vatre. Do tada, oslobađanje talaca ne dolazi u obzir.

Skretanje s puta Europske unije

Francuski predsjednik svojim komentarima odstupa od zajedničkog službenog mišljenja Europske unije, koje je usklađeno na posljednjem sastanku na vrhu krajem listopada. Šefovi država i vlada pozvali su tada na kratke „stanke" u borbama kako bi se oslobodili taoci i osigurala opskrba stanovništva. Nije bilo govora o prekidu vatre, jer nisu htjeli činiti preveliki pritisak na Izrael.

Pored Francuske, više razumijevanja za zabrinutost Palestinaca pokazuju i Španjolska i Belgija – više nego, primjerice, Njemačka, koja jasno podržava akcije Izraela. Na sljedećem sastanku na vrhu EU-a koji se održava idućeg tjedna ponovno će se razgovarati o zajedničkom mišljenju Unije o bliskoistočnom sukobu.

Njemački kancelar Olaf Scholz uopće se ne slaže s Macronom. On je još 12. studenoga u jednoj diskusiji u Heilbronnu rekao: „Ali sa zadovoljstvom mogu reći da ne mislim da je ispravan zahtjev nekih koji traže trenutačni prekid vatre ili dugu stanku, što je na kraju ista stvar.“ A onda je, također misleći na Francusku, Scholz nastavio rekavši kako prekid vatre na kraju krajeva znači „da Izrael treba pusti Hamas da se oporavi i ponovno kupi nove rakete, pa da ih može ponovno ispaljivati. To je neprihvatljivo."

Podjednaka distanca od obje strane?

Čini se da Emmanuel Macron trenutačno pokušava održati podjednaku distancu i od Izraela i od Palestinaca i da Francusku ponovno pozicionira negdje u sredini, slično kao što je to učinio francuski predsjednik Charles de Gaulle poslije Šestodnevnog rata 1967. Izrael je tada pobijedio Egipat, Jordan i Siriju te preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom, Istočnim Jeruzalemom, Pojasom Gaze, Golanskom visoravni i Sinajem.

Neposredno nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada francuski predsjednik je stao solidarno uz Izrael, bez Izrael Palestinaikakvih „ali" i „ako". Uostalom, i Francuska je posljednjih godina nekoliko puta bila žrtva islamističkih napada. Pokolj nedužnih posjetitelja glazbenog festivala koji su počinili teroristi Hamasa mnoge Francuze je podsjetio na teroristički napad na koncertnu dvoranu Bataclan u Parizu 2015. Macron je otputovao u Izrael – iako kao posljednji predstavnik velikih europskih demokracija – i tamo govorio o međunarodnoj koaliciji protiv terora.

Međutim, nakon što je izraelska vojska počela masovno bombardirati Pojas Gaze i nakon što je sve više palestinskih civila ginulo, Macronovo se mišljenje promijenilo. U neobično oštrom intervjuu za BBC 10. studenoga francuski predsjednik je optužio Izrael za bombardiranje civila. Za to, rekao je, nema ni opravdanja, ni legitimiteta.

Izraelska vlada reagirala je ogorčeno, a Macron se nakon toga povukao i rekao da su njegove izjave iz intervjua pogrešno shvaćene. I nije pozvao Izrael da jednostrano prekine vatru. Potom je uslijedio telefonski razgovor s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom s ciljem da se izgladi spor.

Emmanuel Macron želi spriječiti širenje bliskoistočnog sukoba na društvo u Francuskoj. On je to najavio u TV obraćanju. U toj zemlji živi vrlo velika židovska i još mnogo veća muslimanska zajednica. Islamistički motiviran smrtonosni napad na prolaznike u Parizu ove subote (2.12.) bio je drugi od početka rata između Hamasa i Izraela. Opasnost koju spominje Macron je stvarna.

Naprijed-natrag

Francuski list Le Figaro Macronove vanjskopolitičke aktivnosti uspoređuje s vihorom. Njegovo stajalište podsjeća na divlje skakanje naprijed-natrag, brzo se mijenja, nestabilno je i zato zbunjujuće, ocjenjuje list. Macronov uobičajeni politički recept je, kažu analitičari, da puno priča pa onda pritom kaže nešto iznenađujuće, da daje neke neobične sugestije.

To je ponekad funkcioniralo u europskoj ili u unutarnjoj politici, ali ne mora nužno funkcionirati i u vanjskoj, kaže gazaAgnes Levallois, potpredsjednica pariškog Istraživačkog instituta za Mediteran i Bliski istok. „Sve ovisi o poruci koju francuski predsjednik želi poslati, ali mislim da postoji konfuzija u poruci koju šalje", rekla je ona za radio Franceinfo krajem listopada. Drugim riječima: nije jasno kakvo je njegovo stajalište.

Macron nije sam

Francuski predsjednik je ovog vikenda dobio podršku SAD-a u zalaganju za prekid vatre i poštedu civilnog stanovništva. Američka potpredsjednica Kamala Harris je, također na klimatskoj konferenciji u Dubaiju na kojoj je nazočio i Macron, rekla da je ubijeno previše nevinih Palestinaca. „Iskreno, razina patnje, fotografije i videosnimke koje dolaze iz Gaze – to je jednostavno poražavajuće“, rekla je Harris.

A američki ministar obrane Lloyd Austin je na jednom događaju u Kaliforniji poručio da je moralna obveza Izraela zaštititi civilno stanovništvo. Njegovo iskustvo u ratu protiv Islamske države u Iraku pokazalo mu je, kako je rekao, da stanovništvo mora biti zaštićeno, čak i u urbanom ratu. „U suprotnom, ako ih otjerate u naručje neprijatelju možete možda postići taktičku pobjedu, ali ćete pretrpjeti strateški poraz."

Bernd Riegert
Deutsche Welle

Pon, 15-07-2024, 00:17:59

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.