Njemačka ekonomija nikako da dobije zamah

Bilo je to točno na prijelazu tisućljeća. Tada je britanski poslovni časopis The Economist donio poražavajući sud o njemačkom gospodarstvu. Njemačka je The sick man oft the Euro: "Europski pacijent". To je tada bio točan opis stanja i djelovalo je i kao poziv na uzbunu njemačkoj politici, koja je, još uvijek opijena gospodarskim procvatom godinama nakon ponovnog ujedinjenja, odbijala poduzeti bilo kakve reforme. To je konačno kompenzirala vlada tadašnjeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera. Tada je, primjerice, provedena reforma tržišta rada koja je postala poznata kao Harz IV.

Četrnaest godina poslije, službeno je došlo do priznanja uspjeha: grupa ekonomista iz Berlina i Londona je esej o stanju njemačkog gospodarstva naslovila: From sick man of Europe to an economic superstar. (Od bolesnika Europe do ekonomske superzvijezde).

Mračna situacija, mračni izgledi

Ali sada se ponovno javlja sablast "europskog pacijenta". Njemačka ekonomija nikako da dobije zamah. Ekonomska proizvodnja je u padu već dva uzastopna tromjesečja, što ekonomisti nazivaju "tehničkom recesijom". Bruto domaći proizvod je u proteklom tromjesečju stagnirao na razini prethodnog tromjesečja, no to je vjerojatno bio tek blijedi tračak nade. Jer svi bitni pokazatelji ukazuju na pad. Prije svih važan indeks poslovne klime münchenskog instituta Ifo koji je u srpnju u silaznoj putanji treći mjesec zaredom. A 9000 anketiranih menadžera lošije je ocijenilo trenutno stanje svojih tvrtki i izglede za sljedećih šest mjeseci. "Situacija u njemačkom gospodarstvu postaje sve mračnija", zaključio je šef Ifo-instituta Clemens Fuest.

Istraživači Ifa nisu jedini koji su sigurni da će bruto domaći proizvod vjerojatno ponovno pasti u tekućem trećem Ekon2kvartalu. To tako vidi i glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer: "Nažalost, nema poboljšanja na vidiku. Globalno povećanje kamatnih stopa uzima svoj danak." Krämerov kolega Alexander Krüger iz privatne banke Hauck Aufhäuser Lampe Privatbank to vidi na sličan način: „Problem je što je gospodarski učinak još uvijek oko predkoronskog maksimuma. Druge zemlje ponekad su znatno iznad, uključujući eurozonu.

Industrija kao problem

I ne samo u eurozoni, nego i u usporedbi s drugim industrijaliziranim zemljama, Njemačka je u izrazito lošem položaju - a prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ove će godine biti jedina velika zemlja s gospodarstvom u padu.

Najviše zabrinjava najvrjednija grana njemačkog gospodarstva – industrija. Već dugo trpi zbog slabe globalne ekonomije. Suzdržanost inozemnih kupaca posebno je uočljiva u sektorima koji su izrazito ovisni o izvozu, poput strojarstva i automobilske industrije. Važno kinesko tržište ne oporavlja se nakon pandemije korone dinamikom kojom se nadalo. Jer Kinezi štede.

Tvrtke iz proizvodnog sektora još uvijek spašavaju veliki zaostatci u narudžbama koji su se nakupili nakon korone i golemi problemi u opskrbnom lancu.

Čitav niz uzroka

Pad njemačkog gospodarstva ima mnogo uzroka. Jedan od njih je monetarna politika središnjih banaka. Monetarni nadzornici žele obuzdati inflaciju znatnim podizanjem kamatnih stopa. To poskupljuje kredite i za tvrtke i za potrošače, što usporava građevinsku industriju, koja je također važna za Njemačku, a smanjuje i volju tvrtki za ulaganja.

I druge zemlje u eurozoni, poput Francuske i Španjolske, također se moraju nositi s tim - i to rade bolje: "Svi naši Ekon3europski susjedi imaju veću gospodarsku dinamiku", potvrđuje Moritz Schularick, novi predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW).

Dakle, više strukturnih problema usporava Njemačku. Nekada uspješan poslovni model (uvoz jeftinih – posebno ruskih – energenata i jeftinih poluproizvoda, njihovo usavršavanje i izvoz kao kvalitetne robe) više ne funkcionira. Višestruke krize posljednjih godina (koronavirus, problemi u opskrbnom lancu, ruski rat u Ukrajini i njegove posljedice) nemilosrdno su razotkrile slabosti Njemačke kao poslovne lokacije.

Potrebna su hrabra rješenja

Trenutna studija Njemačke središnje banke (DZB) vidi njemačke srednje tvrtke - koje se obično nazivaju "kralježnicom njemačkog gospodarstva" - posebno ranjivima. Autori bilježe pravi koktel nedostataka: osim cijene energije, spominju i latentni nedostatak kvalificiranih radnika, ali i pretjeranu birokraciju, visoke poreze i lošu infrastrukturu, uključujući i slabu digitalizaciju. Osim toga, problem je i starenje stanovništva.

Predsjednik IfW-a Schularick zacrtao je mogući izlaz u članku na mrežnoj stranici svog instituta: "Ako Njemačka ne želi ponovno postati 'pacijent Europe', mora se hrabro okrenuti rastućim sektorima sutrašnjice umjesto masovnog ulaganja milijardi u očuvanje dosad energetski intenzivne industrije." Prema Schukaricku, ovo također uključuje brzo uklanjanje deficita i propuštenih prilika u proteklom desetljeću.

Deutsche Welle

Čet, 30-11-2023, 08:46:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.