U Njemačkoj još ne vlada „korona-diktatura“, ali djeluje „tihi otrov“

Pročitaju li se naslovi u novinama, poslušaju li se diskusije, čovjek bi mogao steći dojam da je pandemija napala Bundestag. "Parlamentarna demokracija u opasnosti?”, “Onda će demokracija pretrpjeti trajno oštećenje”, “Vladavina uz pomoć straha”, to su samo neki od jakih naslova najuglednijih medija. O čemu se radi?

Bundestag u sjeni izvršne vlasti

Moć više nije tamo gdje po ustavnoj definiciji pripada – u Bundestagu i u parlamentima njemačkih pokrajina. Njemačka kancelarka Angela Merkel i 16 premijera saveznih pokrajina dogovaraju između sebe sve antipandemijske mjere. Bundestag2Pa ako se oni dogovore – parlamenti nemaju što reći. Ali i ako se ne dogovore. Na posljednjem kriznom samitu kancelarke i šefova pokrajinskih vlada prije nekoliko dana Angela Merkel nije mogla nametnuti oštrije mjere i tako odgovori na povećan broj zaraženih. S obzirom da je nadglasana, usvojene su blaže mjere. Angela Merkel se direktno obratila građanima, apelirajući na njih da ne putuju.

Moglo bi se reći da se njemački federalni sustav preselio u koordinacijsko tijelo ureda savezne kancelarke i pokrajinskih premijera – a to tijelo nije demokratski verificirano.

Doduše, epidemiolozi opominju da je neman zaista opet pred vratima i da se zarazni požar može proširiti. Ali kritičari ne žele prihvatiti opasnost od širenja pandemije kao izgovor za izmještanje odluka iz demokratskih institucija u ruke nekolicine ljudi. Tako šef njemačkih liberala Christian Lindner kaže da ne treba pretjerivati s dramatičnošću u opisu pandemijskog stanja. Nasuprot njemu, socijaldemokrat koji je na čelu vlade pokrajine Brandenburga Dietmar Voidke, žali što nisu uvedene oštrije mjere.

Ipak je sve više glasova i iz redova vladajuće kršćanskodemokratsko-socijaldemokratske koalicije koji opominju da je došlo do disbalansa u podjeli vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku – mjesecima izvršna vlast donosi odluke mimo parlamenta i pravosuđa.

Još nije korona-diktatura

Povjesničar Paul Nolte je rekao da ovakvo stanje još nije “korona-diktatura”, ali je vladavina dekretima umjesto parlamentarne rasprave "tihi otrov”. Po prirodi stvari ovo je i stav oporbe – liberali, Ljevica i Zeleni sve glasnije traže da se najvažniji zakonski nacrti i namjeravane odluke predoče parlamentu, makar taj postupak zahtijevao više vremena.

koronavirus 3

Političar liberala Wolfgang Kubicki je čak upozorio da bi daljnje zaobilaženje Bundestaga u donošenju bitnih odluka u suzbijanju pandemije dovelo do “trajnog oštećenja demokracije”. On je dodao da Ustav važi i za vrijeme pandemije pa su planovi da se potpuno zatvore gradovi u kojima su žarišta "toliko apsurdni da o njima ni u kojem slučaju ne bi trebalo ni raspravljati”.

Kritičari podsjećaju da savezne, pokrajinske i općinske vlasti već devet mjeseci donose odluke kojima se bitno smanjuju osnovne slobode i prava, a da o tome nije raspravljao parlament. Pravni stručnjak njemačkih socijaldemokrata Florian Post se uključio u raspravu konstatacijom da Konferencija kancelarke sa šefovima vlada pokrajina nije ustavno predviđena kao zakonodavni organ.

A zamjenik šefa kršćansko-demokratskog zastupničkog kluba Carsten Linnemann je ovakve tendencije nazvao "uznemirujućim”, zahtijevajući od Bundestaga da opet samosvjesno preuzme svoju ulogu.

Panika kao metoda

Profesor na Humboldtovom sveučilištu i jedan od viđenijih politoloških stručnjaka za analizu demokratskih procesa u Njemačkoj Wolfgang Merkel je u jednom opširnom intervjuu kritizirao fokusiranost političara na najgori mogući scenarij. On vidi u tome populistički način da se dodvori strahovima birača. Nazvao je takav način komunikacije i vladavine “iliberalni populizam zabrana”. Wolfgang Merkel vidi u ponašanju velikog dijela političara “natjecanje u zabranama” jer ankete nagrađuju one koji se u tome ističu. I za takav poriv profesor ima naziv - Governance by Fear – vladanje na temelju straha.

On upozorava da su poslije pola godine raznih apokaliptičnih poruka i scenarija ljudi na to oguglali te da je posljedica to da građani neće povjerovati paničnim apelima i kada situacija zaista bude mnogo gora. Njegov savjet za političare je da prestanu s neprekidnim posezanjem za alarmantnim indikatorima.

Žestoka rasprava je bolja od harmonije

U Njemačkoj, dakle, traje rasprava o često nevidljivim granicama koje dijele demokratski odgovor na izazov pandemije i nepotrebno autoritarno suspendiranje demokratskih pravila. Mada mnogi komentatori kažu da je većina koraka koje je poduzela vlada bila ispravna, oni opominju da izvanredno stanje ne može biti trajno rješenje.

U ožujku je Bundestag dao posebne ovlasti Ministarstvu zdravstva da u slučaju nužde donosi “dekrete” sa zakonskom snagom, jer je konstatirana "epidemijska situacija s nacionalnim obujmom”. Ali se kritičari uglavnom slažu da bi Bundestag poslije ljetne pauze morao preuzeti glavnu riječ.

Odgovor na brige građana je snažan parlament koji ponovo preuzima vodeću ulogu – makar za to bilo potrebno uvesti digitalne sjednice. Njemački mediji podsjećaju da Bundestag sa 709 zastupnika ima naziv "prve vlasti u državi” i da to nije slučajno.

Misao vodilja svih ljudi zabrinutih za zdravlje njemačke parlamentarne demokracije mogla bi se formulirati ovako: žestoka parlamentarna rasprava – konkurencija ideja - jest mnogo bolji put za pronalaženje održivih rješenja i u krizi nego što je to harmonija kriznih odluka nekolicine ljudi.

Dragoslav Dedović
Deutsche Welle

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.