Amerikanci htjeli pustiti Bušića, Sanader ga nije htio? 
 
 
Još se ne stišava šok izazvan američkim odbijanjem da ni poslije 30 godina zatvora ne žele pustiti najpoznatijeg hrvatskog emigranta Zvona Bušića Taika. Razočaranje njegove obitelji, rodbine i brojnih prijatelja je utoliko veće što je i samo američko veleposlanstvo u Zagrebu krajem ljeta ove godine objavilo da je Bušić iz zatvora u Alenwoodu, u saveznoj državi Pennsylvaniji, premješten u Ured domovinske sigurnosti, odnosno u ekstradicijski pritvor gdje je trebao pričekati deportaciju u Hrvatsku. Dakle, američki zatvorski sustav predao ga je na daljnje postupanje američkoj administraciji, odnosno vlasti. I kada se svakoga dana očekivao njegov dolazak u Hrvatsku, u posljednji trenutak on je ponovno vraćen u zatvorski sustav koji je odlučio da Bušić ostaje zatvoren još dvije godine, odnosno da će se sljedeća zamolba za puštanje razmatrati 2008. godine. Od toga je prošlo nekoliko mjeseci, a nitko ni u SAD-u ni u Hrvatskoj nije dao službeno objašnjenje o tome što se stvarno dogodilo. Bušićev ostanak u zatvoru i nastanak šutnje poklopio se s posjetom hrvatskog izaslanstva, predvođenog premijerom Ivo Sanaderom, SAD-u, odnosno predsjedniku Bushu.
I koalicijska šestorica tražila puštanje 
Ovih je dana u glasilu "Politički zatvorenik" objavljeno "Otvoreno pismo rodbine i prijatelja Zvonka Bušića" u kojemu se ne samo izražava ogorčenje američkim nepuštanjem Bušića, nego se traži da objašnjenje daju hrvatska Vlada, Ministarstvo pravosuđa, te se optužuje hrvatsku vlast zbog neaktivnosti u svezi s tim slučajem. Ujedno se u pismu upozorava na dvostruka američka mjerila prema zatvorenicima i podsjeća na slučaj Talijanke Silvije Baraldini koja je optužena za bombaški napad na blindirana vozila pri čemu je bilo više smrtno stradalih, ali je ona odavno puštena i na slobodi je, nakon transfera u Italiju. Uglavnom, Amerikanci su izigrali više puta davana obećanja da će pustiti Zvonka Bušića, najprije da ostatak kazne do 30 godina izdrži u Hrvatskoj, a onda i nakon odsluženih 30 godina, odbili ga transferirati u Hrvatsku. Naime, Zakon po kojemu je Zvonko Bušić osuđen na doživotnu robiju predviđa mogućnost pomilovanja nakon 10 godina i puštanje na slobodu nakon 30 godina. Izglede za njegov izlazak davala je i Konvencija Vijeća Europe iz 1995. godine o izručivanju i premještanju osuđenih osoba. Tu su konvenciju ratificirale i Sjedinjene američke države.
 
Hrvatska javnost, osobito rodbina i prijatelji Zvonka Bušića, očekivali su da će posjetom premijera Sanadera Bijeloj kući biti napokon riješeno i to pitanje, no uslijedilo je vrlo brzo razočaranje jer je hrvatski premijer Ivo Sanader, nakon sastanka, rekao da taj slučaj nije u razgovoru ni spomenut. Sanader je, naime, održao u Americi predavanje na Sveučilištu John Hopkins. Netko iz publike gaje pitao o slučaju zatvorenog Bušića, no Sanader je kratko odgovorio kako o tome treba pitati Amerikance, a ne njega. On, dakle, ništa nije o tome ni pitao predsjednika Busha. Zašto tolika nezainteresiranost za čovjeka Hrvata koji je već toliko desetljeća u zatvoru, jasno je samo Sanaderu.
 
Tim više stoje u zadnjih 15-ak godina od uspostave hrvatske nezavisnosti bilo mnoštvo akcija, intervencija i peticija da se Bušić pusti ili makar prebaci na izdržavanje zatvora u Hrvatsku. I sam američki sudac John Bartels, koji je sudio Bušiću, pisao je 1990.1 1991. godine preporuke državnoj komisiji da se pusti na uvjetnu slobodu. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je 1996. godine pisao američkom predsjedniku Billu Clintonu i potpredsjedniku Goreu. Godine 1999. predsjednici šest koalicijskih političkih stranaka u Hrvatskoj zajedničko pismo šalju američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright, a potpisuju ga Dražen Budiša, Ivica Račan, Zlatko Tomčić, Vlado Gotovac i Ivan Jakovčić. Mole američku državnu tajnicu da pusti Bušića. Zatim se predsjedniku Clintonu obraća i Hrvatsko-američko nacionalno savjetodavno vijeće, sastavljeno od pet najvećih hrvatsko-američkih organizacija. Prikupljeno je čak 200 tisuća potpisa hrvatskih građana u Domovini i svijetu za njegovo puštanje. Na žalost, ništa dosad nije pomoglo. Hrvatske zamolbe nisu bile nerealne ili utopističke i duboko su se temeljile na američkoj praksi. Poznato je da je bivši američki predsjednik Clinton 1999. godine pomilovao 11 Portorikanaca koji su bili osuđeni zbog niza bombaških napada u drugoj polovici prošlog stoljeća, a već smo spomenuli slučaj Talijanke Baraldini koja je provela 17 godina u zatvoru zbog pljačke prilikom koje su ubijeni zaštitar i dva policajca.
 
Uostalom, i svi drugi sudionici akcije otmice zrakoplova, zbog koje je Bušić kažnjen, su na slobodi: Petar Matanić, Slobodan Vlašić, Frane Pešut, te Zvonkova supruga Julienne koja živi u Hrvatskoj i čeka slobodu svoga muža. Podsjetimo, ova je skupina Hrvata 1976. godine otela američki zrakoplov kako bi iznudila objavljivanje teksta u američkom tisku o položaju Hrvata u tadašnjoj Jugoslaviji. Tako se željela skrenuti pozornost svjetske javnosti na hrvatsku ugroženost u bivšoj državi. U sklopu akcije, postavljeni su na aerodromu bomba i letak. Hrvatski otmičari su upozorili policiju na ostavljenu bombu, no ona je kasnije, zbog nestručne demontaže eksplodirala i ubila jednog policajca.
Bušićev hrvatski san 
Kasnije, na suđenju, Bušić je rekao da nitko više, osim policajčeve obitelji, ne žali smrt policajca nego on sam. Bušić je, dakle, rekao da se iskreno kaje, izrazio je razočaranost američkom vanjskom politikom prema Jugoslaviji koja je gazila Hrvatsku, a slika o Hrvatskoj se stalno iskrivljavala u američkim medijima. Bušić je pred sudom govorio da za Hrvate kraj Drugog svjetskog rata nije značio i kraj sukoba, nego početak masakra nad Hrvatima u kojemu su surovo likvidirani i zaklani mnogi Hrvati, vojnici u zarobljeništvu, njihove obitelji i na tisuće drugih civila. Rekao je: "Kamo god išli, Hrvati sa sobom nose snove da će njihova domovina biti neovisna i slobodna zemlja. Časni sude, kriv sam jer sam nastojao te snove održati na životu i zato što sam Hrvate u Domovini i svijetu ohrabrivao da se odupru porobljavanju i tlačenju..."
 
Bušićev san se ostvario. Hrvatska je slobodna i nezavisna već, odnosno tek 15 godina, no za njega još nema slobode. U Hrvatskoj je i danas za neke pojedince i političare Bušić terorist, za druge iskreni domoljub, čovjek čija je žrtva također dio stoljetnog sna o slobodi te je utkana u današnju nezavisnost. No, čak da su oni prvi i u pravu, da Bušić doista jest terorist, zar već nije preskupo platio svoj "grijeh" i zar nema pravo ni nakon 30 godina provedenih u zatvoru na čin pravde i milosti? Još konkretnije, zar nije imao pravo očekivati ni da se hrvatski premijer Sanader zauzme za njegovo puštanje. Prebacivanjem u ekstradicijski pritvor, Amerikanci su, čini se, pokazali volju da ga puste. Na žalost, čini se da ga službena, Sanaderova i Mesićeva Hrvatska nije htjela.
 
Ivica Marijačić
Hrvatski list
 
{mxc} 
 
Uto, 10-12-2019, 04:28:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.