Sedam glavnih opcija i njihove prednosti i nedostaci

Nitko ozbiljno ne poriče da će koronavirusna kriza dovesti do duboke recesije. Ono što, međutim, ostaje sporno je koje bi mjere trebale biti poduzete za ublažavanje gospodarskog pada. Pregled opcija o kojima se trenutno razgovara u međunarodnim okvirima.

1. Naknada za rad na skraćeno radno vrijeme

Što je naknada: Osiguranje za slučaj nezaposlenosti poznaje kratkoročnu nadoknadu u iznosu od 80% plaće, najdulje 12 mjeseci. Da bi se odobrile naknade za skraćeno radno vrijeme, moraju se ispuniti dva uvjeta: skraćeno Euriradno vrijeme mora biti „pod pretpostavkom privremeno“ i mora postojati izgledna prilika da će se dotična radna mjesta sačuvati.

Prednosti: U trenutnom okruženju mnogi zaposlenici, koji odjednom nemaju što raditi, mogu imati koristi od toga. Instrument je posebno koristan ako pretpostavite tijek ekonomskog razvoja u obliku slova V: duboki rez s brzim oporavkom. To je bio slučaj nakon financijske krize. Naknada za rad sa skraćenim radnim vremenom pomogla je tvrtkama da zadrže svoju radnu snagu i brzo iskoriste porast koji je uslijedio.

Nedostatci: Što je instrument velikodušnije uređen, to je vjerojatnije da će se konsolidirati određena ekonomska struktura. Država, međutim, ne bi trebala da stoji na putu prijelaza radnika iz jednog sektora u drugi. Stalne promjene su zaštitni znak tržišne ekonomije. U sadašnjem slučaju potpunoga gospodarskog zastoja, rizik strukturnog održanja nešto je manji nego inače.

2. Potpore za likvidnost

Što je likvidnost: Pomagala za likvidnost tvrtkama koje posjeduju funkcionalan poslovni model trebala bi pružiti olakšanje. U Švicarskoj postoje četiri jamstvene zadruge koje djeluju kao jamci kad se manje tvrtke prijavljuju za bankarske kredite. Savezna vlada pokriva 65% rizika gubitka. Za to stoji na raspolaganju 580 milijuna CHF. Savezna vlada osim toga planira izgraditi fond za posebno teške slučajeve od milijardu CHF, koji samostalni poduzetnici mogu koristiti. Njemačka je posebno aktivna u pružanju potpore za likvidnost. Tvrtke mogu dobiti kredite od Državne banke KfW preko svojih banaka. Jamstvo u njemačkom proračunu je 460 milijardi eura i može se povećati za dodatnih 93 milijarde eura.

Prednost: Ako prihodi padnu preko noći, to brzo može dovesti do nedostatka financijskih sredstava kod malih i srednjih tvrtki kao i samostalnih poduzetnika. Najamnina ili zakupnina teku dalje, strojevi se moraju otplaćivati. Želi se spriječiti masovno propadanje malih poduzeća pomću likvidnosti. Križ je kako urediti ova pomagala. Puno je razloga da ih se odobri kao zajmove koje valja vratiti, a ne kao doprinose A-fonds-perdu. Time se sprječava poduzeća da uzimlju pomoć koja im nije nužno potrebna.

Nedostatak: Uvijek se valja usredotočiti na pomoć tvrtkama i samostalnim poduzetnicima s održivim poslovnim modelima. Ako je tvrtka ionako na pragu propasti, pomoć za likvidnost ju ne će spasiti. Puno više se rasiplje novac poreznih obveznika ako nema povrata novca. Međutim, ponekad je teško razlikovati funkcionalan model od onoga koji nije funkcionalan.

3. Odgoda poreza

Što je odgoda poreza: Država može dopustiti tvrtkama da naknadno plaćaju porezne dugove. U Švicarskoj tvrtka već Porezidanas može podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja saveznih novčanih potraživanja. Jači učinak se postiže ako sudjeluju i niže državne razine u Švicarskoj, dakle posebno kantoni.

Prednost: Cilj svih mjera je da poduzeća ostanu solventna. Pod uvjetom da porezne službe imaju dovoljno kapaciteta za ispitivanje zahtjeva, ovdje se olakšice mogu brzo stvoriti. Zbog krize koronavirusa Austrija je kreirala obrazac na kojem se može podnijeti zahtjev za sveukupne porezne olakšice.

Nedostatak: Ova mjera je od male pomoći jednom startup-u, jer još nema transakcija i možda posluje s gubitkom. Međutim, Švicarska također nudi kombinaciju mjera za prevladavanje krize. Tvrtke u teškim situacijama moraju pokušati iskoristiti više izvora financiranja, uključujući i njihove vlasnike. Pri odgodi plaćanja obveza također je važno provjeriti je li teška financijska situacija privremena ili ne.

4. Smanjenje kamatnih stopa

Što je smanjenje kamatnih stopa: Narodne banke snizuju razinu opće kamatne stope smanjenjem bazne Padkamatne stope. Zbog toga su krediti jeftiniji. To bi trebalo potaknuti ulaganja i potrošnju.

Prednost: U vremenu očekivanog gospodarskog pada cijene roba i usluga vjerojatno će i dalje padati. Ovaj deflacijski pritisak može se ublažiti nižim kamatama. To pomaže u održavanju najvažnijeg cilja monetarne politike, a to je stabilnosti cijena, posebno u zemljama poput Švicarske, gdje snažna valuta već vrši pritisak na cijene zbog nižih uvoznih cijena.

Nedostatak: Centralnim bankama je preostalo malo prostora za smanjivanje ionako iznimno niskih kamatnih stopa. Osim toga, kad su blizu granice nultne kamatne stope, smanjivanje kamatnih stopa sve više gubi učinak. Tvrtke iz realne ekonomije investiraju ako procijene da su dobri izgledi za budućnost. Trenutno su, međutim, izgledi loši. Smanjenje kamatnih stopa za nekoliko baznih bodova ne utječe na promjenu ove procjene. Trenutačno se ni potrošnja ne može potaknuti nižim kamatama jer građani ne ne izlaze iz svojih domova.

5. Otkup obveznica

Što je otkup obveznica: Centralne banke kupuju zadužnice i ostalu imovinu na tržištu kapitala. Ta se mjera ponekad naziva kvantitativnim olakšanjem (QE= Quantitative Easing).

Prednost: Dugoročne kamate smanjuju se kupovinom obveznica. Pored toga, takve kupnje pružaju veću likvidnost na tržištu kapitala. Otkupom državnih vrijednosnih papira umanjuju se troškovi financiranja dotičnih zemalja. Kratkoročno to smanjuje rizik od još jedne dužničke krize u eurozoni zbog naglo rastućih troškova financiranja za problematične zemlje poput Italije. U Sjedinjenim Američkim Državama mnoga poduzeća svoja sredstva dobivaju i izravno na tržištu kapitala. Američka centralna banka može stoga pomoći da se ovo tržište - a posredno i tvrtke - održi likvidnim kupnjom takozvanih komercijalnih papira (Commercial Papers).

Nedostatak: Centralnim bankama je preostalo malo prostora za smanjenje kamatnoga opterećenja tvrtkama. Kod Ekkupnje državnih vrijednosnih papira Europska središnja banka (ECB) je stigla vrlo blizu maksimalno dopuštene količine. Centralne banke poput ECB-a mogu doduše kupovati i obveznice korporacija. Međutim, s regulatornog stajališta, ovo je osjetljivo u onoj mjeri u kojoj male i tvrtke srednje veličine, koje uglavnom nisu stavile obveznice na tržište, ne mogu imati koristi od takve potpore.

6. Novčani transferi građanima

Što je to: svaki građanin neke zemlje dobije određenu količinu novca od vlade ili narodne banke (helikopterski novac) da ga slobodno koristi.

Prednost: Ova mjera ne diskriminira. Svaki se građanin i građanka tretira jednako. Teoretski je isplatu moguće odmah izvršiti. Korisnici mogu dodijeljeni novac ulagati na način koji im se čini da ima najviše smisla. Mjera je planirana u SAD-u, gdje bi svi trebali dobiti ček na 1.000 dolara. Ako se iznos odmah koristi za potrošnju, to može malo poduprijeti gospodarstvo.

Nedostatak: Mjera nije precizno usmjerena. Imućni imaju koristi kao i potrebiti ljudi. U zemljama poput Švicarske, gdje je za razliku od SAD-a stopa štednje visoka, velik dio toga iznosa će se staviti na stranu. Stoga bi poticajni učinak na domaće gospodarstvo bio neznatan. Ako taj helikopterski novac građanima ne dijeli država nego narodna banka, dolazi do opasne mješvine monetarne i financijske politike. To nikada nije završilo dobro u povijesti ekonomije.

7. Program za konjunkturu (ekonomske poticaje)

Što je ekonomski poticaj: država ulaže u velikoj mjeri kako bi potaknula cjelovitu gospodarsku potražnju.

Prednost: Država pokušava nadoknaditi pad privatne potražnje. Zahvaljujući rekordno niskim kamatnim stopama, troškovi financiranja konjunkturnog programa trenutno su niski, posebno u zemljama sa zdravim javnim financijama poput Švicarske. Državni izdatci za programe izričito su usmjereni na domaće sektore, za razliku od dodjele novca građanima, koji bi se vjerojatno u velikoj mjeri koristio i za uvezenu robu. Programi ekonomskih poticaja stoga imaju za cilj povećanje domaće dodane vrijednosti.

Nedostatak: Stimuliranje potražnje trenutno je problematično, jer borba protiv koronske krize zahtijeva ograničavanje osobnih kontakata i čini nužnim nazadovanje gospodarstva. Programi za ekonomski poticaj također zahtijevaju mnogo vremena za provedbu i obično dođu prekasno. To se posebno odnosi na programe za izgradnju infrastrukture. Oni često imaju poticajni učinak tek kada gospodarstvo ponovno raste. To rezultira procikličkim učinkom, odnosno jačanjem ekonomskih fluktuacija. Osim toga, novac se obično ne koristi tamo gdje obećava najveću dodanu vrijednost, već u sektorima s posebno dobro organiziranim interesnim skupinama.

Christoph Eisenring, Thomas Fuster
Neue Zürcher Zeitung

Sub, 15-08-2020, 09:16:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.