Privremeno izvješće rezultata potpisivanja zahtjeva Hrvatskom saboru o raspisivanju referenduma

Građanska inicijativa «More je kopno» osnovana je 5. studenoga 2009., samo deset dana prije početka potpisivanja Zahtjeva Hrvatskom saboru za raspisivanje referenduma o hrvatsko-slovenskom razgraničenju. Potpisivanje je trajalo od 15.-29. studenoga. Središnji odbor je u samo nekoliko dana uspostavio više županijskih odbora (počevši od juga, prema sjeveru Hrvatske), a cjelokupna je akcija prikupljanja potpisa provedena bez ikakve prethodne financijske konstrukcije, jer za nju nije bilo vremena. Sve troškove podmirivali su u hodu sami suradnici i donatori koji su se i sami uključili kao volonteri ili simpatizeri akcije. U distribuciji je bilo oko 400 000 obrazaca za potpisivanje Zahtjeva za raspisivanje referenduma.

Do srijede, 2. prosinca 2009. Organizacijski odbor zaprimio je od županijskih odbora oko 200 000 potpisa birača. Tijekom idućih dana očekuje se prispijeće određene količine potpisa poštanskim putem te iz sjevernih i istočnih županija.

Prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave za obvezujući je referendum potrebno prikupiti najmanje 10% potpisa od ukupnog broja birača.

Na posljednjim parlamentarnim izborima (2007.) ukupan broj birača bio je 4 182 447, dok je na posljednjim lokalnim izborima (2009) broj birača bio 4 081 804.

Prema tome, možemo utvrditi da je dosad prikupljeno oko 5% potrebnih potpisa birača. Međutim, taj broj u odnosu na obrađene županije ima sasvim druge odnose, jer je više od 90% prikupljenih potpisa došlo iz samo šest županija i grada Zagreba.

Grad Zagreb i šest županija – 200 000 potpisa

Dalmatinske županije (dubrovačko-neretvanska, splitsko-dalmatinska, šibensko-kninska i zadarska) prikupile su oko 88 000 potpisa na 837 618 upisanih birača, što znatno prelazi 10% biračkog tijela. Dubrovačko-neretvanska županija prikupila je nešto više od 9 000 (na 115 141 birača), splitsko-dalmatinska 64 000 (na 424 424 birača), šibensko-kninska 4 000 (na 123 530 birača), a zadarska 11 000 potpisa (na 174 523 birača).

U primorsko-goranskoj županiji prikupljeno je oko 9 000 (pri čemu se oko 80% odnosi na grad Rijeku, a ostatak na županiju) potpisa (na 287 721 birača).

U gradu Zagrebu i zagrebačkoj županiji zajedno prikupljeno je nešto manje od 100 000 (na 1 002 714 birača).

Zbog kratkoće vremena i nemogućnosti organiziranja potpisivanja u manjim gradovima i općinama, najviše potpisa prikupljeno u županijskim središtima. Navest ćemo broj prikupljenih potpisa, ukupan broj birača, postotak u odnosu na biračko tijelo, ali i broj birača koji je izašao na posljednje lokalne izbore i odnos prikupljenih potpisa prema tom broju, kao i broju i postotku glasova najuspješnijih lista na zadnjim izborima. Naime, samo je tako moguće vidjeti o kojim je stvarnim odnosima riječ (bez obzira na to što referendumsko glasovanje nije moguće niti želimo pretvarati u političko-stranačke glasove na izborima).

U Dubrovniku je prikupljeno oko 8 000 (na 40 000 birača), što iznosi oko 20% biračkog tijela. Radi usporedbe navodimo da je u prvom izbornom krugu sadašnji dubrovački gradonačelnik dobio 8 383 glasa (42,91%), a HDZ-HSS koalicija s najviše osvojenih vijećničkih mandata dobila je 7 541 glas (39,95%).

U splitsko-dalmatinskoj županiji prikupljeno je oko 64 000 potpisa (na 424 424 birača), što iznosi oko 15% biračkog tijela. Na zadnjim lokalnim izborima HDZ-HSS-HSLS je kao najuspješnija lista osvojila je 64 197 glasova (31,72%), a nezavisna lista Željka Keruma kao druga 53 542 glasa (26,46%).

U Splitu je prikupljeno oko 40 000 potpisa (na 160 738 birača), što iznosi 25% biračkog tijela. Na zadnjim lokalnim izborima nezavisna lista Željka Keruma osvojila je 20 377 glasova (27,71%), a lista SDP-HNS-HSU-DC 17 479 (23,77%), što je zajedno znatno manje od prikupljenog broja potpisa za referendum!

U Kaštelima je prikupljeno oko 10 000 potpisa (na 33 809 birača), što iznosi više od 30% biračkog tijela. Na zadnjim lokalnim izborima sve četiri liste koje su prešle izborni prag osvojile su zajedno 10 903 glasa! Broj prikupljenih glasova u Kaštelima tako je dostatan za pokrivanje gotovo svih vijećničkih mandata u gradskom vijeću!!!

U Zadru je prikupljeno više od 7 000 potpisa (na 70 033 birača), što iznosi 10% biračkog tijela. Na zadnjim lokalnim izborima u Zadru je taj broj bio dovoljan za nešto manje od 30% glasova.

U Rijeci je prikupljeno oko 7 000 potpisa (na 126 350 birača), što iznosi oko 6% biračkog tijela. Na zadnjim lokalnim izborima to je bilo dovoljno za više od 15% glasova (primjerice HDZ je osvojio 9 707 glasova ili 21,28%).

IX. i X. Izborna jedinica (koje obuhvaćaju dijelove primorsko-goranske i ličko-senjske te zadarsku, šibensko-kninsku, splitsko-dalmatinsku i dubrovačko-neretljansku županiju) zajedno imaju 844 607 upisanih birača. Na tom području prikupljeno je 97 000 potpisa, što je iznad 10% biračkog tijela, iako u potpisivanju nisu sudjelovali mnogi manji gradovi i općine.

U gradu Zagrebu i zagrebačkoj županiji (što nam nije moguće odijeliti zbog toga što veliki broj stanovnika županije radi u gradu Zagrebu te se tu i najčešće vršilo potpisivanje) prikupljeno je za sada nešto manje od 100 000 potpisa. Radi usporedbe navodimo da je vodeća lista u Zagrebu na zadnjim lokalnim izborima (SDP-HSU) osvojila 97 678 glasova (33,34%), dok je lista HDZ-HSS-HSLS osvojila 54 006 glasova (18,43%).

Otežavajuća okolnost prikupljanja potpisa je i činjenica da se u Zakonu traži kao podatak MBG, koji je praktično nestao iz svih dokumenata te ga mnogi građani više nemaju uza se, niti ga znaju. Znakovito je da se Zakonom o izboru predsjednika također traži isključivo MBG kao identifikacijski broj, ali je Državno izborno povjerenstvo ipak tiskalo obrasce na kojima se umjesto MBG-a traži broj osobne iskaznice, iako to nigdje Zakonom nije izmijenjeno i predviđeno. Na taj način, u jednakim zakonskim uvjetima, država sebi olakšava, dok građanskim inicijativama otežava postupak ostvarivanja svojih prava.

Kad usporedimo broj prikupljenih potpisa s potpisima za predsjedničke kandidate, onda je on dostatan za 20 predsjedničkih kandidata. Znamo da su ne neki predsjednički kandidati pripremali i šest mjeseci, neprestano se medijski producirali, priskrbili si epitete favorita, utrošili milijune kuna..., pa je zanimljivo pogledati odnose prikupljenih potpisa. Nadan Vidošević (31 000) i Dragan Primorac (35 000) u cijeloj su Hrvatskoj skupili manje potpisa, negoli naša inicijativa samo u gradu Splitu. Vesna Pusić (47 000) i Milan Bandić (60 000) manje, negoli naša inicijativa u splitsko-dalmatinskoj županiji, a Ivo Josipović (117 000) i Andrija Hebrang (140 000) manje negoli naša inicijativa u Zagrebu i Splitu.

Usporedimo li se sa susjednim državama (uz njihovo uvažavanje građana), postignuti bi rezultat u samo dva tjedna višestruko nadmašivao ono što se tamo traži u dva do četiri mjeseca! U Sloveniji je to 40 000 potpisa (2 milijuna stanovnika) u 30-60 dana, u Švicarskoj 50 000 potpisa (7,2 milijuna) u tri mjeseca, u Mađarskoj 200 000 potpisa (9,8 milijuna) u čak četiri mjeseca te u Italiji 500 000 potpisa (57,2 milijuna) u tri mjeseca.

Nedemokratski čin Hrvatskog sabora

Svi ovdje navedeni županijski odbori Građanske inicijative «More je kopno» počeli su organizirati rad volontera prije ratifikacije Sporazuma o arbitraži u Hrvatskom saboru u petak, 20. studenoga. Ostali su odbori uspostavljani u hodu (posebno sjeverna i istočna Hrvatska) tijekom prvoga tjedna te ih je nakon odluke Hrvatskog sabora bilo nemoguće volonterski ekipirati i motivirati za rad kakav je bio u Zagrebu te južnoj Hrvatskoj, gdje je, prema navedenim podacima uspješno prikupljeno potrebnih 10% potpisa birača.

Necivilizirani, nedemokratski i, smatramo, protuustavni čin Hrvatskog sabora (iako je više puta bio obaviješten o tijeku prikupljanja potpisa) izravno je demoralizirao građane u većem dijelu Hrvatske te je izravno utjecao na tijek i rezultat potpisivanja Zahtjeva za raspisivanje referenduma.

Ozračje medijske šutnje

Potpisi su prikupljani i u ozračju medijske šutnje ne samo o akciji, nego i temi Sporazuma o arbitraži na javnoj televiziji te većini nacionalnih medija. Akciju su korektno pratili određeni lokalni mediji (posebno lokalne televizijske, radijske postaje i neki lokalni tjednici), dnevni list “24 sata” i internetski portali, na čemu im zahvaljujemo. Nažalost najutjecajniji mediji nisu bili na razini profesionalnog odnosa prema temi koja je zaslužila javni prostor, jer je evidentno i bez medijskog praćenja izazvala golemi javni interes, odnosno interes hrvatskih građana.

Hrvatska radiotelevizija (a posebno Informativni program HTV-a) i Vjesnik uočljivo su bojkotirali i našu akciju i temu hrvatsko-slovenskih graničnih pitanja tijekom cijeloga mjeseca studenoga. Hrvatska radiotelevizija grubo je prekršila Zakon o HRT-u te je Građanska inicijativa «More je kopno» uputila Programskom vijeću HRT-a otvoreno prosvjedno pismo.

Nadamo se da će se ubuduće novinari izboriti za više medijske slobode u vlastitim redakcijama u korist profesionalnog i kvalitetnog novinarstva i interesa hrvatske javnosti od koje žive.

Građanska inicijativa «More je kopno» zbog svega navedenog nastavit će i pravnu borbu pred mjerodavnim institucijama (Ustavni sud), o čemu će hrvatska javnost biti pravodobno informirana.

Zagreb, 2. prosinca 2009.

Građanska inicijativa «More je kopno»
Ivica Relković, koordinator