Počinje suđenje Sanaderu za ratno profiterstvo

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader sutra će sjesti na optuženičku klupu zagrebačkoga Županijskog suda i prvi put javno se suočiti i očitovati o USKOK-ovoj optužbi za ratno profiterstvo u slučaju uzimanja provizije od Hypo banke.

Riječ je o prvome kaznenom postupku protiv Sanadera koji je ušao u fazu suđenja na koje će bivši premijer biti doveden iz zatvora u Remetincu u kojem je od sredine srpnja.

Suđenje Sanaderu, dosad najviše rangiranom hrvatskom političaru optuženom za korupciju, trebalo bi početi čitanjem optužnice i očitovanjem o krivnji zbog koje bi se, ako se dokaže, mogao suočiti s desetogodišnjom zatvorskom kaznom.

Od optužbe da je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio 3,6 milijuna kuna provizije od zajma Hypo banke Hrvatskoj Sanadera brani tročlani braniteljski tim u kojem su zagrebački odvjetnici Jadranka Sloković, Čedo Prodanović i Goran Suić.

Sanader se dosad u svim antikorupcijskim istragama pokrenutim protiv njega branio da je nevin, pa tako i u slučaju navodnog uzimanja provizije od Hypo banke. Optužbu da je ratni profiter "s gnušanjem" je odbacio pred optužnim vijećem koje je potvrdilo optužnicu.

Očekuje se da će isto učiniti i u petak u velikoj dvorani suda na Zrinjevcu. Obranu može iznijeti na početku dokaznog postupka, no uobičajeno je i vrlo vjerojatno da će to učiniti tek na kraju.

Na suđenju Sanaderu bit će ispitano 19 svjedoka USKOK-a, a među prvima negdašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i Nikica Valentić, koji je u vrijeme uzimanja provizije bio premijer. Očekuju se i svjedočenja bivših čelnika Hypo banke Wolfganga Kulterera i Guentera Striedingera.

Sud je kao dokaz prihvatio i dokumentaciju Hypo banke koju su dostavile austrijske vlasti.

Optužbu će zastupati zamjenica ravnatelja USKOK-a Tamara Laptoš koja je bila tužiteljica u mnogim antikorupcijskim aferama kao što su "Indeks", "Podravka" i "Fimi medija". U lipnju ove godine od Međunarodnog udruženja tužitelja dobila je nagradu za tužiteljicu godine.

Uoči prvog suđenja Sanaderu ona je ocijenila kako - s obzirom na dokumentaciju - postupak ne bi trebao trajati dugo, ali, dodala je, to će ponajprije ovisiti o svjedocima.

O prijedlozima obrane, koje Sanaderovi branitelji zasad nisu željeli otkriti, sud bi trebao odlučiti tijekom postupka koji će u velikoj dvorani suda na Zrinjevcu voditi sudac Ivan Turudić, koji je i obnašatelj dužnosti predsjednika Županijskog suda i predsjednik njegova "uskočkog" odjela.

Zlouporaba položaja i ovlasti

Bivšeg premijera USKOK tereti da je zloporabio položaj i ovlasti 1994. i 1995., kada je u Zagrebu i Austriji pregovarao s predstavnicima Hypo banke o kreditu Hrvatskoj koja je tada zbog rata, visoke inflacije i iznimno visokih kamatnih stopa na kredite u zemlji teško pronalazila banke kod kojih bi se zadužila.

U USKOK-u tvrde da se Sanader dogovorio o proviziji od sedam milijuna austrijskih šilinga, to jest 3,6 milijuna kuna, koja mu je u cijelosti isplaćena pošto je između banke i hrvatske vlade zaključen ugovor o kreditu od 140 milijuna šilinga za kupnju i opremanje diplomatskih predstavništava. U optužnici se predlaže da se Sanaderu oduzme nezakonito stečenih 3,6 milijuna kuna.

Prvo suđenje bivšem premijeru, bivšem predsjedniku HDZ-a i, kako se otkrilo uoči suđenja, pričuvnom pukovniku Hrvatske vojske poklopit će se s kampanjom za parlamentarne izbore 4. prosinca.

Sanader je Hrvatskoj izručen 18. srpnja, dvije godine pošto se bez uvjerljivog objašnjenja povukao s premijerske dužnosti u prvoj polovici drugog mandata.

Od tada se premijera sve češće počelo dovoditi u vezu s korupcijskim aferama, što je krajem prošle godine rezultiralo pokretanjem prve istrage protiv njega u slučaju Fimi medije, nakon čega je pobjegao u Austriju, gdje je nakon uhićenja sedam mjeseci čekao izručenje Hrvatskoj. U međuvremenu je USKOK pokrenuo još nekoliko antikorupcijskih istraga protiv njega, od kojih su dvije završene podizanjem optužnica. Naime, osim za ratno profiterstvo, optužen je i da je primio 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Szolta Hernadija kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

U Hrvatskoj mu je nekoliko puta produžen istražni zatvor, a posljednji put za dodatna dva mjeseca prije nekoliko dana, kad mu je odbijena jamčevina od čak 12,4 milijuna kuna koju su prikupili njegovi prijatelji i bivše stranačke kolege jer je njemu blokirana imovina.

(hkv-Hina)