Na koji način danas funkcioniraju kreatori javnoga mišljenja, odnosno mediji u Hrvatskoj u svome je članku u Večernjem listu zanimljivo prikazao Milan Jajčinović. Naime, nakon smrti velikana hrvatskoga glumišta Borisa Dvornika, hrvatske su se tiskovine doslovno natjecale u tome tko će prije vezano uz tu temu dobiti izjavu bilo kojega beogradskoga glumca koji je ikada s njime radio. Taj je način rada, odnosno sveprisutnost srpskoga mišljenja u hrvatskoj javnosti posljedica svojevrsne medijske ovisnosti koja ne bi trebala čuditi ako se u obzir uzme kakvo i čije "novinarstvo" danas na žalost žari i pali kako tiskanim, tako i elektroničkim medijima.

 

Što kaže Beograd

 

Poslije vijesti o smrti Borisa Dvornika odmah smo, kao posebno važno, čuli što o tom glumačkom meštru misle njegovi beogradski kolege Ljubiša Samardžić, a potom i Velimir Bata Živojinović. Medijskim je "tvornicama istine" prioritetnim postalo "štancati" i opetovati što Dvornikovi nekadašnji srbijanski filmski "ratni drugovi" imaju o njemu reći u tragičnoj prigodi. Ako zaobiđemo njihove osobne motive, kao neupitne, upitnima pak ostaju već uobičajeni motivi hrvatskih glasila da se u svakoj prigodi glede nečega za neko, često nebitno i banalno mišljenje, obrate u Beograd.

Je li to jugonostalgija? S vremena na vrijeme doznamo da i u Beogradu ima nekih sličnih pokušaja, no hrvatsko je potezanje Beograda za rukav već postalo običajem te dosadnom rutinom. To je već ovisnost. A događa se od estrade do politike. Pa jako važnim postaje što o Borisu Dvorniku misli Bata Životinja! A epohalno važnim što će na hrvatsko priznanje Kosova reći Srbija. Je li ta hrvatska ovisnost o srpskom mišljenju neki dublji poremećaj? S Mađarima smo u istoj državi živjeli više od devetsto godina, a da se nikada nitko nakon državnog razlaza nije pitao što o nečemu hrvatskom misle Mađari.

Hrvati sa Srbima u zajedničkoj državi ne žive ni devedeset godina, ali se i sedamnaest godina poslije njezina raspada pitaju što o nečemu ili o nekome misle u Srbiji!? Kao da se raspao samo državni i geopolitički prostor, a ovisnost ostala kao "emocionalni zavičaj". Kada se gleda ovdašnja opetovana medijska i ina potreba da se za bilo što referira na Beograd, onda to doista sliči fenomenu tzv. fantomske ruke, tj. stanja kada čovjek izgubi ruku, ali je još godinama poslije toga "osjeća". No, zbog te izgubljene ruke kao da je netko u Hrvatskoj izgubio i pamet.

Milan Jajčinović
Večernji list

{mxc}


Ned, 24-10-2021, 20:16:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.