Što donose nove sankcije Iranu?

Druga runda sankcija od 5. studenog trebalo bi pogoditi najosjetljiviji sektor iranskoga gospodarstva - izvoz nafte. Riječ je o "najstrožim sankcijama svih vremena" – rekao je američki predsjednik Donald IranEUEuropska unija se želi čvrsto pridržavati atomskog sporazuma, isto kao i zemlje potpisnice Kina i Rusija. Bruxelles, kako bi Iranu dao razlog da se drži sporazuma, želi novom financijskom institucijom na neki način zaobići sankcije koje su Sjedinjene Države jednostrano pooštrile. Tako bi trebalo biti osnovano posebno tijelo kojim bi se omogućile "legitimne financijske transakcije" s Iranom, što bi onda omogućilo europskim poduzetnicima da nastave poslovnu suradnju s tom zemljom. No, ne zna se kada bi to moglo početi funkcionirati, a ne zna se još uvijek ni tko bi to trebao osnovati. Zemlje članice EU-a se plaše srdžbe Sjedinjenih Država pa reagiraju suzdržano. A vrijeme prolazi.Trump. Sankcije će također jako ograničiti iranske veze na međunarodnom financijskom tržištu kao i poslove u brodogradnji.

Trump je svoju odluku obrazložio time da vlada u Teheranu podržava terorizam i širi nasilje na Bliskom istoku. Cilj ovih kaznenih mjera je, kako kaže Trump, "maksimalni pritisak" na vladu u Teheranu kako bi se počela drugačije ponašati.

"Mi se ne bojimo američkih sankcija", naglasio je nedavno iranski predsjednik Hasan Rohani. SAD želi, kaže on, "psihološkim a potom i ekonomskim ratom potkopati iranski legitimni sustav". Iranska vlada je uspostavila različite radne skupine kako bi umanjila posljedice američkih sankcija. Rohani je u srijedu na sjednici kabineta izjavio: "Situacija je bila teška posljednjih mjeseci, a idućih bi mogla biti još teža."

Gospodarska kriza bez kraja

Iran posljednjih mjeseci proživljava ekonomsku krizu. Valuta te zemlje rial u ovom trenutku vrijedi upola manje u odnosu na travanj ove godine. Jedan dolar se trenutno prodaje za 170.000 riala, a samo prije godinu dana je jedan PAaddolar vrijedio 32.000 riala. Cijene osnovnih živežnih potrepština su eksplodirale. Predstojeći pad izvoza nafte, počevši od 5. studenoga, mogao bi ekonomski ugušiti zemlju. Jer, 40 posto iranskoga gospodarstva ovisi o prihodima od prodaje nafte. Prema medijskim napisima, posebne dozvole za izvoz nafte bi trebale važiti za osam zemalja među kojima su Južna Koreja, Japan i Indija, a možda i Turska.

Nakon naftne industrije i petrokemije, automobilska industrija je druga po snazi gospodarska grana koja je jako pogođena sankcijama. Već nakon prve runde američkih sankcija, 6. kolovoza, proizvodnja je opala za 40 posto. "Oslonili smo se na naše europske partnere", kazao je Mohamadreza Nadžafimaneš, predsjednik Saveza iranskih kooperanata autoindustrije u razgovoru za DW. Europski partneri poput Daimlera, Volkswagena i Peugeota su se nakon kratke suradnje povukli iz Irana. "Nismo očekivali da će Europa tako lako odustati od suradnje i poslovanja s nama. Znate koliki mi potencijal ovdje imamo. Iran se također pridržava atomskog sporazuma. Ova situacija nam svima ide na štetu", dodaje on.

Ništa novo od EU-a

Europska unija se želi čvrsto pridržavati atomskog sporazuma, isto kao i zemlje potpisnice Kina i Rusija. Bruxelles, kako bi Iranu dao razlog da se drži sporazuma, želi novom financijskom institucijom na neki način EUzaobići sankcije koje su Sjedinjene Države jednostrano pooštrile. Tako bi trebalo biti osnovano posebno tijelo kojim bi se omogućile "legitimne financijske transakcije" s Iranom, što bi onda omogućilo europskim poduzetnicima da nastave poslovnu suradnju s tom zemljom. No, ne zna se kada bi to moglo početi funkcionirati, a ne zna se još uvijek ni tko bi to trebao osnovati. Zemlje članice EU-a se plaše srdžbe Sjedinjenih Država pa reagiraju suzdržano. A vrijeme prolazi.

Sredinom listopada je SAD pooštrio sankcije protiv 20 iranskih tvrtki i banaka zbog njihovih navodnih veza s Islamskom revolucionarnom gardom, koja kontrolira široko rasprostranjeni gospodarski imperij u Iranu. Među njima je i Bank Parsian, koja je do sada imala ključnu ulogu u uvozu lijekova i poljoprivrednih proizvoda. Iranski novinar, Reza Hagigatnedžad je rekao kako "SAD želi pokazati da pomno prati financijske aktivnosti Revolucionarne garde". "Oni žele pokazati koliko može skupa biti suradnja s Revolucionarnom gardom", smatra Hagigatnedžad.

No, kao što uvijek biva kada je riječ o korištenju nepopularnih mjera poput ekonomskih sankcija, one najteže pogađaju one najslabije. Zbog toga se strahuje od strašnih posljedica sankcija za milijune Iranaca.

Shabnam von Hein
Deuthshe Welle

Sri, 14-11-2018, 15:21:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).