Stranci u RH zadržali 700 milijuna eura dobiti

Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku u devet su lanjskih mjeseci dosegnula 1,76 milijardi eura i time već prije zadnjeg kvartala stigla nadomak rekordnih 1,78 milijardi eura zabilježenih u godini prve faze privatizacije Ine (2003.). Prema podacima Hrvatske narodne banke, najveći strani ulagač u Hrvatskoj u devet je mjeseci prošle godine bila Francuska, odnosno francuska bankarska grupacija Société Générale. No SG-ova kupnja Splitske banke za milijardu eura u konačnom skoru stranih ulaganja samo je malim dijelom pridonijela povećanju jer je banku Francuzima zapravo prodala HVB grupa, odnosno austrijska Bank Austria Creditanstalt kao njezina članica. 

Negativan predznak 

Zbog te operacije, naime, na kraju rujna 2006. austrijska su ulaganja u Hrvatsku u konačnici imala negativan predznak (243 milijuna eura neto odljeva) iako su Austrijanci i lani bili ulagački prilično aktivni naročito u investiranju u trgovačke lance.

Kad su pak posrijedi francuska ulaganja, znatniji doprinos SG-a rastu FDI-a u statistici će, osim zadržane dobiti, donijeti nedavna dokapitalizacija banke. Inače, zadržane dobiti u devet su mjeseci 2006. bile rekordnih gotovo 700 milijuna eura neto, što čini oko 40 posto ukupnog salda stranih ulaganja u tom razdoblju. Kao i u slučaju dokapitalizacija, ta je kategorija FDI-a sigurno bila najizraženija u bankarskom sektoru jer je dobar dio banaka u vlasništvu stranih investitora nastojao amortizirati mjere središnje banke kojim je bankama lani poskupjelo inozemno zaduživanje. Kako se upravo u zadnjem kvartalu dogodilo nekoliko većih dokapitalizacija banaka, a odigralo se i preuzimanje Plive te javna ponuda dionica Ine, posve je jasno da će statistika FDI-a za prošlu godinu uvelike premašiti dosad rekordnu 2003. godinu. Jer samo u PBZ se dokapitalizacijom izvana slilo oko 250 milijuna eura, u IPO-u Ine stranci su participirali više od sto milijuna eura, a u blizu dvije milijarde eura vrijednoj operaciji preuzimanja Plive (oko 2,5 milijardi dolara) također se nemali dio slio u Hrvatsku (domaćim dioničarima Plive, a u manjoj mjeri strancima koji su novac reinvestirali opet u Hrvatskoj.

Najveći ulagači

U tri lanjska kvartala po neto iznosu stranih ulaganja prednjačili su još Njemačka, s 235 milijuna eura salda, Švicarska s 230, Nizozemska s 212 te Italija sa 156 milijuna eura. Otkako se vodi statistika stranih ulaganja, od 1993. godine, u Hrvatskoj ih je zabilježeno 13,2 milijarde eura, a uvjerljivo i dalje (nakon preprodaje Splitske banke) prednjači Austrija, s gotovo tri milijarde eura skora FDI-a. Druga zemlja po vrijednosti stranih ulaganja je Njemačka s više od 2,1 milijarde eura u razdoblju od 1993. do rujna 2006., a od prošle godine pri vrhu je i Francuska (više od 1,1 milijarde) te SAD i Italija (također s po više od 1,1 milijarde eura). Iz liste zemalja najvećih ulagača lako se razaznaju i djelatnosti koje su privukle najviše FDI-a; financijsko posredovanje, odnosno banke dosad su privukle 3,3 milijarde eura, a slijede ih telekomunikacije s 1,6 milijardi. Neto ulaganja hrvatskih kompanija u inozemstvo, od 1993. su bila 1,82 milijarde eura, a u devet lanjskih mjeseci saldo je kao i sredinom godine bio negativan (98 milijuna eura) zbog većeg povlačenja dobiti. Inače, hrvatske kompanije i lani su najviše ulagale u Srbiju i Crnu Goru te BiH.

Jadranka Dozan
Poslovni dnevnik

{mxc}