Kako stvari stoje hrvatska Vlada danas bi mogla priznati neovisnost Kosova, a ta bi odluka mogla dovesti do nove krize vladajuće koalicije. SDSS sigurno neće podržati takvu odluku, što je jučer potvrdio i potpredsjednik te stranke Milorad Pupovac. «Premijer Sanader najavio je tu mogućnost, ali SDSS je protiv toga. Smatramo da treba još pričekati s priznanjem. Hrvatska ima puno razloga još čekati» - rekao je Pupovac. O izlasku SDSS-a iz Vlade zbog mogućeg priznanja Kosova Pupovac još ne želi govoriti, iako ni tu mogućnost ne isključuje. «Tijela SDSS-a odlučit će što ćemo učiniti ako dođe do priznanja» - poručuje. Ovakve Pupovčeve izjave zapravo ne koriste nikome, ni Hrvatima ni Srbima ni hrvatsko srpskim odnosima jer naprosto predstavljaju diplomatsku i profinjeniju, ali još uvijek tendencioznu politiku prema Hrvatskoj.

Trenutna situacija je takva da je Kosovo priznato od većine najmoćnijih država na svijetu. Dakle, pitanje priznanja njihove neovisnosti od strane Hrvatske trebalo bi biti čisto formalne naravi, naravno, ako ne postoje prikriveni alternativni motivi od strane političkih predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj. A što oni trenutno rade? Koriste svoje pozicije koalicijskih partnera kako bi Hrvatskoj nametnuli još jednu u nizu ucjena, jedna od kojih je prije nekoliko dana (ZERP) skoro izazvala krizu Vlade. Jedina, ali značajna razlika u odnosu na tu spornu situaciju jest u činjenici da po pitanju ZERP-a Sanader nije uživao podršku javnosti, dok je slučaj glede priznanja Kosova znatno drugačiji. Naime, prema istraživanju agencije Puls provedenom krajem veljače, 79 posto građana podržava priznanje Kosova. Zanimljivo je ipak da 51 posto anketiranih smatra da Hrvatska ne treba žuriti.

 Izgleda da slično misli i premijer Sanader jer se iz diplomatskih izvora bliskih njemu ovih dana moglo saznati kako premijer priželjkuje da se zbog delikatnosti čitave situacije priznanje učini u paketu s još nekim od zemalja u regiji, kojima bi takav politički potez također mogao biti u interesu. Štoviše, spominje se da je ta mogućnost bila jedna od glavnih tema nedavnog posjeta crnogorskoga premijera Mile Đukanovića Hrvatskoj. Toliko o pričama kako će hrvatsko priznanje biti vremenski usklađeno s priznanjima zemalja članica EU. Sada se pak, posve suprotno najavama čeka da ono uslijedi s priznanjima ostalih država koje prema planu i programu spadaju u asocijaciju Zapadnoga balkana, kako bi se valjda potvrdio njen smisao i potrebitost. Kada i na koji način će spomenuto priznanje i uslijediti i da li će to biti već danas ostaje za vidjeti. Jedino što je sigurno jest činjenica da je hrvatskom narodu u poslijednje vrijeme političkih ucjena koje dolaze s raznih strana zasigurno «puna kapa» i da bi oni koji ih tako zdušno provode polako trebali toga postati itekako svjesni. Jer, ova je država pokazala da zaista ima visoku granicu tolerancije, ali je ipak, što je najvažnije – ima.

M.M.B.

{mxc}