Kosovo bez gerilaca

Novi kosovski premijer nekoć je bio zatvoren u srpskom zatvoru. Prekretnica na Kosovu: prvi put od povlačenja srpskih postrojbi prije više od dva desetljeća na Kosovu je formirana vlada u kojoj nema pripadnika bivše Oslobodilačke vojske Kosova. zastava kosovoČetiri mjeseca nakon parlamentarnih izbora 66 od 120 zastupnika u kosovskoj Narodnoj skupštini u noći s ponedjeljka na utorak glasovalo je za koalicijsku vladu bivšeg studentskog vođe Albina Kurtija. Koaliciju čine Kurtijeva ljevičarsko-nacionalistička stranka Samoodređenje i konzervativna Demokratska liga koja je predvođena Vjosom Osmanijem na izborima u listopadu s malom prednošću postala druga najjača stranka u zemlji. U novoj koaliciji u Prištini zastupljeno je još nekoliko manjih stranaka etničkih manjina. Protivno svojoj volji Kurti je bio primoran primiti u vladu dva srpska zastupnika iz redova Srpske liste kojom na daljinu upravlja srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Naime, prema Ustavu koji je Kosovu prije proglašenja neovisnosti 2008. nametnuo Zapad u svakoj vladi moraju biti zastupljeni ministri iz redova etničkih manjina.

Oslobodilačka vojska Kosova je u drugoj polovini devedesetih godina započela gerilski rat protiv predstavnika srpske države na Kosovu da bi u konačnici potaknula Nato da se uključi u konflikt na strani potlačenih kosovskih Albanaca. Kada je srpska vojska u lipnju 1999. bila primorana povući se s Kosova zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova osnovali su političke stranke kako bi svoje vojne uspjehe pretočili u dugotrajnu političku vlast. Posebno su bili uspješni bivši zapovjednici Hashim Thaci, koji je danas predsjednik Kosova, i Ramush Haradinaj, koji je do prošle godine bio predsjednik vlade. No s izborima održanim 6. listopada, koji su protekli bez većih incidenata i u uvjetima koji su mnogo demokratskiji od onih u kojima se održavaju izbori u susjednoj Srbiji ili Albaniji, došlo je do prekretnice. Kosovski birači, razočarani dugogodišnjom vlašću nekadašnjih gerilaca, koju su doživljavali kleptokratskom i korumpiranom, odlučili su se glasati za druge opcije. Ni Samoodređenje ni Liga nemaju korijene u Oslobodilačkoj vojsci Kosova. albin kurtiDoduše, Kurti je u devedesetima privremeno bio uski suradnik glasnogovornika UCK-a Adema Demacija, koji se desetljećima borio za neovisnost Kosova, ali se nikada nije pridružio strankama koje su osnovali zapovjednici gerilskih postrojbi. Ipak, Samoodređenju i Ligi trebalo je nekoliko mjeseci za postizanje dogovora oko podjele vlasti. Vjosa Osmani sada će postati predsjednica kosovskog parlamenta. Kurti koji je u devedesetima organizirao prosvjede protiv srpske dominacije nad Kosovom, kasnije je prosvjedovao i protiv navodne kolonizacije Kosova od strane UN-a i Europske unije. Međunarodna zajednica sada od njega očekuje da nastavi dijalog s Beogradom i da ukine carine na uvoz robe iz Srbije i BiH koje je uveo Haradinaj. Kao daleki vanjskopolitički cilj Kurti propagira ujedinjenje Kosova s Albanijom, iako ne više tako žestoko kao prije svega nekoliko godina. Prema Srbiji on ima poseban odnos: u travnju 1999., za vrijeme bombardiranja Srbije od strane Natoa, Kurtija su u Prištini uhitile snage režima tadašnjeg srbijanskog diktatora Sloboda Miloševića i odvukle ga u Srbiju gdje je zbog „terorizma“ i ugrožavanja jedinstva Jugoslavije osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina. Kurti je postao poznat javnosti kada je na početku svog suđenja izjavio da ne priznaje ni Srbiju, ni Jugoslaviju ni Sud koji je u službi fašističkog režima Slobodana Miloševića. Čak i nakon što je svrgnut Milošević u listopadu 2000., kada je u Beogradu vlast preuzeo kasnije ubijeni proeuropski reformator Zoran Đinđić, Kurti nije pušten na slobodu. Oslobođen je tek u prosincu 2001., i to pod pritiskom međunarodne zajednice Ako dođe do ponovne uspostave srpsko-kosovskog dijaloga o normalizaciji odnosa, što traži EU, Kurti će sigurno pristupiti pregovorima opterećen sjećanjima na svoje godine provedene u srpskom zatvoru. „Spreman sam za razgovore s Beogradom“, izjavio je on nakon što je izabran. „Ali inzistiramo na potpunoj recipročnosti u trgovini, politici i gospodarstvu.“

Michael Martens
F. A. Z.

Čet, 13-08-2020, 04:47:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.