Makedonija i EU

Službena Sofija ovih dana jasno stavlja do znanja da će blokirati otvaranje pristupnih pregovora EU-a i Skoplja ukoliko susjed bude inzistirao na makedonskom identitetu i jeziku. Nova runda stare nacionalističke svađe.

Povijesni spor dva susjeda mogao bi se mogao preseliti i na briselske hodnike i to još uoči prosinca kada Sjeverna Bugarska MakedonijaMakedonija očekuje službeni početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji. To bi značilo da ni pristanak na promjenu imena zemlje zbog spora s Grčkom možda ne bi bio dovoljan da poslije petnaest godina, toliko je Sjeverna Makedonija službeno kandidat za EU, počnu pregovori.

Dokument iz Sofije nosi birokratski naziv: „Memorandum kojim se objašnjava odnos Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije u kontekstu procesa proširenja i pridruživanja i stabilizacije". On je prošlog tjedna privukao pažnju medija u Skoplju.

Memorandum na šest stranica, odaslan iz Sofije u 26 glavnih gradova EU u kolovozu ove godine, pojašnjava stav Bugarske o raznim povijesnim pitanjima. Ključno je, kako tvrdi Sofija, „etnički i jezični inženjering koji se dogodio" u Makedoniji u desetljećima od Drugog svjetskog rata.

„Pristupni put Severne Makedonije pruža dragocjenu priliku njenom vodstvu da raskine s ideološkim naslijeđem i praksom komunističke Jugoslavije. Proces proširenja ne smije legitimirati etnički i jezički inženjering koji se odvijao u bivšim autoritarnim režimima ", navodi se u bugarskom memorandumu.

Prema službenom bugarskom tumačenju povijesti, građani slavenskog porijekla koji žive u Sjevernoj Makedoniji zapravo su Bugari koji govore bugarski jezik, ali im je ispran mozak za vrijeme Titovog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji i u tom procesu su umjetno dobili novi „makedonski" identitet i jezik.

Nacionalistički pogledi

Ovaj zahtjev nije nov. To je službeni stav bugarske države koji postoji od pedesetih godina 20. stoljeća. Kao rezultat toga, nesporazumi u pogledu povijesnih pitanja između dva susjeda često su stvarali uzavrele odnose u političkoj Zaev Borisovareni. Kao članica EU, Bugarska sada ima veliku prednost u odnosu na Sjevernu Makedoniju i namjerava ju iskoristiti.

Profesor Ulf Brunbauer, koji vodi katedru za povijest jugoistočne i istočne Europe na Sveučilištu u Regensburgu, kaže da je Memorandum način na koji Bugarska „vrši pritisak nametanjem nacionalističkog pogleda na povijest i kulturu druge države i njenog naroda".

„To bi bilo kao kad bi Nemačka rekla Austrijancima da su Nijemci ili kada bi Danska Norvežane nazvala anomalijom jer su nekada bili dio njihovog carstva i jer se njihov standardni jezik kasnije razvio i odvojio od danskog", rekao je Brunbauer za DW.

Memorandum je izazvao zaprepaštenje u Skoplju i osude u dijelovima bugarske akademske zajednice. Zamjenik makedonskog premijera Nikola Dimitrov rekao je da „jezik ne podliježe priznavanju ili nepriznavanju, jer se u 21. stoljeću, posebno u Europi, nikome ne može uskratiti pravo na samoopredjeljenje i samoizražavanje".

Bugarski sociolog Ivajlo Dičev napisao je u autorskom tekstu za DW na bugarskom da je primarna „optužba" u Memorandumu činjenica da „Sjeverna Makedonija uopće postoji". „A ako ta nova nacija uporno odbija da se sama ukine – Bugarska to smatra činom agresije."

Okupacija ili oslobođenje?

Tijekom Drugog svjetskog rata Kraljevina Bugarska je bila dio sila Osovine i zauzela je teritorij današnje Sjeverne Makedonije. Makedonska povijest ovo razdoblje naziva „bugarskom fašističkom okupacijom". Ali Bugarska negira tu tvrdnju i tvrdi da su njene snage samo „oslobodile svoju braću na zapadu".

U deklaraciji, koju je parlament usvojio prošle godine, Sofija je poručila Skoplju da prestane s korištenjem sintagme „fašistička okupacija" kada spominje Bugarsku u svojim udžbenicima povijesti i da ukloni sve takve navode sa spomenika koji podsjećaju na Drugi svjetski rat.

Za rješavanje ovakvih problema trebalo je biti zaduženo mješovito Povjerenstvo osnovano nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma o prijateljstvu 2017. godine.

Grupa povjesničara i stručnjaka u domenu obrazovanja iz obje zemlje započela je rad na dugačkoj listi pitanja koja su predmet razdora, ali je prestala s radom prošle godine. Službeno, zbog izbora u Sjevernoj Makedoniji i pandemije. Neslužbeno, zbog nepremostivih razlika i neslaganja.

Sada bugarska vlada insistira da Povjerenstvo nastavi rad i pokaže rezultate ili će put susjedne zemlje prema EU biti zaustavljen prije nego li uopće počne.

Nema mjesta za bilateralna pitanja

Iako se EU do sada nije oglašavala po tom pitanju, Njemačka je, kao trenutna predsjedavajuća Europskom unijom, pozvala obje države da riješe otvorene probleme u okviru Povjerenstva koje se bavi povijesnim pitanjima.

Njemačka veleposlanica u Sjevernoj Makedoniji Anke Holstein odbacila je pokušaje Bugarske da uvrsti bilateralna pGeopolitikaitanja u okvir pregovora s EU-om. „Bilateralne probleme treba rješavati bilateralno", rekla je ona.

Po riječima Dragija Đorgijeva, predsjednika makedonskog stručnog tima u Makedonsko-bugarskom povjerenstvu, to neće biti lak zadatak. „Bugarski memorandum, koji negira suvremeni makedonski jezik i identitet, nije od pomoći za uspješan rad Povjerenstva", rekao je on za DW.

Iako mnogi analitičari s obje strane granice misle da bi Memorandum mogao biti propagandni trik vlade Bojka Borisova, kako bi skrenuo pažnju javnog mnijenja s prosvjeda protiv korupcije koji traju mjesecima, drugi ne misle tako.

„Protesti u Sofiji nemaju nikakve veze s ovim", napisao je Andrej Kovačev, član Europskog parlamenta iz bugarske vladajuće konzervativne stranke GERB, u tekstu za DW na makedonskom. Nova vlada u Sofiji neće promijeniti svoj stav, kaže Kovačev i dodaje da Sjevernoj Makedoniji neće biti dozvoljeno započeti pristupne pregovore ako ne prihvati zahtjeve Bugarske.

„Ne nadajte se! U Bugarskoj više nikada nećete naći izdajnika poput Georgija Dimitrova", poručio je Kovačev, misleći na prvog komunističkog vođu Bugarske (1946-1949), koji je prepoznao postojanje odvojene makedonske nacije i makedonskog jezika.

Austrijsko-njemački povjesničar Brunbauer, s druge strane, poziva Bruxelles i „posebno Berlin" da izvrše pritisak na bugarsku vladu. On navodi da ovakvo ili onakvo tumačenje povijesti ili jezika može „naljutiti" nacionaliste s obje strane granice, ali da nema baš nikakve veze s kriterijima koje neka zemlja treba ispuniti da bi bila primljena u EU.

Boris Georgievski
Deutsche Welle

Čet, 22-10-2020, 08:27:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.