Migrantska kriza

Eumunjska kao predsjedateljica EU-a si je dala truda prirediti ovu konferenciju ministara unutarnjih poslova Unije u pompoznoj zgradi parlamenta: golema mramorna stubišta ispod divovskih kristalnih lustera, dugi plavi tepisi za ministre koje je kroz beskrajne hodnike vodila neka vrsta dvorske straže u bebi-plavim uniformama.

Migranti11

Koliko god da je impresivna bila pozornica neformalnog susreta predstavnika 28 članica, toliko je depresivan bio rezultat. Tako barem misli ministar s najdužim stažom, socijaldemokratski ministar vanjskih poslova i migracija Luksemburga Jean Asselborn koji već dvije godine sluša uvijek iste rasprave. Europska unija ne nalazi način kako raspodijeliti migrante koji stižu preko Sredozemnog mora i koji tamo uvijek iznova i ginu. Nekakve solidarnosti, žali se Asselborn, jednostavno nema. Radije se zatvaraju oči dok je samo ove godine u Sredozemnom moru poginulo 209 nesretnika, tvrde Ujedinjeni narodi. Prošle godine je po njihovim procjenama bilo 2.275 žrtava.

„Ako ne riješimo problem migracija, onda je to područje gdje je Europska unija potpuno zakazala. Ona nije u stanju doći do korijena problema. A to bi možda bilo prvi put od kako EU uopće postoji", smatra Asselborn. Istovremeno zahvaljuje Rumunjskoj što je uopće ovaj problem stavila na dnevni red – čak niti to više nije nešto što je samo po sebi razumljivo.

Migranti more

Svaki put kad dođe neki brod s izbjeglicama povede se već "nedostojna trgovina ljudskim životima", rasprava što s njima. Ali neki dogovor nije na vidiku.

Zaustaviti migraciju – ali kako?

Desničarska vlada Austrije od koje je Rumunjska i preuzela polugodišnje predsjedavanje, u svom mandatu nije ni doticala teme kao što su raspodjela migranata i reforma prava na azil. Umjesto toga, austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl (Slobodarska stranka) je neumorno tvrdio kako je uspjela „promjena paradigme" politike EU-a. U tome su ga usrdno podržavali i talijanski, također desničarski, ministar Matteo Salvini (Lega Nord) i njemački ministar Horst Seehofer (CSU).

Kickl i njegovi saveznici bi najradije da migranti uopće niti ne stižu u Europsku uniju. Tako su Italija, Francuska i Malta praktično zatvorile svoje luke za brodove koji dovoze spašene migrante. UNHCR žestoko prosvjeduje zbog te zabrane koja se protivi i temeljnim pravilima mora, ali prepreke se migrantima dižu i dalje: Poljska, Mađarska i čak Austrija se strogo protive primiti i one koji su stigli do Italije, Grčke ili Španjolske. Talijanski ministar Salvini optužuje i Francusku kako „masovno vraća" migrante nazad u njegovu zemlju – naravno, Pariz odlučno niječe da čini tako nešto.

Sad u Bukureštu su se od predstavnika Njemačke čule nešto umjerenije riječi, ne na kraju i zbog toga jer je ministar Seehofer zbog bolesti tamo poslao državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Stephana Mayera (također CSU). On više ne može gledati to cjenkanje o migrantima kao na orijentalnom vašar koje se čuje među zemljama Unije: „S moga gledišta je to nedostojno da kod svakog broda koji nekoga spasi, uvijek iznova plane rasprava koja je zemlja spremna prihvatiti spašene ljude. Zato je od bitnog značenja da stvorimo mehanizam raspodjele u kojem bi sudjelovalo što više zemalja. Dosad je devet članica spremno sudjelovati na privremenom, ad-hoc mehanizmu podjele. To je lijep uspjeh, ali je po mom mišljenju još uvijek premalo", kaže njemački državni tajnik Mayer.

MIgranit6

Ni upozorenja, prijetnje i dramatični apeli povjerenika Avramopoulosa nisu pomakli stavove ministara unutarnjih poslova EU-a ni za milimetar.

Jedni žele promijeniti sve, drugi ne žele promijeniti ništa

Taj „ad hoc mehanizam" bi trebao vrijediti samo dok se sve članice ne dogovore što da učine s takozvanim Pravilima iz Dublina po kojima su za migrante nadležne tek prve zemlje ulaska. Jedna Italija traži da se to načelo prve zemlje potpuno ukine i u tome je podržavaju samo zemlje koje su i same tako izložene migrantima. Austrija i Njemačka ne žele promijeniti to načelo, ali se barem zalažu da se onda uredi nekakva raspodjela migranata među svim članicama. O tome pak članice poput Poljske ili Mađarske ne žele niti čuti, baš kao što ne žele ni promjenu Dublina.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos se već godinama zalaže za jedinstveni, europski postupak dodjele azila i to prema kriterijima koji bi vrijedili u svim članicama. Ali EU je još miljama udaljen čak i samo od šanse da dođe do takvog dogovora. Povjerenik je zato i u Bukureštu upozorio nadležne ministre: „Sat otkucava. Ne možemo više gubiti vrijeme s izborima za EP pred vratima. Meni je važno da ti izbori ne blokiraju i naše odluke."

slds

Desničarima odgovara „opasnost" od migranata

Ali niti molbe, upozorenja, baš kao niti apeli kako „ne smijemo više trgovati sa životima ljudi" europskog povjerenika nisu niti za milimetar pomakli stavove ministara. Štoviše, ministri desnog i posve desnog spektra čak žele opet migrante vući i kroz predizbornu kampanju za Europski parlament. Tako austrijski ministar Herbert Kickl u Bukureštu predlaže brzi postupak progona čak i onih migranata koji su stekli status azilanta ako prekrše zakon.

Austrijski ministar se uzbuđivao zbog, kako on kaže, „perverzne situacije" koja se mora promijeniti i gdje taj ministar ne želi čekati tek da netko počini kazneno djelo i stvori karijeru u kriminalu. On želi djelovati što prije kako bi se „spriječilo najgore" i dodaje kako „nije jedini koji tako misli".

Ali što znači „kršenje zakona"? Hoće li priznati azilanti, dakle osobe kojima je ta država priznala kako su iz svoje domovine pobjegli jer im je život bio u opasnosti zbog vjere, rase ili političkog uvjerenja, moći biti protjerani i ako prelaze ulicu izvan pješačkog prijelaza? To bi u svakom slučaju moglo ići u tom smjeru jer austrijski ministar govori i o običnoj krađi – dakle i čokoladice u samoposluzi, a Kickl tu kao dovoljan razlog progona navodi i „čin koji prethodi silovanju". Što bi pak to trebalo značiti, to ostaje tajna austrijskog ministra.

Bernd Riegert
Deutshe Welle

Ned, 17-02-2019, 12:01:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).