Test za Bidena

Posljednjih dana su se ruski tenkovi, artiljerija, oklopna vozila, kamioni i trupe kretali cestovnim Putin Xii željezničkim putem sve bliže k Ukrajini, a Moskva će, kako se navodi, repozicionirati svoju 56. zračno-desantnu jurišnu brigadu na Krimu. Vojni izvori u Kijevu procjenjuju da se sada 85.000 ruskih vojnika nalazi na prostoru između šest i 25 milja od ukrajinskih sjevernih i istočnih granica.

„Istinski me zabrinjava rusko djelovanje na granicama Ukrajine. Na tim granicama ima više okupljenih ruskih snaga nego u bilo kojem periodu od 2014. godine kada je Rusija prvi put napala“, rekao je državni tajnik Antony Blinken u nedjeljnom susretu sa medijima. Blinken je zatim upozorio:
„Predsjednik Biden bio je vrlo jasan u vezi s ovim. Ako se Rusija bude ponašala nepromišljeno ili agresivno, bit će troškova, biće posljedica“.

Kakvih „troškova“ i „posljedica“, nije rečeno.

Poruka za SAD i NATO

Ranije je Biden osobno uvjeravao predsjednika Vladimira Zelenskog u američku „nepokolebljivu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred neprekidnom ruskom agresijom na Donbas i Krim“.

Što to znači?

Kada je Putin bio mladi oficir KGB-a, Crno more bilo je doslovno sovjetsko jezero, na čijoj zapadnoj strani su Geopolitikadominirale članice Varšavskog pakta Bugarska i Rumunjska, a na sjeveru i istoku SSSR. Turska je zauzela južnu obalu. Danas su tri od šest država koje izlaze na Crno more – Bugarska, Rumunjska i Turska – NATO članice. Ostale dvije, Ukrajina i Gruzija, otvoreno pokazuju ambiciju da postanu članice NATO-a.

Ako se Rusija osjeća kao geopolitički gubitnik koji je pod pritiskom prisilne izolacije, tko ih može kriviti?

Transparentnost nagomilavanja ruske vojske sugerira da je to više poruka za SAD i NATO nego nekakva priprema za invaziju. Izgleda da Putin želi kazati: prijam Ukrajine u NATO ili stacioniranje američkih ili NATO snaga u toj državi predstavljalo bi prekoračenje crvene linije za Rusiju. I mi nećemo isključiti vojnu akciju da bismo to spriječili ili da bismo se tome suprotstavili.

Događaji ukazuju da Putin ne blefira. Već smo se u to uvjerili dva puta.

Kada je Gruzija 2008. godine napala Južnu Osetiju, provinciju koja je devedesetih proglasila nezavisnost od Gruzije, Putin je poslao trupe u Južnu Osetiju, istjerao Gruzine, a potom, za pouku, izvršio invaziju na Gruziju i okupirao dio tog teritorija. I premda su SAD gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija smatrale prijateljem, a Gruziju potencijalnom NATO članicom, George Bush mlađi nije učinio ništa.

Slično se dogodilo i 2014. godine, kada je u puču podržanom od strane SAD srušen izabrani proruski režim u Kijevu. Putin je okupirao i anektirao Krim i pomogao proruskim pobunjenicima u Donbasu da se oslobode kontrole Kijeva.
Ukratko, kada je riječ o Ukrajini, Rusija je pokazala da ima svoje crvene linije, koje će braniti vojnom akcijom. S druge strane, SAD i NATO su više puta pokazali da će pružiti moralnu podršku i vojnu pomoć Ukrajini, ali da neće ući u rat sa Rusijom zbog te države, niti će pokušati da otrgnu Krim ili Donbas iz Putinove kontrole.

Sličan test

Sličan test se odvija i u Južnom i Istočnom kineskom moru.

Tijekom nedjeljne konferencije za tiska državni tajnik Antony Blinken upitan je hoće li se Sjedinjene Države boriti za obranu Tajvana, zastrašenog i ugroženog od strane Jingpingove Kine, koja otok smatra dijelom svoga suverenog nacionalnog teritorija.

„Jesmo li spremni vojno braniti Tajvan?“, upitao je NBC-ov Chuck Todd

Blinken je odgovorio: „Ono što smo vidjeli i što nas zaista zabrinjava jesu sve agresivniji postupci vlade u Pekingu usmjereni na Tajvan, čime se podižu tenzije u tjesnacu. A mi imamo obvezu prema Tajvanu u skladu sa Zakonom o Bidenodnosima s Tajvanom… Sve što vam mogu reći jeste da bi prisilni pokušaj promjene postojećeg status quo bio ozbiljna grješka“.

Otkako je počeo Bidenov mandat, Kina u tajvanski zračni prostor šalje vojne zrakoplove, lovce i bombardere, kruži oko otoka ratnim brodovima i otvoreno upozorava da bi svako proglašenje nezavisnosti Taipeia značilo rat s Pekingom.

Dakle, Rusija je jasno stavila do znanja protiv čega je spremna vojno intervenirati – protiv pristupanja Ukrajine u NATO i alokacije NATO trupa na teritoriju te države. I Kina je jasno stavila do znanja koja je njena crvena linija i čemu je spremna vojno se suprotstaviti – proglašenju nezavisnosti od strane Tajvana. Ali čini se da se američka politika u oba slučaja svodi na „stratešku ambivalentnost“, ostavljajući otvoreno pitanje šta bismo mi činili.

Postavlja se pitanje je li Putinova Rusija i Xijeva Kina, koristeći svoju geografsku prednost, prijete vojnim akcijama kako bi zajednički testirale spremnost Bidenove administracije, i jesu li se dogovorile da to učine sinkronizirane – jedna u Ukrajini, druga u Južnom i Istočnom kineskom moru?

Ukoliko bismo se borili za Ukrajinu, koliko NATO članica bi bilo uz nas? Ukoliko bismo se borili da Tajvan ostane slobodan, koliko azijskih saveznika bi se borilo protiv Kine zajedno s nama?

Nedavni potezi Putina i Xija pokazuju da ova pitanja više nisu isključivo akademska.

Patrick Buchanan
Prijevod: Davor Dijanović

Čet, 13-05-2021, 15:40:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.