Hidroenegetski sustav Kosinj ugrozio bi eko sustav i potopio vrijednu baštinu
Hoće li Kosinjska nizina postati hrvatska Atlantida?  
 
 
Umjesto da se iskoriste sve prednosti netaknute prirode kosinjske mikroregije te da se ona sačuva za buduće naraštaje, planira se izgradnja hidroenergetskog sustava/HES Kosinj. Potapanjem Kosinjske doine Hrvatska bi izgubila iznimno vrijedan dio svoje kulturne baštine i povijesnog identiteta Izgradi li se HES Kosinj nestat će većina biljnih i životinjskih vrsta u rijeci Grad Bočaj ili Kosinjgrad spominje se 1071. jer u njemu "stolovahu knezovi Kosinjski". 
 
 
Lika nije samo kontinentalna regija omeđena Velebitom na zapadu i jugu te Plješivicom na istoku. Lika je ponos ali i simbol višestoljetnog stradanja i patnje hrvatskoga naroda, zemlja paleolitskih lovaca i drevnih kultura, vunastih mamuta, pećinskih medvjeda i drugih velikih krznaša. To je zemlja drevnih crkava i samostana, popova glagoljaša, misnih knjiga i brevijara, zemlja nepokorenog hrvatskoga duha.
 
Kosinjska nizinaNegdje u srcu Like smjestila se Kosinjska nizina – hrvatska usnula ljepotica koju presijeca krivudava, čista i bistra rijeka Lika. Povijesne (ne)prilike htjele su da prekrasna Kosinjska nizina i cijela kosinjska mikroregija ostanu zanimljiv i jedinstven prostor koji svakog osvaja iskonskom ljepotom. Naime, kao i cijela Lika, Kosinjska nizina slabo je naseljena, gospodarski nerazvijena i prometno izolirana. Budući da ovim područjem ne prolaze velike prometnice i nema industrije, Kosinjska nizina ostala je potpuno nezagađena, čista s iskonskom ljepotom prirode. Danas je to golema prednost koja može omogućiti ruralni razvoj cijele mikroregije u skladu s prirodom (ekološka poljoprivreda i eko-turizam, oživljavanje starih obrta i dr.), uz napomenu da na europskom kontinentu, osobito u razvijenim industrijskim zemljama, takvih područja ima vrlo malo. Stoga je ovo područje dio Nacionalne ekološke mreže te ulazi u prijedlog za zaštitu na europskom nivou kroz mrežu Natura 2000.
 
Rijeka Lika ubraja se među najatraktivnije hrvatske rijeke: izvire u Ličkom polju podno Velebita, teče svojim uglavnom krškim koritom, protječe Ličkim poljem a kada uđe u brdovito područje, korito rijeke pretvara se u kanjon sve do Kosinjskog polja, do prirodnih ponora u Lipovu polju gdje ponire u podzemlje. Biologija i ekologija rijeke Like slabo je istražena, ali prema sadašnjim pokazateljima smatra se područjem značajnim za ptice, podzemna fauna je bogata i raznolika budući cijelo područje obiluje speleološkim objektima, špiljama, ponorima, izvorima i dr. U jednom od ponora Like, Begovac ili Markov ponor (dubina ponora je 1725 m) otkriven je jedini poznati slatkovodni podzemni školjkaš kongerija, Congeria kusceri, a od podzemne faune treba spomenuti i hrvatsku endemičnu vrstu čovječju ribicu. Rijeka Lika bogata je raznovrsnim vrstama riba: šaran, som, štuka, pijor, crvenorepka, žutooka, klenić, balavac, sunčanica itd. od kojih su neke vrste poput šarana i pijora ugrožene i nalaze se na popisu Crvene knjige ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Rijeka Lika nastanjena je i vidrama koje žive isključivo u iznimno čistim vodenim staništima i zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode. Brojne špilje i jame važna su staništa ugroženih šišmiša, dok na širem području obitavaju orlovi, patke, prepelice itd. te velike zvijeri – ris, vuk i mrki medvjed.

Čudesna ljepota   

 Jela "Car" u planinskom predjelu Bovanu dokazano je najveće velebitsko stablo i najstarija jela u Europi! U Kosinjskoj nizini nalaze se čudesne špilje, jame i vrtače te brojni bunari, lokve, vrela i izvori. Planinski vrhunac Kalić dominira cijelom nizinom a s njega „puca“ prekrasan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio Kosinjske nizine.

Kosinjska nizinaUmjesto da se iskoriste sve prednosti netaknute prirode kosinjske mikroregije te da se ona sačuva za buduće naraštaje, planira se izgradnja hidroenergetskog sustava/HES Kosinj. Dužina rijeke Like izvorno je bila 78 km te je bila druga po veličini rijeka ponornica u Europi, dakako prije izgradnje HE Sklope i stvaranja Kruščićkog akumulacijskog jezera (1966.) površine 3900 ha u čijim dubinama se nalazi potopljeno selo Sv. Ilija s istoimenom crkvom. Uz to, vode rijeke Like se pri kraju toka na lokalitetu Selišta preusmjeravaju u tunel dug 10,5 km koji povezuje Liku i Gacku te se ta voda koristi u HE Senj. Nažalost, izgradnjom HE Sklope bitno je promijenjen donji tok rijeke, pa su ponori rijetko aktivni. Izgradnja HES Kosinj u potpunosti bi iskoristila energetski potencijal rijeke (98%). Nova akumulacija potopila bi dodatnih 6 km toka rijeke (sada je potopljeno 28 km) pri čemu bi nastalo umjetno akumulacijsko jezero površine oko 1362 ha. To znači da će 43% toka rijeke Like biti pretvoreno u akumulaciju. Izgradi li se HES Kosinj, utjecaj na prirodu cijele kosinjske mikroregije bit će drastičan: nestat će većina biljnih i životinjskih vrsta u rijeci, jer se ne će moći prilagoditi novonastalim uvjetima.

U svijetu je već stanovito vrijeme poznato da HE ozbiljno narušavaju ekosustave rijeka na kojima se grade, a posebno su problematične brane i akumulacijska jezera jer u potpunosti mijenjaju mikroklimu i ekosustav rijeke. Tako će kosinjska mikroregija biti suočena s promjenom mikroklime: više vlage, niže temperature zraka te veća učestalost magle. Nažalost, izgradnja HES Kosinj ne će uzrokovati samo promjene u riječnom ekosustavu i promjenu mikroklime uz bitno smanjenje bioraznolikosti i potpuni nestanak određene flore i faune, nego će potopiti dva sela Gornji Kosinj i Mlakvu te dio Kosinjskog Bakovca. Stoga se planira iseljavanje stanovništva koje bi bilo preseljeno u novoizgrađeni „centar Kosinj“. Prema izjavi Ilije Vukelića (Eko-Kosinj) stanovnici Kosinja su „punoljetni i punopravni građani Republike Hrvatske koji imaju nedjeljivo pravo odlučiti hoće li ostati živjeti u mjestima gdje njihovi predci žive već stoljećima. Stanovništvo Kosinja stoga traži da se nakon punih 60 ili 70 godina osigura temeljna infrastruktura, da se nešto uloži u ruralni razvoj Kosinja te da nam se omogući život u našoj nizini.“.

 NE stanovnika HE

U dijelu Kosinja kojeg namjeravaju potopiti potpisivana je peticija koju je, prema riječima Ilije Vukelića iz Eko-Kosinja "posve odgovorno, punim imenom i prezimenom potpisalo 150 ljudi". Vlasnicima zemljišta do danas nije ponuđena otkupna cijena.

Irma Popović, biologinja iz Zelene akcije, naglasila je da su stanovnici Kosinja bili pozvani na javni uvid za građenje tunela i kanala Bakovac-Lika "radi izjašnjavanja stranaka u postupku". Poziv na uvid objavljen je u Vjesniku 28. rujna 2006., a uvid je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu i Gospiću, u trajanju od dva dana, u radno vrijeme od 9 do 14 sati uz napomenu da je uvid bio namijenjen samo onima koji dokažu da su vlasnici zemljišta na području planiranog kanala i tunela. Zašto uvid nije omogućen svim Kosinjanima koji će biti pogođeni ovim projektom i zašto nije omogućen u njihovoj općini Perušić i/ili u mjestu stanovanja, možemo samo nagađati.

"Projektna dokumentacija za gradnju HES Kosinj kao i Studija utjecaja na okoliš/SUO (iz 1986.) su zastarjele jer su rađene prema zakonima SFRJ i bez sudjelovanja javnosti. Stari SUO skriva se od javnosti. Potrebno je izraditi novi SUO prema današnjim europskim standardima te Studiju isplativosti i izvedivosti projekta" izjavila je Irma Popović. Potapanjem Kosinjske nizine bila bi potopljena vrijedna arheološka nalazišta i povijesno-kulturni spomenici ovog kraja čime bi Hrvatska izgubila iznimno vrijedan dio svoje kulturne baštine i povijesnog identiteta.

 Vrijedna baština – pod vodu? 

Ličko, a osobito kosinjsko područje, bilo je jedno od žarišta hrvatske srednjovjekovne kulture, osobito glagoljske Arheološki nalazi dokazuju da je ovo područje bio naseljeno još u prethistorijsko i antičko doba: ostatci ilirskog plemena Japodi - tzv. japodske gradine i kameni torovi za ovce i dr. Od antičkih nalaza značajan je Pisani kamen u Lomskoj dulibi na živoj stijeni kod vrela Begovače – pravni dokument iz 1.st. kojim se regulira korištenje vrela između japodskih plemena Parentina i Ortoplina.

Arheološka nalazišta Bočaj, Basarica, Lopar itd. svjedoče o životu u ovoj nizini od starorimskog doba dok povijesni zapisi svjedoče o burnom i slavnom srednjovjekovnom dobu. Grad Bočaj ili Kosinjgrad spominje se 1071. jer u njemu "stolovahu knezovi Kosinjski."

 U srednjem vijeku crkva je bila nositelj kulturnog stvaralaštva. Ličko, a osobito kosinjsko područje, bilo je jedno od žarišta hrvatske srednjovjekovne kulture, osobito glagoljske: očuvan je poneki primjerak Misala iz 1483., dok se jedini postojeći primjerak kosinjskog Brevijara iz 1491. Čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka, čuvena Marciana, u Veneciji.

Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto u muzeju Gutenberg u Mainzu gdje na karti prvih tiskara piše njegovo ime!

Nekada je Kosinj bio vrlo poznato mjesto a o tome govore mnogi zemljovidi iz 15. i 16. stoljeća gdje je Kosinj ucrtan. Pod vodom bi nestali i drugi spomenici tradicijske arhitekture građeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tri sakralna objekta: župna crkva Sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju koja je sagrađena nakon izgona Turaka 1692. zauzimanjem popa Marka Mesića, te dvije manje crkve sv. Ane i sv. Nedjelje. Tri groblja trebala bi biti premještena (ili Će i njih možda potopiti?). Ne smijemo zaboraviti ni Kosinjski most projektanta Milivoja Frkovića. Kameni most dužine 70 metara dovršen je 1936. a u gradnji je primijenjeno tzv. "uklinjenje kamena". Ovaj most jedinstven je u svijetu, jer je statika mosta građena na udar vodenoga vala. Prema riječima Ilije Vukelića, Kosinjani ne znaju hoće li most biti potopljen, a ne bude li potopljen stajao bi ispod brane a put preko mosta ne bi vodio nikuda. "No, mi ne želimo doznati sudbinu mosta, jer ne želimo jezero!" naglasio je Vukelić te dodao: "Nije nam poznato da se Ministarstvo kulture oglasilo protiv uništavanja povijesno-kulturnih vrijednosti kosinjskoga kraja". 

Vapaj Kosinjana

Kosinjska nizinaKosinjska nizina s pravom se danas smatra jednom od najljepših nizina u Hrvatskoj. No, ovaj biser Hrvatske iz dugoga sna i nebrige ne će probuditi izgradnja HES-a Kosinj, kao ni intenzivna poljoprivreda, industrijsko stočarstvo i industrijski onečišćivači. Naime, 1960-ih je izgradnja HE Sklope i Kruščićkoga jezera promovirana kao temelj budućeg razvoja cijelog kraja, ali je zbog daljnjeg višedesetljetnog zanemarivanja donijela – iseljavanje.

Stručnjaci uporno naglašavaju (ali tko ih sluša?) da je prostor krša prostor izuzetne ekološke osjetljivosti, u prvom redu zbog poroznosti krškoga tla koje brzo propušta vode u podzemlje. Svaka intenzivna industrija imala bi nesagledive posljedice za cijelo područje, budući se onečišćenja vrlo brzo šire podzemnim vodotokovima.

U Kosinjskoj nizini posjetitelji mogu uživati u aktivnom odmoru (slobodno penjanje, planinarenje, šetnje, vožnja mountain bikea, paragliding, trčanje, plivanje, lov, ribolov, sportovi na mirnim vodama itd.), svježem i čistom zraku te domaćoj, zdravoj hrani: od krumpira i kupusa, mlijeka i mliječnih proizvoda od ovaca i krava koje imaju obilje kvalitetne ispaše, tradicionalni kruh ispod peke, janjetina s ražnja, pršut i slanina, do uštipaka i pite masnice/povatice. U neposrednoj blizini nalaze se NP Sjeverni Velebit i PP Velebit, do Krasna i svetišta Majke Božje Krasnarske je samo 15 km; 20 km do Botaničkog vrta na Zavižanu, a toliko i do prašume štirovače (zaštićeni specijalni rezervat prirode), Prihvatilišta za mlade medvjede u Kuterevu, a do mora ima svega 40 km.

I na kraju dopustite da prenesem vapaj Kosinjana upućen svim Hrvatima, a posebno Kosinjanima, u domovini i izvan nje: "Dignite svoj glas i pomognite nam spasiti i sačuvati prekrasnu Kosinjsku nizinu jer potomci nam oprostiti ne će dopustimo li njezino potapanje".

Piše: Rođena Marija Kuhar
Fotografije: Irma Popović

{mxc} 

Pon, 16-12-2019, 04:24:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.