Predstavljena Deklaracija o kulturi rada u Hrvatskoj

Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije predstavio je danas nakon završetka 5. hrvatskoga socijalnog tjedna Deklaraciju o kulturi rada u Hrvatskoj.

Upozorava se da zbog globalizacijskih procesa slabi utjecaj nacionalne države na uređenje gospodarskih odnosa u nas i izražava želja da se u takvoj situaciji hrvatska država snažnije, konkretnije, vodeći računa o najslabijima, uključi u rješavanje pitanja i problema vezanih uz rad.

Poruka se, uz ostalo, odnosi na nezaposlenost, zlostavljanje na radu, zaštitu radničkih prava, redovitu isplatu plaća, poštivanje vlastitih blagdana, stvarno poštivanje radničkog prava na odmor, poticanje društveno odgovornog poduzetništva i vrijednosti rada, promišljanje rada budućnosti, uklanjanje rada na crno i uvjeta koji do njega dovode te na stabilnost rada u poljoprivredi kao i na promociju odgoja za rad i dobrovoljni rad.

O Deklaraciji su govorili sisački biskup mons. Vlado Košić, predsjednik organizacijskoga odbora tog skupa Gordan Črpić te članovi odbora Krešimir Sever i Neven Šimac. Mons. Košić je podsjetio kako su rat i totalitarni komunistički sustav prekinuli tradiciju održavanja socijalnih tjedana utemeljenih na socijalnom nauku Crkve.

Sever smatra kako je skup pravodobno organiziran te da su na njem raspravljene sindikalne teme o dostojanstvu rada i dostojne plaće te pitanja zaštite i zlostavljanja na radu. Fleksibiranje radnoga zakonodavstva ne smije značiti gubitak radničkih prava, poručio je.

Šimac je istaknuo kako su u rada skupa sudjelovali ljudi iz struke i praktičnoga života, a Črpić je govorio o sadržaju Deklaracije u kojoj se ističe kako su krize koje pogađaju hrvatsko društvo prije svega etičko-moralna i duhovna pa tek onda ekonomska kategorija.

Vratiti radu pravi smisao i vrijednost

U Deklaraciji se poziva na razvijanje duhovnosti rada vraćajući radu njegov pravi smisao i vrijednost. Navodi se kako razvoj poduzetništva počiva na tri načela - pravednom profitu za vlasnike poduzeća, pravednoj plaći za radnike i pravednom porezu za državu te se podsjeća kako bi mala poljoprivredna gospodarstva mogla biti važan gospodarski i socijalni čimbenik hrvatskoga društva.

Istaknuto je kako je za rješavanje problema nezaposlenosti potrebno poticajima za zapošljavanje poticati i cjeloživotno obrazovanje radnika, medijski promovirati poslodavce koji zapošljavaju teško zaposlive skupine te povećati sredstva za mjere politike zapošljavanja.

Deklaracija poziva da se kao narod i politička zajednica ne smije odustajati od odgoja za rad te da bi u tom procesu trebalo povezati roditelje, školu i za vjernike vjersku zajednicu, odnosno Crkvu. Potrebo se više osloniti na obitelj, te radi zajedništva roditelja i djece "ljude osloboditi od nedjeljne tlake".

Sudionici inzistiraju na zakonima koji će učinkovito štititi radnike te omogućiti stvarno poštivanje radničkih prava, što podrazumijeva zaposlenost, dostojne uvjete rada te redovitu isplatu plaća. Ističe se kako je za napredak sela potrebno učiniti gospodarsku strukturu raznovrsnijom te sustavom potpora pridonijeti razvoju poljoprivrede. Upozorava se na problem manjka radnih mjesta za žene na selu.

Navodi se i potreba uključivanja u dobrovoljni rad te ističe kako država i državne institucije trebaju početi djelovati društveno kako bi zadobile povjerenje građana. U području zakonodavstva traži se da zakonodavac počne ozbiljno i na temelju dobrih hrvatskih praksi, kulture i tradicije uređivati društvo.

Deklaracija poziva vjernike da kroz socijalni pastoral promiču humanizaciju osobnih, društvenih, gospodarskih, kulturnih i političkih zbilja hrvatskoga društva.

Na kraju 5. hrvatskoga socijalnog tjedna kardinal Josip Bozanić predvodio je misu, a u propovijedi je, uz ostalo, istaknuo kako su kao članovi Crkve sudionici tog skupa pomno razmatrali složenu zbilju hrvatskog društva i to u svjetlu vjere i crkvene predaje. Dodao je kako su ju nastojali sagledati u skladu sa smjernicama evanđeoskoga učenja o čovjeku i o njegovu zemaljskom i transcendentnom pozivu.

Peti hrvatski socijalni tjedan održan je u Zagrebu od 21. do 23. listopada, a među 300 sudionika bilo je 60 predavača.

(hkv-Hina)