Kriza u Kazahstanu

Ništa nije ukazivalo na duboku krizu, a onda se sve odigralo vrlo brzo. U nedjelju je u gradu Žanaozen na zapadu zemlje stotine ljudi prosvjedovalo zbog poskupljenja autoplina. Do srijede su se nemiri proširili po čitavoj zemlji. Tisuće demonstranata izašlo je na ulice. Prosvjedi su se proširili i najvećim gradom Almatijem, bivšim glavnim gradom, gdje je zapaljena i predsjednička rezidencija.

Bilo je izvještaja o napadima na gradske uprave, o zapaljenim policijskim automobilima, razoružanim policajcima, pucnjavama i eksplozijama. Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev neočekivano je pokazao razumijevanje za uzrok prosvjeda i najavio poboljšanja, dok je njegova vlada podnijela ostavku. U nekim regijama proglašeno je izvanredno stanje, ali situacija je i dalje nepregledna.

Kazahstan1

Jedno je sigurno: to je najveća politička kriza u toj srednjoazijskoj republici, koja se do sada smatrala stabilnom autokracijom. Posljedice bi se mogle osjetiti daleko izvan Kazahstana, jer je ta zemlja jedna od najbližih saveznica Rusije od svih država nastalih nakon raspada Sovjetskog saveza.

Kazahstan2

Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev pokazao je razumijevanje za zahtjeve prosvjednika

Rast cijena, nestašica struje

Protesti su krenuli iz grada u kojem je prije točno deset godina već bilo nemira. Žanaozen je grad na zapadu Kazahstana koji je bogat naftom. Prilikom gušenja nemira tada je poginulo više desetaka ljudi, pa je to poljuljalo dotadašnju reputaciju Kazahstana kao mirne i umjerene autokracije.

Povod za te prosvjede bile su niske plaće. Sada je to poskupljenje autoplina na benzinskim crpkama. Od početka godine on je dvostruko skuplji. Vlada, koja je u međuvremenu podnijela ostavku, to je objasnila povećanom potražnjom i nedovoljnom proizvodnjom.

Ali u Kazahstanu je već duže vrijeme kriza, naročito u energetskom sektoru. Prošle godine, recimo, ta zemlja nije proizvela dovoljno električne energije, a bilo je i isključenja struje. Iz Rusije su stigle dodatne količine električne energije, a Kazahstan planira izgradnju svoje prve nuklearke. I cijene hrane su se toliko povećale, da je vlada morala na jesen uvesti zabranu izvoza govedine, sitne stoke, krumpira i mrkve.

Kazahstan3

Izbili su sukobi između prosvjednika i policije

Tranzicija vlasti

Kriza pogađa Kazahstan usred tranzicije političke moći. Bivšom sovjetskom republikom skoro tri desetljeća autoritarno je vladao prvi predsjednik Nursultan Nazarbajev. Bivši komunistički šef države i partije imao je snažan utjecaj u zemlji i uz pomoć zapadnih investitora osigurao je relativni prosperitet u sektoru nafte i plina. Nazarbajev je donio odluku da umjesto grada Almatija na jugu, na granici s Kirgistanom, glavni grad bude novoosnovana Astana na sjeveru zemlje, koja je u njegovu čast preimenovana u Nursultan.

Nazarbajev danas ima 81 godinu. Bio je najdugovječniji vladar na postsovjetskom prostoru, kada je u ožujku 2019. godine najavio da se povlači. Kako je otkrio u jednom dokumentarcu, jedan od razloga bilo je narušeno zdravlje. Prema ocjenama analitičara, prije svega je želio izbjeći borbe oko njegovog nasljedstva.

Novi predsjednik postao je Kasim-Žomart Tokajev, dok je Nazarbajev donedavno još u svojim rukama imao pojedine uzde moći. Kao „vođa nacije“, bivši predsjednik ostao je na čelu moćnog nacionalnog Vijeća sigurnosti i vladajuće stranke Nur Otan. Tek u studenome prošle godine Nazarbajev je najavio da će i vođenje stranke prepustiti 68-godišnjem Tokajevu. Tokajev je u srijedu preuzeo dužnost šefa nacionalnog Vijeća sigurnosti.

Kazahstan4

Vjerni saveznici: Aleksandar Lukašenko, Dmitrij Medvedev i Nursultan Nazarbajev 2011. u Moskvi

Moskva prati krizu u Kazahstanu

Plan Nazarbajeva za predaju vlasti sada je doveden u pitanje. Događanja u Kazahstanu pomno se prate u drugim bivšim sovjetskim republikama, posebno u Rusiji. Nakon Bjelorusije, Kazahstan se smatra drugim najbližim saveznikom Moskve u euroazijskoj regiji. Nakon prosvjeda oporbe u Bjelorusiji 2020. godine sada je uzdrmana još jedna zemlja s kojom Moskva naročito blisko surađuje gospodarski i politički.

Rusija, Bjelorusija i Kazahstan bili su 2010. godine osnivači Carinske unije, ambicioznog projekta ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iz nje je 2015. godine nastala Euroazijska gospodarska unija, kojoj pripadaju i Armenija i Kirgistan. Putin i Nazarbajev imaju vrlo blizak odnos i posljednji put su se sastali krajem prosinca na sastanku država nasljednica Sovjetskog Saveza, u Sankt Peterburgu.

Moskva je do sada oprezno reagirala na krizu u Kazahstanu. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pozvalo je na dijalog. Na početku prosvjeda u Bjelorusiji, Rusija se slično ponašala, ali je zatim s policijskim snagama bila spremna pomoći u gušenju prosvjeda. Nejasno je hoće li nešto slično ponuditi i Kazahstanu.

Goncharenko Roman
Deutsche Welle

Pet, 21-01-2022, 23:58:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.