25 godina od Daytona

Svrha Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine bila je da se okončaju sukobi u Bosni i DaytonHercegovini. On prije 25 godina nije služio trajnoj uspostavi političkih okvira. No već tada su svi akteri slutili da se nijedna strana kasnije neće odreći onoga što je dobila u Daytonu - čak ni u korist dugotrajnijeg i djelotvornijeg sporazuma.

U praksi je to, prije svega, značilo da bosanski Srbi neće biti suglasni s bilo kakvim regulativama koje bi išle u smjeru, kako oni to vide, narušavanja suvereniteta Republike Srpske, jer je, po njihovom mišljenju, takav suverenitet uspostavljen u Daytonu.

Pored toga, akteri u cijeloj BiH i unutar svake od tri velike etničke skupine su uspostavili vlastite interesne sfere i obogatili se unutar aktualnog sustava.

Nedostatak EU-perspektive učvršćuje privilegije elita

U stvari nema pravog poticaja za moćnike i bosove u Banjoj Luci ili negdje drugdje da se odreknu svojih privilegija u zamjenu za mogući prosperitet svog naroda ili regije, u kojoj mafijaške države nisu rijetkost.

Jedan od razloga za to: EU se odrekao svog najvažnijeg instrumenta za poticanje promjena na zapadnom Balkanu. EUUnija je za nove zemlje članice efikasno zaključala ulazna vrata.

Umjesto toga, predstavnici EU-a, međunarodnih i nevladinih organizacija izgubili su četvrt stoljeća ponavljajući političke slogane o europskoj integraciji regije, iako ta integracija u stvarnosti i nije imala priliku da bude provedena.

Najperspektivniji put naprijed je zato onaj izvan okvira ritualnih političkih mantri i koncentriran na određene programe za poticanje gospodarskog rasta i regionalne integracije.

Ljudima trebaju pristojna radna mjesta, a mladima dobri razlozi da ostanu u svojoj zemlji i ne odsele. Konačno, prosperitet i stabilnost često idu ruku pod ruku. Kada bi postojalo više mogućnosti da se zaradi novac, politička slika bi se možda i mogla poboljšati.

Ne davati prostora autoritarnim državama

Kao i 1990-ih, SAD i EU moraju raditi na zajedničkim ciljevima poticanja gospodarskog rasta i demokracije. Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden prošlog ljeta je istakao da je europsko-američko "partnerstvo danas jednako neophodno kao što je uvijek i bilo, a to podrazumijeva da sve strane rade zajedno na našem zajedničkom cilju".

EU i SAD dijele iste vrijednosti i moraju surađivati kako na Balkanu ne bi zavladali utjecaji Rusije, Kine, a možda i GeopolitikaTurske, koje igraju po drugačijim pravilima od naših. One žive i razmišljaju u jednom alternativnom univerzumu.

Zapadne države su demokracije koje kroz svoja partnerstva i saveze rade na transparentnim ciljevima. Autoritarne države na istoku promatraju svijet kao igru u kojoj je rezultat uvijek jednak nuli ili pak kao borbenu arenu. One ne traže saveznike, već samo kupce ili satelite.

Čak i za vrijeme Jeljcinove ere 1990-ih, Rusija nikada nije izgubila svoj stoljetni interes za Balkan i utjecaj na tom prostoru. Taj trend je tokom agresivnijeg Putinovog režima postao znatno izraženiji, posebno u Srbiji, ali ne samo tamo.

Kina pak svoj utjecaj pokušava proširiti ekonomskom snagom. Ona je tako osnovala vlastitu regionalnu radnu skupinu bez EU-a i pronašla partnere spremne za velike infrastrukturne projekte u Grčkoj, Mađarskoj, Srbiji i drugdje.

Više povjerenja među partnerima

Kako bi se suprotstavili utjecaju Rusije i Kine, SAD i EU moraju ponovno, uz uzajamno povjerenje, raditi na našim zajedničkim ciljevima. Odlazeća Trumpova administracija preuzela je inicijativu za razvijanje gospodarskih veza između Srbije i Kosova i nema razloga vjerovati da će Bidenova administracija popustiti u tome.

Naši europski prijatelji ne bi se trebali osjećati uznemirenim zbog takvih koraka, već ih podržati. Washington će vjerojatno i dalje podržavati Inicijativu tri mora, u kojoj 12 zemalja srednje i istočne Europe zajedno rade na razvoju velikih infrastrukturnih projekata i poticanju gospodarskog razvoja.

Predstavnici EU-a i Njemačke, kao i Amerikanci, sudjeluju na samitima te grupe. Važan element tih infrastrukturnih projekata je smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji. To je u interesu Zapada kao cjeline.

Novi početak kao prilika

U Washingtonu će se uspostaviti nova administracija s kojom će Europljani surađivati sljedeće četiri godine. Ona se Bidenobvezuje na multilateralizam i zasigurno će pronaći put za povratak ka etabliranim i predvidljivijim oblicima vanjske politike, uključujući i Balkan.

Sam Biden nije stranac u toj regiji. On je još tokom opsade 1993. godine posjetio Sarajevo, a nakon toga je napisao dugi izvještaj u kojem je osudio srpsku agresiju i izrazio podršku žrtvama. Njegov pokojni sin Beau Biden radio je na Kosovu od 1998. do 1999. godine, gdje je obučavao suce i tužitelje.

Za vrijeme nedavne američke predsjedničke kampanje Joe Biden je skicirao svoju viziju budućih odnosa Amerike s Bosnom i Hercegovinom, Albanijom i Kosovom, koji su ranije rijetko igrali ulogu u američkim predizbornim kampanjama. Biden je više puta izrazio svoje opredjeljenje za multilateralizam i za NATO.

Nikada nije bilo i vjerojatno nikada neće ni biti potpune harmonije između Washingtona i njegovih europskih partnera, baš kao što među partnerima često postoje velike međusobne razlike. No, nova američka vlada će svojim saveznicima ponuditi ozbiljnije i transparentnije načine ophođenja i vođenja poslova od onih u protekle četiri godine. Biden je već signalizirao spremnost da se angažira u Europi. Naši europski prijatelji trebali bi iskoristiti tu priliku i pridružiti mu se.

Patrick Moore
Deutsche Welle

Pon, 30-11-2020, 05:45:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.