Natrčali smo na jedan stariji novinarski članak s početka 1999. godine koji nas je podsjetio kako su današnje vodeće osobe u HDZ-u govorile kada je ovu stranku vodio Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Recimo, pravo je osvježenje čitati riječi uvažanog zastupnika Vladimira Šeksa: "To njihovo njuškanje (Haaškog suda, op. a.) usmjereno je ne samo na pokušaj promjene karaktera rata, nego i na nakane da se odgovornost protegne na predsjednika Tuđmana, hrvatsku Vladu i najviše vojne zapovjednike, smještajući je u kontekst zapovjedne odgovornosti... Tribunal nastoji Hrvatsku prikazati kao okupacijsku silu koja je napravila agresiju u BiH. U materijalima Suda čak se spominje i da se u Herceg Bosni koristio hrvatski jezik, što se ocjenjuje kao zločin... ". Što još reći? Šeksu, Šeksu, nije da nisi znao kako stvari stoje, pa si ipak locirao, identificirao, uhitio i transferirao!(mm)

Šeks: Nije točno da Haaški sud ne istražuje djelovanje Hrvatske vojske u Bljesku i Oluji

ZAGREB, 4. veljače - Rasprava o suradnji s Haaškim sudom, otvorena u četvrtak u Zastupničkome domu, neočekivano je prekinuta na samom početku, neposredno nakon izlaganja Vladimira Šeksa koji je u ime Kluba HDZ-a obrazložio prijedlog o kojem se trebalo raspravljati zajedno s inicijativom HSP-a da se donese rezolucija o stanju odnosa Republike Hrvatske i Međunarodnog suda u Haagu. Naime, oporbeni zastupnici šest stranaka zatražili su da im se podastru svi dokumenti o kojima je govorio Šeks, a koji im nisu bili dostupni, na što je on odgovorio da ne postoji obveza da on to i učini.

U svojem izlaganju Šeks je istaknuo da postoje pokušaji kriminalizacije Domovinskog rata. Haaški sud nastoji protegnuti svoju jurisdikciju na »Bljesak« i »Oluju«, nastojeći ih prikazati kao oružani sukob, a riječ je o legitimnim akcijama koje su bile odgovor na masovni terorizam. Nije točno, što tvrde glasnogovornici Suda, da ne istražuju djelovanje Hrvatske vojske tim akcijama, napomenuo je Šeks. »To njihovo njuškanje usmjereno je ne samo na pokušaj promjene karaktera rata, nego i na nakane da se odgovornost protegne na predsjednika Tuđmana, hrvatsku Vladu i najviše vojne zapovjednike, smještajući je u kontekst zapovjedne odgovornosti. Riječ je o pokušaju da se pripremi teren u kojem se niti predsjednik Tuđman ni hrvatska Vlada ne bi mogli osjećati sigurno«, kazao je on.

»O selektivnom pristupu, sporosti i nepravednosti, što su glavne zamjerke radu Suda, govori i činjenica da do sada nitko nije odgovorao za zločine nad Hrvatima u Hrvatskoj i BiH. Istodobno, vukovarska trojka Šljivančanin, Mrkšić i Radić, te Mile Martić i dalje su nedostupni tome sudu, koji ne poduzima nikakve korake za njihovo privođenje«, naglasio je Šeks, zaključivši da oko suradnje s Haagom treba postići konsenzus te donijeti zajedničku rezoluciju. »Nismo za prekid suradnje s Haagom, niti za ukidanje Ustavnog zakona o suradnji, ali tražimo pravdu i istinu jer moramo zadržati dignitet Domovinskog rata«, istaknuo je on.

Prema njegovim riječima, temeljno pravo svakog osuđenika je brzo suđenje, ali to se ne odnosi i na optužene Hrvate. Tihomir Blaškić se u pritvoru nalazi od travnja 1996. godine, a Viteška skupina čeka suđenje više od godinu dana, iako je obećano da će to potrajati nekoliko mjeseci. Šeks je kazao i kako su optužnice protiv Mladena Naletilića i Vinka Martinovića izuzetno ispolitizirane, a u njima se odstupa i od Statuta Suda. »Tribunal nastoji Hrvatsku prikazati kao okupacijsku silu koja je napravila agresiju u BiH. U materijalima Suda čak se spominje i da se u Herceg Bosni koristio hrvatski jezik, što se ocjenjuje kao zločin. Spominje se i da je HV pomagala HVO-u, te se kaže kako je, među tim jedinicama, hrvatska Vlada djelovala zajedno s Kažnjeničkom bojnom«, rekao Šeks, napomenuvši i da se navodi da je Hrvatska željela etnički očistiti neke prostore u BiH, i to upodručju Jablanice.

Nakon Šeksovog izlaganja uslijedila je polemika koju je otvorio Dražen Budiša (HSLS), kazavši da zastupnici ne mogu raspravljati o suradnji sa Sudom kad im nisu dostupni dokumenti na koje se pozivao Šeks.

Izvješće o radu Komisije za zatočene i nestale za razdoblje od 26. rujna 1997. do 5. prosinca 1998. godine dobilo je potporu svih zastupnika.

Govoreći u ime Kluba HDZ-a Vladimir Šeks je istaknuo da je Komisija napravila izuzetan posao i uložila veliki trud kako bi se saznalo za sve nestale osobe i kako bi se što prije identificirali pronađeni u masovnim i pojedinačnim grobnicama. No, upozorio je, da uprkos Sporazuma o suradnji i traženju nesta-lih osoba iz 1995. godine SRJ još uvijek nije dala odgovor što je sa 300 Hrvata koji su prema dostupnim podatcima sahranjeni na tom području. Osim toga SRJ izigrava Sporazum »svi za sve« tvrdeći da Hrvatska mora vratiti sve osobe koje su trenutno u hrvatskim zatvorima optužene za ratne zločine. Cinjenica je da po tom sporazumu osobe koje su počinile takve zločine ne mogu biti razmijenjene. Šeks je zatražio da se Sabor očituje o tome jer SRJ uz potporu nekih međunarodnih čimbenika želi izigrati dogovor iz Daytona ne bi li Hrvatska pustila sve osuđene za ratne zločine.

Snježana Biga Friganović naglasila je kako bi trebalo intenzivirati sve radnje kojima će se pridonijeti bržem pronalaženju još 1782 osobe koje se traže, kao što je to primjerice razminiravanje nekad okupiranih područja. Istaknula je da vjeruje da će svi oni koji su odgovorni za zločine na ovim prostorima i odgovarati za svoja djela, podsjetivši da su zastupnici SDP-a pokrenuli peticiju koju je potpisalo više od 100.000 ljudi, među kojima su i znanstvenici, umjetnici, parlamentaraci i koja je ovih dana predana Sudu u Haagu. Tom se peticijom, kazala je, traži da se procesuira najodgovorniji za zločine na ovim prostorima - Slobodan Milošević. Anto Đapić govoreći u ime HSP-a predložio je osnivanje hrvatskog memorijalnog centra u kojem bi se objedinili podatci o svim žrtvama Domovinskog rata. Za Joška Kontića koji je govorio u ime Kluba HSLS-a upitno je je li Hrvatska uranila s normalizacijom odnosa s dojučerašnjim neprijateljima. Jadranka Kosor predložila je da se prvi ponedjeljak Velikog tjedna proglasi danom sjećanja na sve poginule u Domovinskom ratu te da se dogovori s državnim protokolom u kojim će se prigodama na sva spomen obilježja žrtvama Domovinskoga rata polagati vijenci i paliti svijeće.

U završnoj riječi ministar Njavro istaknuo je da će Komisija biti zadovoljna tek kad se riješi sudbina svih nesta-lih i kad se identificiraju svi poginuli. Naglasio je da su sredstva za tu namjenu osigurana i da za to ne treba međunarodnih donacija. Još jedanput je podsjetio da međunarodna zajednica nije prepoznala zločine učinjene u Hrvatskoj niti je počinitelje privela u Haag. Što se tiče identifikacija istaknuo je da je u Podunavlju riješeno 30 posto slučajeva, na Banovini 42 posto a u Zadarskoj županiji 55 posto. Potpredsjednik Vlade dr. Mate Granić istaknuo je da je traženje nestalih najvažniji humanitarni problem Hrvatske. Podsjetio je da je od kolovoza 1991. godine zabilježeno 18.000 nestalih, da je za pronalazak ostalo još 1782 osobe, a da je razmi-jenjeno 6870 osoba. Odbacio je sve mogućnosti da se po dogovoru sa SRJ »svi za sve« u Jugoslaviju puste počinitelji najtežih djela protiv humanitarnog prava. Takve osobe neće biti razmijenjene, zaključio je Granić.

Biljana Bašić, Nada Dmitrović, Goranka Jureško, Vjesnik 5. veljače 1999.