Povjesničar Jareb o seriji 'NDH': Autor nije kompetentan, sljedeće epizode bit će 'zanimljive', ali ne na čast i slavu historiografije

Prikazivanjem prve epizode pod naslovom "Između dva atentata", u ponedjeljak je na HRT-u počelo emitiranje serije "NDH", autora Hrvoja Klasića i Miljenka Bukovčana. Serija je izazvala veliki interes javnosti Jarebzbog kompleksne povijesne tematike koju obrađuje, ali i zbog činjenice da se na njezino emitiranje čekalo tri godine nakon završetka snimanja.

Serija se bavi uzrocima nastanka ustaškog pokreta, društveno-političkim okolnostima koje su dovele do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske, najvažnijim akterima i procesima koji su obilježili njezino postojanje, kao i vojno-političkim okolnostima koje su utjecale na njezin slom.

Tako prva epizoda, sukladno ranije navedenom naslovu, tematizira dva atentata koja su obilježila hrvatsku suvremenu povijest u razdoblju između dva svjetska rata, a posljedično se odrazili i na događaje koji će uslijediti po završetku tog razdoblja. Prvi je, dakako, atentat u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1928. u Beogradu na poslanike Hrvatske seljačke stranke Stjepana i Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu i Ivana Pernara, a drugi je atentat na na jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Karađorđevića 1934. u Marseilleu.

O navedenoj epizodi, ali i cjelokupnoj seriji za portal Direktno razgovarao je Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest, čija su osnovna područja znanstvene i istraživačke ekspertize upravo ustaški pokret i Nezavisna Država Hrvatska.

Na samom početku razgovora pitali smo ga kako gleda na javne sugestije jednog od autora serije, Hrvoja Klasića, da je HRT s emitiranjem iste počeo tri godine nakon što je snimljena jer je na djelu bila revizionistička cenzura.

"Kad nemate neki dobar argument, onda je prikladna i stupidarija o revizionističkoj cenzuri. No, od 'stručnjaka' Klasićeva dometa teško je bilo očekivati nešto pametnije", odgovorio je Jareb.

(Ne)upućenost autora i ideologizirani pristup

Govoreći dalje o sadržaju serije, naš sugovornik istaknuo je određene nelogičnosti koje je detektirao, ali i ukazao na financijski aspekt HRT-ova projekta.

"Ako se izuzme činjenica da se je, ako je suditi po najavama, autor naputovao po svijetu i ta putovanja po svoj prilici skupo platio, nije jasno zbog čega je tako nešto koštalo toliko puno. Posebice je zabavna priča o dva sata otkupljenih snimaka Hrvatskog slikopisa, koje je otkupio od Jugoslavenske kinoteke. Da o tome išta zna sasvim dovoljan fundus snimaka pronašao bi u Hrvatskoj, pa i na HRT-u, te takve snimke ili ne bi platio ili bi bila riječ o simboličnim iznosima. Ovako je zbog njegova očita neznanja potrošeno po svoj prilici dosta novca".

Zatim je dao svoj komentar na premijernu epizodu "Dva atentata": "Sam sadržaj prve epizode ne donosi ništa novoga, a snimljeni materijal poprilično je amaterski montiran bez neke velike želje da u gledatelja izazove neki veći interes. Najlakše je posjesti sugovornike, sam kao autor ne reći skoro ništa, i onda po metodi 'cut and paste' popuniti predviđenu minutažu", rekao je Jareb pa nastavio u istom tonu;

"S obzirom na razdoblje koje pokriva ta epizoda nisam ni očekivao da bi u njoj moglo biti nekih prevelikih 'zanimljivosti' koje bi se dale komentirati. Ipak već i neki detalji govore o upućenosti autora u problematiku koju obrađuje. U cijeloj epizodi gledatelji nisu primjerice mogli čuti takvu stvar kao što je naziv ustaške organizacije – Ustaša, hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO). Možda i iz razloga što bi se upitali je li u to doba uopće postojalo nešto što bi se moglo nazvati ustaškim pokretom, a nije".

Povjesničar tvrdi kako bi se moglo navesti još detalja, no drži da bi to bilo sitničarenje "s obzirom da nas, sudeći prema nekompetenciji autora za bavljenje tom problematikom, u sljedećim epizodama očekuju brojne 'zanimljivosti'".

Upitan o izboru povjesničara i publicista koji se pojavljuju u serije, Jareb odgovara: "Dio kolega koji se odazvao i progovorio jest stručan i posve odgovarajući za razgovor o tome razdoblju, no činjenica je da su neki odabrani tek da bi popunili rupe. Poznato je naime da izrazita većina povjesničara koji se profesionalno bave prijeratnom ustaškom organizacijom i razdobljem NDH nije, s obzirom na poznate dosege autora serije i njegov ideologiziran pristup temama iz suvremene hrvatske povijesti, željela sudjelovati u njezinu snimanju. To se sigurno odnosi na više kolega iz Hrvatskoga instituta za povijest, a među njima sam i ja".

Klicanje kralju Aleksandru

Ono što nam je posebno privuklo pažnju u prvoj epizodi serije jest dio koji se odnosi na tvrdnju da su Zagrepčani oduševljeno klicali kralju Aleksandru Karađorđeviću, čime se zapravo implicira da je značajan dio Hrvata bio pobornik rojalističke Jugoslavije. Pitali smo Jareba odgovara li to povijesnoj istini.

 "To je još jedan pokazatelj površnog zaključivanja. Svaka vlast, posebice diktatorska, želi svojega vladara pokazati u najboljem svijetlu, pa je tako sve bilo dobro organizirano i prigodom dolaska kralja Aleksandra u Zagreb u prosincu 1933. Svakako je dobar dio onih koji su bili na trasi kraljeva prolaza oduševljeno prihvaćao Aleksandrov boravak, no pitanje je koliki je bio njihov broj u odnosu na ostale građane. Za procjenu stanja i donošenja ocjena o odnosu Hrvata prema kralju u to doba postoje ipak i pouzdanije metode, primjerice besplatan odlazak u Hrvatski državni arhiv i istraživanje nebrojenih kutija fonda Odjeljenja za državnu zaštitu Savske banovine".

U zaključnom dijelu razgovora, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest kazao nam je koja su njegova očekivanja od preostalih 11 epizoda serije koje će uslijediti u narednim tjednima.

"Kako sam već rekao, tu će vjerojatno biti pravih 'zanimljivosti', no po svoj prilici ne na čast i slavu historiografije".

Direktno.hr

Ned, 24-10-2021, 20:06:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.