I poslije Haaga -  Haag

S nadnaslovom "O tome se ne govori" Davor Ivanković u Večernjem listu piše o planu da se suđenjima za zločine počinjene devedesetih nastavi još niz godina. Na toj liniji našle su se raznorazne nevladine organizacije, predstavnici hrvatske vlade i pravosuđa, kao i europski predstavnici. Iako je navodni cilj ovih novih suđenja bio čišćenje svih ratnih mrlji, nema nikakvih dvojbi da se radi o nastavku politike relativiziranja svega postignutog Domovinskom ratom. Zašto? Da bi se moglo vladati hrvatskim narodom onako kako se vladalo za vrijeme Jugoslavije.

Od 1945. pa do Domovinskog rata na hrvatskim narodom se vladalo tako da ga se bio je opterećen hipotekom ustaštva. Zbivanja početkom devedesetih, međutim, pokazala su da pravi fašizam treba tražiti u Beogradu. Vukovar, Dubrovnik, Sarajevo, Srebrenica, sve su to mjesta gdje je velikosrpska politika naočigled svjetskih medija pokazala svoje pravo genocidno lice. Zbog toga je hrvatska borba za nezavisnost dobila legitimitet, a desetljećima njegovana slika o Hrvatima kao ustašama izgubila je na vjerodostojnosti.

Srpski fašizam doživio je poraz 1995. akcijom Oluja, odnosno u Bosni i Hercegovini brzim napredovanjem prema Banja Luci koje će prijeteći i bombardiranjem zaustaviti zapadni čimbenici. 1995. Republika Hrvatska je pobjednica, s jakom vojskom, i perspektivom da svoju sudbinu uzme u svoje ruke. A to nikome nije bilo po volji, osim naravno hrvatskom narodu.

Deset godina kasnije stvari se su znatno promijenile. Srbija je kroz namještena suđenja u Haagu oslobođena odgovornosti u međunarodno-pravnom smislu, a na optuženičkoj klupi našla se je pobjednica Republika Hrvatska. S ciljem da se nakon ustaške hipoteke nametne nova, ona navodnih brojnih zločina koje je počinila Hrvatska vojska pri oslobađanju zemlje. Kako Haag zbog prevelike beskrupuloznosti Tužiteljstva, koja je danas vidljiva i poznata široj javnosti, nije dao rezultat koji se očekivao zamišljen je sada ovaj zadnji projekt novih suđenja u Hrvatskoj.

Treba na kraju jasno reći da ovaj razvoj događaja ne bi bio moguć bez podrške i pomoći struktura unutar Hrvatske. Kojih? Onih koji su za račun velikosrpske politike vladale Hrvatskom do nezavisnosti. Ove strukture za vrijeme Jugoslavije nisu dobile vlast od naroda pa svoj političku nikada nisu ni tražile u narodu, čak i kada je izborena nezavisnost. Zato su one i danas moćne upravo onoliko koliko provode politiku koja odgovara stranim čimbenicima. Dakle, dosta su moćne.

M. M. 

O tome se ne govori

Pretvaranje Hrvatske u veliku sudnicu  

Kad bi se ostvarile sve namjere udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava, centara za mir i nenasilje i za "suočavanja s prošlošću", kad bi se ostvarili svi planovi Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva, kad bi se uslišile sve sugestije iz Vlade EU - Europske komisije, - Hrvatska bi u kratkom vremenu trebala organizirati na stotine novih i/ili ponavljanje starih suđenja za počinjene ratne zločine tijekom rata devedesetih. Uzmu li se krajnje ozbiljno riječi Vincenta Degerta, Ane Lovrin, Branka Hrvatina, te Mladena Bajića, deseci sudaca i sudova širom Hrvatske dobit će u zadatak procesuirati baš sve zločine počinjene na teritoriju RH tijekom agresije i oslobodilačkih akcija.

Europljani tvrde da je to jedan od ključnih uvjeta za primanje Hrvatske u EU. Ta, "spasonosna", sintagma iz EU hrvatskim je vlastima nezaobilazna obveza. Misle li, dakle, svi ozbiljno, krenut će se u procesuiranje stotina Hrvata i Srba. Hrvatsko je pravosuđe procesuiralo 3800 slučajeva kriminala i zločina vezanih uz rat, a nevladine organizacije tvrde da je na Hrvate primjenjivan Zakon o oprostu i u slučajevima višestrukih ubojstava. Naprotiv u tzv. suđenjima u odsutnosti, pravosuđe je procesuiralo 400 pripadnika srpske paravojske, neke kaznilo i dvadesetogodišnjim kaznama zatvora, a iste udruge ističu primjere gdje su te presude bile "sumnjive". Svi će ti procesi protiv Srba moći biti ponovljeni, ukoliko dođu "novi dokazi", kažu državni ministri. Najava stotina novih suđenja Hrvatima, s predrasudom da su izbjegli kazne za zločine, i ponavljanje suđenja paravojnim Srbima, s predrasudom da su osuđeni nevini, svakako da će dvojbeno odjeknuti u nas. Pa makar cilj i bio potpuno očistiti sve ratne mrlje s lika države. (Da. I.)

Večernji list

{mxc}