Rumunji, Poljaci, Grci, Talijani i Hrvati su najreligiozniji Europljani
R
eligioznost u Europi može se opisati kao "stabilno promjenjiva", ističe bečka teologinja Regina Polak. Bog i molitva ostaju važni, ali mijenja se ono što ljude povezuje s Bogom i religijom, bilo u svijesti bilo u konkretnom življenju, rekla je Polak na predstavljanju svoje knjige "Zukunft. Werte. Europa" (Budućnost. Vrijednosti. Europa), održanom prošloga tjedna u Beču.
Knjiga donosi sažete znanstveno i interdisciplinarno obrađene rezultate studije o europskim vrijednostima, provedene od 2008. do 2010.
Za vjerski životu u Europi znakovita je, prema knjizi, važnost pripadnosti Crkvi: "Izrazito vjerske zemlje pravoslavne i katoličke tradicije dosta se razlikuju po intenzitetu vjerovanja, po odlascima u crkvu i po molitvi, od umjerenih zemalja katoličke i katoličko-protestantske tradicije i od zemalja s niskom protestantskom vjerskom tradicijom."
To znači da su po vjeri u Boga, po pohađanju crkvi i po molitvenoj praksi na vrhu zemlje poput Rumunjske, Poljske, Grčke, Italije i Hrvatske, dok su na dnu već sekularizirane zemlje koje su prije bile komunističke, kao što su Istočna Njemačka i Češka, ali i protestantske skandinavske zemlje.
Izrazito religiozne su osobe starije dobi, imigranti i stanovnici ruralnih područja, ali i stanovnici velikih gradova. Polak tvrdi da su stariji od 60 godina "najpobožniji" Europljani, osobito imigranti prve generacije, koji "1,6 puta više vjeruju u Boga od domaćeg stanovništva".
Također, s povećavanjem obrazovanosti smanjuje se vjerovanje u Boga. Isto tako, razlika je u vjerovanju među spolovima: "na svakog muškarca koji vjeruje u Boga, dolazi po 1,5 žena vjernica", zaključila je Polak svoje predstavljanje knjige.
www.hrvatska-rijec.com
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
