Što znači dostava F-16 Ukrajini za tijek rata?

Kao i u slučaju oklopnih vozila, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je najprije mjesecima uzalud zahtijevao borbene zrakoplove. Više europskih zemalja koje su članice NATO-a nagovijestilo je sredinom Biden Ukrajinasvibnja da su spremne isporučiti Ukrajini zapadne avione, ali da posljednju riječ ipak ima predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden.

Prije svega zbog toga jer je prilikom izbora tipa borbenog zrakoplova na prvom mjestu F-16, višenamjenski lovački avion američke proizvodnje. Biden je obećao da će se Washington pridružiti grupi zapadnih zemalja koje žele isporučiti Ukrajini ovaj avion, ali je njegovo odobrenje već na samitu G7 u Japanu ipak bilo iznenađenje.

Zašto baš F-16? Ovaj zrakoplov koji je u upotrebi već desetljećima pokazao se kao multitalent. Postoji veliki broj tih letjelica u nizu zemalja. Stručnjak za obranu Kršćansko-socijalne unije (CSU) umirovljeni pukovnik Roderich Kiesewetter procjenjuje za DW ulogu koju bi F-16 mogao imati u Ukrajini: „Podrška obrani iz zraka, bliska podrška kopnenim snagama i mogućnost da se ruske linije opskrbe unište duboko iza crte bojišnice."

Zemljama koje bi isporučile avione važno je jamstvo da se oni neće koristiti na ruskom teritoriju jer ne žele biti uvučene u sukob s Moskvom. Zelenski je dao to jamstvo.

Do sada bez konkretnih obećanja

Ipak, do sada ne postoji ni jedno konkretno obećanje o isporuci američkih zrakoplova. Prvo će se tematizirati obuka ukrajinskih pilota. Mada britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo ne upotrebljava F-16, Velika Britanija je preuzela neku vrstu vodstva u formiranju koalicije u korist isporuke zrakoplova Ukrajini. Kiesewetter traži i od Njemačke da se uključi na sličan način, mada nema F-16.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je pokušao smanjiti očekivanja. „Tih nekoliko mogućnosti koje postoje F16upravo preispitujemo“, rekao je on na samitu NATO-a u Bruxellesu. Dodao je da njemački doprinos neće biti „mjerodavan", budući da „mi jednostavno nemamo avione tipa F-16, a ne možemo znatno pomoći ni u obuci pilota“.

No izgleda da ipak postoji neka vrsta suglasnosti vlade u Berlinu i demokršćanske oporbe oko toga da bi i Njemačka trebala dati svoj doprinos. Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Michael Roth je za njemačke medije govorio neodređeno o mogućoj „logističkoj“ ili možda „financijskoj" podršci. Marie-Agnes Strack-Zimmermann iz redova njemačkih liberala (FDP), koja predsjedava parlamentarnim Odborom za obranu, rekla je da bi Njemačka mogla „sudjelovati u osnovnoj obuci ili staviti na raspolaganje svoje zračne luke kao logističke čvorove“.

Roderich Kiesewetter također vidi moguću njemačku ulogu „na području financiranja i logistike, na primjer stavljanjem na raspolaganje zračnih luka, goriva i streljiva te pomaganjem u obuci, stavljanjem na raspolaganje senzora, preuzimanjem točenja goriva, koordinacijom nabave rezervnih dijelova i sudjelovanjem u logističkim čvorištima“. Prema njemu je „važno da se koalicija za F-16 podrži politički i idejno, kako bi poslije obuke uslijedila i isporuka bez većih odlaganja“.

F-16 ne može promijeniti sve

No mogu li ovi zrakoplovi promijeniti odnos snaga na ukrajinskom ratištu? Vojni stručnjaci kažu da se to ne bi dogodilo odmah. Već i sama obuka ukrajinskih pilota traje od tri do šest mjeseci. Za dugo najavljivanu proljetnu ofanzivu ti avioni bi svakako stigli prekasno.

Državni tajnik zadužen za vojno zrakoplovstvo u američkom Ministarstvu obrane Frank Kendall je rekao da bi F-16 dugoročno pomogao Ukrajini, ali da nije odlučujući čimbenik za „promjenu igre".

Rusija sve to promatra opušteno

Trenutno Rusija pokazuje demonstrativnu ležernost. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov je Natoizjavio da isporuka zapadnih zrakoplova i obuka ukrajinskih pilota neće pomoći Ukrajini. „Svi ti napori su potpuno beskorisni“, rekao je on i dodao da će Rusija ostvariti sve vojne ciljeve u Ukrajini. Ruski veleposlanik u Washingtonu Anatolij Antonov istovremeno je upozorio da bi razmještanje američkih borbenih zrakoplova F-16 u Ukrajini otvorilo pitanje sudjelovanja NATO-a u sukobu. Dodao je da bi svaki ukrajinski napad na Krim bio smatran napadom na Rusiju.

Upravo to je odbacio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg: „Ukrajina ima pravo na samoobranu. Mi pomažemo Ukrajini da ostvari to pravo." Prema njegovom mišljenju, NATO i njegovi saveznici time ne postaju dio sukoba.

Christoph Hasselbach
Deutsche Welle

 

Čet, 25-04-2024, 00:42:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.