Država i Tuđman sve više na cijeni 

Hrvatski građani vole i zadovoljni su svojom državom, smatraju da se za nju vrijedilo i isplatilo boriti te da je Franjo Tuđman u tim burnim vremenima stvaranja i izgradnje države imao pozitivnu ulogu, ali još uvijek nisu zadovoljni standardom i kvalitetom života u neovisnoj Hrvatskoj, pokazala je velika Večernjakova anketa uoči Dana međunarodnog priznanja. Kad se usporede rezultati s istom anketom koja je provedena prije četiri godine, može se zaključiti da odnos Hrvata prema državi sazrijeva te da se sve više cijene osobe koje su imale ključnu ulogu u tim burnim povijesnim vremenima.

Socijalne razlike

Primjerice, prije pet godina 55,3 posto građana smatralo je da se isplatilo žrtvovati za Hrvatsku, dok se u novoj anketi broj takvih građana povećao na 60,2 posto. Pomak je doživio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđmana, čiju ulogu građani danas cijene više nego prije pet godina.

Rezultati pokazuju većinsko opredjeljenje građana za samostalnu državu jer građani smatraju da bez tog okvira nije moguće graditi demokratsku državu u kojoj je dobro živjeti kaže dr. Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja. Standard je, pokazala je i ova anketa, glavni problem, a posebno prevelike socijalne razlike koje su, neopravdano, nastale u posljednjih 15 godina. Većina građana slaže se da živi bolje nego prije, ali još uvijek njih 40 posto ističe da je prije bilo bolje. Objektivno se s time teško složiti, jer je prije 15 godina prosječna plaća bila današnjih stotinjak eura, ali je očito nešto utjecalo na percepciju građana, koji zapravo idealiziraju vrijeme zajedništva i borbe za neovisnost, kad smo svi bili jednaki i usmjereni prema zajedničkom i velikom cilju. Analitičari upozoravaju da građanima više smeta nejednakost, pogotovu nejednakost koja je nastala na nakaradnoj privatizaciji te korupciji, nego siromaštvo koje je koliko-toliko ravnomjerno i pravedno raspoređeno na sve građane.

Različiti kriteriji

Ako mjerimo životni standard samo visinom plaće, onda smo zasigurno napredovali u posljednjih 15 godina. Ali ako standard mjerimo duhovnim i identitetskim kriterijima, onda smo strašno potonuli ističe povjesničar dr. Josip Jurčević.

Sociolog dr. Ivan Grubišić kritičniji je te ističe da su neki dijelovi gospodarske i socijalne politike bolje funkcionirali u komunizmu nego danas.

Dražen Ćurić
Večernji list

{mxc}