Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2011.

Protivio se Međunarodni monetarni fond, protestirala je Svjetska banka, ali mađarska je Vlada u srpnju 2010. odlučila – uvodi se porezna stopa od 0,5 posto na aktivu banaka. Sada o tome razmišlja i hrvatska Vlada. Kamate na kredite u Hrvatskoj su oko šest posto, dok su u Italiji, sjedištu vlasnika dviju najvećih hrvatskih banaka dva do tri posto. Sličan je odnos visine kamata i u poslovanju drugih banaka a njih oko 94 posto je u vlasništvu inozemnog bankarskog sustava. Za neke je upravo to glavni razlog u visini kamatne stope, dok predsjednik Hrvatske udruge bankara Zlatko Bohaček ističe kako su kamate odraz rasta gospodarstva i smanjenja loših potraživanja.(dw-world.de)

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2011.

Iz bosanskohercegovačkih medija dolazi krajnje uznemiravajuća vijest po kojoj Hrvatska predvodi inicijativu osnivanja "Balkanske vojske". Točnije, u prvom koraku bi se unutar NATO-ove misije u Afganistanu osnovala zajednička postrojba BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Slovenije, i Srbije ako se ona želi pridružiti. Ovu vijest potvrdio je veleposlanik Hrvatske u NATO-u Igor Pokaz, kazavši: "Ovo je šansa da pokažemo da zajedničkim snagama možemo pomoći međunarodnim snagama da postignu mir i stabilnost". Ono što nas zanima je sljedeće: tko je Igoru Pokazu dao mandat za osnivanje zajedničkih vojnih jugo-postrojbi što je izravno protiv duha i slova hrvatskoga Ustava? Znamo da ne bi bilo prvi puta da se hrvatski dužnosnici oglušuju na ustavne odredbe, ali što je previše je previše. Još tragamo za više od tisuću nestalih, da bi sada za udobno smještenu stražnjicu Igora Pokaza u NATO-u trebali mimo Ustava tjerati hrvatske vojnike da služe u novoj JNA, i to još u Afganistanu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2011.

Korupcija je u jugoistočnoj Europi postala oznakom za sve ono što stoji na putu modernizaciji gospodarstva, uspostavi pravne države i približavanju Europskoj uniji. Kada će prva zemlja te regije krenuti stopama primjerice Tunisa ili Egipta?(www.faz.de)

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2011.

Kada u petak njemačka kancelarka primi premijera Republike Srpske Milorada Dodika, zatvorit će se krug razgovora koje je službeni Berlin proteklih tjedana vodio s najvažnijim bosanskim političarima. Cilj te njemačke inicijative je uklanjanje unutarnjopolitičke blokade te balkanske zemlje. Od izbora održanih u listopadu 2010. bosanski političari još nisu uspjeli sastaviti novi vladu. A jačanje nestabilnosti na Balkanu nije u interesu ni Njemačke ni Europske unije. No hoće li Merkel, Westerwelle ili diplomati europske diplomatske službe u suradnji s Bruxellesom uspjeti odmrsiti bosanski čvor, vrlo je upitno jer nijedna od većih političkih stranaka nije u stanju na osnovni postojećeg ustava sastaviti održivu koaliciju. Da bi se u tome uspjelo, nužno je stranke triju narodnih skupina potaknuti na suradnju.(E.Rathfelder,Die Tageszeitung)

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2011.

Podrška Italije europskim perspektivama Srbije, koja 2011. namjerava dobiti ne samo status kandidata već i odrediti datum za početak pristupnih pregovora, bila je središnja tema jučerašnjeg posjeta ministra vanjskih poslova Franca Frattinija Beogradu. Možda i zbog „vrlo prisnih" bilateralnih odnosa, uz vrlo jaku prisutnost talijanskih tvrtki u Srbiji (posljednji važan ugovor koji je potpisala grupacija Benetton predviđa investicijski plan od 43,2 milijuna eura i otvaranje 2.700 radnih mjesta), Italija pomno prati proces približavanja Srbije Europskoj uniji, a i dosad je cijenila ostvareni napredak u procesu reforme i regionalnog pomirenja.(Il Piccolo)

Detalji

Objavljeno: 09. veljače 2011.

Zajedno s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, njemačka se kancelarka želi izboriti za užu koordinaciju gospodarskih politika u eurozoni. No reakcija brojnih šefova država i vlada u najboljem je slučaju bila suzdržana. Irska, Velika Britanija, Belgija, Poljska, Austrija pa čak i Španjolska, čiji je premijer još prije nekoliko dana podržavao takav pakt, žestoko su kritizirali prijedlog kancelarke Angele Merkel kojoj nakon toga nije preostalo ništa drugo doli pokušati ublažiti štetu.(FAZ)

Detalji

Objavljeno: 28. studenoga 2010.

Predsjednici Srbije i Hrvatske su tijekom nedavnih susreta najavili da će za nekoliko godina dvije države imati zajedničke udžbenike povijesti, koji će imati istovjetnu ocjenu prošlosti. Povjesničari različito gledaju na to.(I.Petrović,DW)