Dodik i Džaferović u posjetu Turskoj

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i član Predsjedništva Šefik Džaferović na poziv prеdsјеdnikа Rеpublikе Тurskе Recepa Tayyipa Erdoğana borave u službenom posjetu Turskoj. U Ankaru je pozvan i član Predsjedništva Željko Komšić koji „iz opravdanih razloga" nije mogao otputovati. Najavljeno je potpisivanje novog Ugovora o slobodnoj trgovini, koji omogućava BiH slobodan pristup tržištu Turske, kao i Turskoj u BiH kada su u pitanju usluge i javna nabava. „BiH je, pored Singapura, jedina zemlja kojoj je Turska dozvolila slobodan pristup uslugama i trgovini", kazao je ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa Mirko Šarović, pojašnjavajući da bi BiH sada u Tursku na godišnjoj osnovi trebala izvoziti oko 15 tisuća tona mesa.

Erdogan2

Milorad Dodik je uoči posjete izjavio da je poboljšanje gospodarskih odnosa glavni motiv posjeta Ankari, gdje će se članovi Predsjedništva BiH susresti s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Dodao je da će nastojati „otkočiti" razgovore o najavljenoj turskoj podršci izgradnji autoceste koja bi trebala povezati Beograd i Sarajevo, ali i da će se razgovarati i o „brojnim političkim pitanjima". Dodik se nada da će turska strana sugerirati da se u BiH prvo formira vlast, a tek onda razgovara o Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP). „Očekujem to čujem od Erdoğana, što bi značilo da su se ovi u Sarajevu zaletjeli kada je riječ o opstrukciji formiranja vlasti", rekao je Dodik. Bošnjački političari, međutim, podsjećaju da se BiH već opredijelila za MAP i priključenje NATO-u, što je regulirano i Zakonom o obrani.

Dobri odnosi Erdoğana i Putina mogu „amortizirati" Dodikove prijetnje?

Članovi Predsjedništva BiH dolaze u Ankaru u trenutku kada Recep Tayyip Erdoğan gubi podršku biračkog tijela u većim turskim gradovima. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da su odnosi BiH i Turske „tradicionalno dobri" te da se i od ovog posjeta mogu očekivati dodatni impulsi međusobnoj suradnji, razumijevanju i konkretnim projektima. „Istina, vladajuća partija turskog predsjednika je imala neuspjeh na posljednjim lokalnim izborima, posebno u Ankari i Istanbulu, ali to najvjerojatnije neće utjecati na najavljene projekte, među kojima su i zajedničke investicije i izvođenje radova na spajanju Sarajeva, Beograda i Istanbula. Turska ima problema i s američkim restrikcijama zbog prevelikog približavanja i suradnje Ankare s Putinom i Moskvom i kupovine iranske nafte, ali će ostati kod zacrtanog plana dogovorene suradnje kada je BiH u pitanju", smatra Kučukalić.

Krnje BiH Istanbul

Naš sugovornik vjeruje da „dobri" odnosi Erdoğana i ruskog predsjednika Vladimira Putina mogu „amortizirati" pritiske i prijetnje Milorada Dodika secesijom Republike Srpske. „Zanimljivo je da se u svega nekoliko dana u Berlinu i Turskoj razgovara i o BiH i regiji. Ako ne bude isključivosti i insistiranja na najvećim zahtjevima, moglo bi to rezultirati smirivanju tenzija, boljoj suradnji i bržem priključenju država regije Evropskoj uniji. Međutim, u situaciji kada je put BiH ka EU još neizvjestan i dalek, nije loše imati dobre odnose i s takvim silama kakve su Turska, Rusija ili Kina, kako zbog investicija, turizma i izvoza, tako i globalne politike i gospodarstva", ističe Dževad Kučukalić.

BiH na razmeđi civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku

„BiH ima problem s definiranjem strategije svoje vanjske politike, pa se to reflektira i na politike u bilateralnim odnosima", kaže novinar BHRT-a Benjamin Butković. „Zbog 'povijesnog duga' prema Sjedinjenim Američkim Državama u zaustavljanju rata, BiH je već desetljećima nekritički okrenuta prema Zapadu, a zbog geopolitičke pozicije prema EU. To je BiH dovelo u trajnu poziciju ovisnika i poslušnika koji pritom ima problem shvatiti da ni s SAD-om ni s EU-om nije u ravnopravnom partnerstvu. Zato se u nekim krugovima postavlja pitanje treba li u odnosima s Ruskom Federacijom i Turskom, pa i Kinom zauzeti oprezniji stav, da ne bi naljutila svoje političke tutore", kaže Butković za Deutsche Welle.

Putin Erdogan

Erdogan i Putin - Prijateljstvo u korist Dodika?

On naglašava da BiH u konkretnom odnosu s Turskom treba voditi računa o svojim interesima, prije svih gospodarskim, kulturnim, ali i povijesnim. „Politički interesi svakako nisu jedinstveni u BiH, pa ih je zbog toga u klasičnom nacionalnom smislu nemoguće definirati. Sporni način vladavine turskog predsjednika na rješavanje treba ostaviti turskom narodu, (ne)poštivanje ljudskih prava Turci moraju rješavati zajedno s međunarodnim organizacijama koje se tim pitanjem bave, odnos prema genocidu nad Armencima neka riješe međunarodni sudovi i velike sile, BiH se tu svakako neće ništa bitno pitati", kaže Benjamin Butković. Naš sugovornik zaključuje da „mala zemlja" na razmeđu civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku, ostaviti se priče o prijateljskim zemljama, jer svijet funkcionira na bazi interesa, pa treba uzeti najviše što može i od Zapada i od Istoka, a velike utakmice pratiti s tribina „jer im nije dorasla".

Samir Huseinović
Deutsche Welle

Uto, 16-07-2019, 22:09:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.