Kratki presjek do sada poznatih činjenica sa suđenja Branimiru Glavašu

 

Biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić posjetio je u ponedjeljak Branimira Glavaša u Zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj u Zagrebu, potvrdio je biskupov tajnik. Biskup Marin Srakić, koji je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kako se doznaje, zamolio je Glavaša da prekine štrajk glađu, jer time ionako ništa ne će postići, a zdravstveno stanje će mu se još više pogoršati. Po riječima biskupova tajnika Fabijana Svaline biskup se s Glavašem zadržao u razgovoru oko pola sata. Na pitanje novinara Novog lista i Nove TV kako izgleda Glavaš, Srakić je rekao: "Možete zamisliti kako čovjek može izgledati nakon 40 dana neuzimanja ničega osim malo vode. Svi koji ga posjećuju, govore mu da prekine štrajk glađu. Tko god dođe, kaže mu da se time ne dokazuje nevinost" - rekao je Srakić. Biskup Srakić usporedio je postupak Glavašu i haašku presudu Veselinu Šljivančaninu. Srpski zločinac od prekjučer je na privremenoj slobodi i mirno šeće Beogradom.

"Sada, kad ovih dana malo gledate, kakvo je to sudstvo, kakav svijet u kojem se njega pušta na slobodu... Cijeli se narod digao protiv presude (haaške, op.a.). Svaki čovjek je nevin dok mu se ne dokaže suprotno. Ovakav postupak ne vodi ničemu. Mislim da bi se i oni viši trebali zamisliti nad tim bez obzira na to što će sad netko reći: Eto, biskup pravi presing na sudstvo". Ali, nije sudstvo svevišnji Bog" - rekao je Srakić. Podsjećamo, Branimiru Glavašu, optuženom za ratni zločin protiv civila u Osijeku 1991., počelo je sredinom listopada suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu. Dva slučaja koja se uz njegovo ime povezuju jesu slučaj "selotejp" i slučaj "garaža".

Glavna svjedokinja u slučaju "selotejp" - trećeoptužena Gordana Getoš Magdić po optužnici je bila zapovjednica voda u Samostalnoj uskočkoj satniji, čiji se pripadnici terete za ubojstvo desetak osječkih Srba bačenih u Dravu. Prema optužnici, Glavaš je njoj i drugooptuženom Krnjaku u ljeto 1991. predložio osnivanje te postrojbe, što je u svom prvom iskazu i potvrdila, no kasnije je sve to opovrgnula, jer je po njenim riječima taj iskaz bio iznuđen od nje od strane policije. Glavaša je kako tvrdi samo pozdravljala u prolazu, nikad nije s njim komunicirala, a u to je vrijeme imala samo 22 godine i nelogično je da bi netko od nje tražio osnivanje vojne jedinice.

Rekla je da nikad nije bila Glavaševa tajnica, od 1989. bila je tajnica HDZ-a u Osijeku, a u rujnu 1991. prešla je raditi u centar za pomoć izbjeglicama u zgradi u kojoj je bio smješten tadašnji općinski Sekretarijat za narodnu obranu koji je tada vodio Glavaš. Tvrdi da je ondje uglavnom kuhala kave i obavljala administrativne poslove. Većinu optuženih ne poznaje. A zbog, kako je kazala, "okrutnih, brutalnih i monstruoznih metoda koje su osječka policija i načelnik Vladimir Faber primijenili prema njoj", Gordana Getoš Magdić od suca je Željka Horvatovića zatražila da se isključi javnost, a protiv istih je u srpnju ove godine preko svojih odvjetnika podnijela pritužbu kabinetu ministra Ivice Kirina.

Zanimljivo je, a o tome smo već i pisali na Portalu ("Ako laže koza, ne laže rog") da je glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun isprva navode o njenim pritužbama na policiju opovrgnuo, da bi se dan kasnije branio tvrdnjama kako su ga novinari krivo interpretirali. Zanimljiva je također i vijest koju su ovih dana prenijeli hrvatski mediji, a koja se odnosi na gore spomenutog Vladimira Fabera, točnije – spominje se njegov odlazak sa sadašnjeg mjesta savjetnik ministra unutarnjih poslova, i to već krajem ovog tjedna. Podsjetimo, u Osijek je došao 2005. godine kako bi okončao istragu o ratnim zločinima nad srpskim civilima 91. godine. Da li optužbe Gordane Getoš Magdić protiv njega, kao i nove činjenice koje tijekom suđenja izlaze na svijetlo dana imaju uzročno-posljedičnu vezu s ovim prilično naglim Faberovim napuštanjem MUP-a, ostaje za vidjeti.

U slučaju "garaža", glavni je akter cijele priče zapravo zaštićeni svjedok Krunoslav Fehir koji je prvo 2005., a zatim i 2006. godine pred istražnim sucem zagrebačkog Županijskog suda dao iskaz o zlostavljanju i ubojstvu srpskih civila u ljeto 1991. godine u Osijeku, tereteći pritom i sebe i saborskog zastupnika Branimira Glavaša. Zanimljivo je s tim u svezi primijetiti kako je Fehirov odvjetnik nitko drugi nego Ante Nobilo, osoba koja se pojavljuje u nizu sudskih procesa koji obilježavaju hrvatsku kako političku, tako i kriminalnu scenu. Fehir spominje kako je u svibnju ili lipnju 1991. godine formirana Branimirova osječka bojna kojoj se i on kasnije priključio. Tvrdi kako mu je Glavaš osobno rekao da on zapovijeda tom postrojbom čiji su pripadnici počinili navodne zločine nad srpskim civilima. Zanimljivo je da je Fehir na suđenje došao sa slobode, iako je čak i u Dnevniku HRT-a javno priznao izvršenje i sudjelovanje u oko desetak likvidacija Srba na tom području, od kojih su neki navodno ubijeni metkom u potiljak i bačeni u Dravu.

Štoviše, ne samo što nije pritvoren, nego je u to vrijeme svojih svjedočenja pred istražnim sucem (radi se o 2006. godini) još uvijek obnašao dužnosti u hrvatskoj policiji, točnije u PU istarskoj, o čemu se svojedobno izišao u javnost potpredsjednik DC-a Joško Morić, okarakteriziravši taj slučaj kao "pravni i moralni presedan na granici pravnosudnog i moralnog skandala". No kad je riječ o Krunoslavu Fehiru iznenađenja ni tu ne prestaju. Tako je u više navrata osobno javno očitovao njegov otac Josip Fehir, navodeći kako je Krunoslav Fehir 2001. godine sudjelovao u podmetanju bombe koja je izazvala eksploziju kontejnera u dvorištu Policijske uprave osječke. U jednom trenutku, na posebnoj konferenciji za medije, u nazočnosti svojeg odvjetnika, Fehir stariji je poručio odbjeglom sinu da prihvati odgovornost umjesto da služi kao oruđe onima koji imaju za cilj oblatiti Domovinski rat.

Prema izjavama starijeg Fehira, dakle, njegov sin je sudjelovao u podmetanju bombe u Osijeku, te je nagodba počinjena zbog te kriminalne radnje glavni razlog zbog čega se Krunoslav Fehir pojavljuje u svojstvu zaštićenog svjedoka. Da se ne radi o maloj eksploziji potvrđuju i podaci o troje ozlijeđenih te velikom materijalnom štetom kao posljedicom spomenutog čina. Motiv za takvo ponašanje objašnjavaju i Glavaševi odvjetnici u tekstu koji smo već prenijeli na portalu, a u kojem treba primijetiti postoji greška u godini kad je spomenuto djelo počinjeno:

"Fehir je policajac koji je bio očekivao da će biti imenovan zapovjednikom prometne policije. Revoltiran zato što nije i što mu je jasno rečeno da ne dolazi u obzir jer nema ni školsku spremu ni potrebne intelektualne sposobnosti za tu dužnost, digao je u zrak kontejner pun eksploziva u dvorištu osječke Policijske uprave 2004. godine. Popucala su stakla i zidovi na okolnim kućama. Identificiran je kao počinitelj toga djela pa je stavljen pred zid: ako budeš surađivao i svjedočio protiv Glavaša, onda se neće potezati to pitanje. I Fehir je pristao biti vjerni sluga državnoga odvjetništva."

I na kraju, ne ulazeći na ovome mjestu uopće u krivnju ili nevinost optuženih, iz svega navedenog izdvaja se jedino nepobitni zaključak, a to je, da je glavna funkcija pravosuđa u konkretnom slučaju biti paravan za krajnje nelogična i vrlo zabrinjavajuća postupanja. Situacija u kojoj se iskazi daju pod prisilom, cijeli predraspravni postupak vodi pod oznakom tajnosti, jedni na suđenje stižu iz pritvora u trajanju od više od godinu dana, dok istovremeno drugi, koji su nedjela kao što su ubojstva u više navrata javno priznali, dolaze sa slobode kao djelatnici hrvatske policije, barem bi medijima trebala biti zvonu za uzbunu. No, ni od toga ništa. Zbog toga stanje u hrvatskom društvu sve više podsjeća na stanje iz vremena montiranih političkih procesa prije osamostaljenja. Da li su to ti "europski standardi" kojima moramo težiti od 2000. godine?

M.M.B.

{mxc}


Sri, 21-10-2020, 03:53:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.