Gospodarska kriza u Turskoj

Južnoafričku Republiku i Tursku razdvaja gotovo 11.000 kilometara. Ekonomski, međutim, obje države imaju mnogo toga zajedničkog: Lira turskamlado stanovništvo čiji broj brzo raste i veliki potencijal za daljnji rast. Stoga ne iznenađuje da su se promjene tečaja valuta ovih dviju zemalja u brzom gospodarskom usponu dugo vremena odvijale takorekuć sinkronizirano. Južnoafrički rand i turska lira već dugo se smatraju braćom blizancima na deviznom tržištu - tijekom deset godina obje valute su se paralelno razvijale.

Ali, kako pokazuje studija njemačke banke DZ, 2016. godine ovaj trend je zaustavljen: stope dviju valuta iznenada su se razišle. Južnoafrički rand izgubio je oko 20 posto u odnosu na američki dolar u protekle četiri godine. Turska lira, s druge strane, morala se nositi s padom vrijednosti od preko 60 posto u istom razdoblju. Prije četiri godine je turska valuta vrijedila dvostruko više. Pad valute se pogoršao posebno posljednjih mjeseci. Jedan dolar sada vrijedi gotovo osam lira.

Studija ukazuje na političke uzroke

Studija banke DZ kolaps lire uglavnom pripisuje promjeni političkih prilika i političkog okvira u Turskoj. "Turski predsjednik Erdogan je u središtu ovog razvoja. On najkasnije od 2016. godine Tursku sve više pretvara u autoritarnu državu", kaže za DW autor studije Sören Hettler. Po navodima ovog stručnjaka, turska vlada iskoristila je pokušaj puča u srpnju 2016. godine za izgradnju autoritarne države.

Vanjskopolitički sukobi uznemiruju

Po Hettlerovom mišljenju Erdoganova vanjska politika još je više pogoršala situaciju s turskom valutom. Ankara je intervenirala u brojnim sukobima. Krajem rujna geopolitikaturska vlada se umiješala i u sukob između Armenije i Azerbajdžana oko Gorskog Karabaha. Hettler zaključuje da je ovakva politika imala sve, samo ne efekte izgradnje povjerenja. "Predsjednik Erdogan je uvijek tražio konfrontaciju - na primjer u sporu oko plina s EU-om ili nedavno u sukobu između Azerbajdžana i Armenije. Ovo je pokušaj skretanja pozornosti s ekonomskih poteškoća u zemlji i učvršćivanja položaja Turske kao regionalne sile."

Studija dolazi do zaključka da sve autoritarniji kurs na unutarnjopolitičkom planu i kurs vanjskopolitičke konfrontacije uznemiruju investitore. Budući da investitori zahtijevaju sve veće kamate, Erdogan za lošu ekonomsku situaciju u Turskoj krivi međunarodne špekulante - koje redovito naziva "valutnim teroristima" ili "kamatnim lobistima".

Međutim, Hettler može razumjeti oprez investitora. "Točno je da se turska ekonomija zadužila u inozemstvu kratkoročnim zajmovima. Točno je i da strani investitori traže odgovarajuće kamate za rizik u koji su ušli." Pa ipak, turski šef države Erdogan je u velikoj mjeri odgovoran za ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire.

Središnja banka u Erdoganovim kandžama

Činjenica da Erdoganov autoritarni kurs nije zaustavljen ni u pogledu neovisnog rada Središnje banke bila je posebno pogubna za povjerenje međunarodnih slinvestitora. Erdogan je od turske Središnje banke stalno tražio snižavanje kamatne stope. Predsjednik se nadao da će to pojeftiniti kredite i u konačnici potaknuti ekonomski rast. Budući da je bivši šef centralne banke Murat Cetinkaya drastično povisio glavnu kamatnu stopu u 2018. godini, usprkos Erdoganovim uputama, predsjednik ga je u srpnju 2019. bez okolišanja otjerao i zamijenio poslušnim Muratom Uysalom.

Ali intervencija snižavanja glavne kamatne stope nije imala željeni učinak. Dogodilo se suprotno: današnja teorija ekonomije kaže kako niske kamatne stope potiču inflaciju. U Turskoj je primijećeno da je vrijednost lire nakon smanjenja kamatne stopa došla pod dodatni pritisak. Studija DZ-a potvrđuje negativan utjecaj takve odluke. Čuvari valute reagirali su nakon toga previše suzdržano i presporo - posebno kada se radilo o tome da se "povećanom rastu cijena i sve većem slabljenju valute ipak suprotstave politički nepoželjnim rastom kamatnih stopa". Pa ipak, čini se da je turska vlada naučila svoje lekcije.

Nedavno je glavna kamatna stopa povećana s 8,25 na 10,25 posto. Studija DZ-a pokazuje kako je različit razvoj deviznih tečajeva u Južnoafričkoj Republici i Turskoj uglavnom posljedica političkih čimbenika. Južnoafrička Republika također ima problema s političkom stabilnošću i nedostatkom entuzijazma koji sa sobom nose reforme; plus loše upravljanje i korupcija. Ali ta država barem ima demokratske uvjete za razvoj, slobodu medija i neovisno pravosuđe. Glavna razlika je, međutim, u tome što je u Južnoafričkoj Republici "svaki pokušaj rezanja sloboda Središnje banke ugušen u korijenu".

Daniel Derya Bellut, Elmas Topcu
Deutsche Welle

Ned, 25-10-2020, 01:10:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.