Stjepan Mesić po četvrti put u Haagu

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić po svemu sudeći ne može izbjeći svoje svjedočenje kao svjedok optužbe protiv optuženih Hrvata iz Bosne i Hercegovine (Prlića, Praljka i drugih), jer se znatan dio optužnice temelji na svjedočenju Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blaškića.

To svjedočenje Stjepana Mesića u ulozi tajnoga zaštićenog svjedoka optužbe protiv generala Tihomira Blaškića, od 16. do 19. ožujka 1998., bilo je ključno ne samo za optužnicu protiv Blaškića nego i za odnos Haaškog suda prema svim optuženicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i prema Domovinskome ratu u cjelini. Na tom svjedočenju Stjepan Mesić je krivotvorinama optužio dr. Franju Tuđmana i državno i vojno vodstvo Hrvatske za etničko čišćenje Srba i Bošnjaka i za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Svjedočenje Stjepana Mesića bilo je ključno u ostvarivanju koncepcije tužiteljstva Haaškoga suda i njegovih političkih sponzora. To svjedočenje bilo je prijelomna točka u pisanju krivotvorene povijesti i pretvaranju vojnoga i državnoga vodstva Republike Hrvatske u kriminalnu organizaciju koja je, navodno, planirala i zločinima provela etničko čišćenje i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini radi stvaranja velike etnički čiste Hrvatske.

Nedvojbeno je da je Stjepan Mesić u Den Haagu svjedočio o “prikrivenoj politici podjele Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije”, “o sastanku u Karađorđevu 1991. između Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana” i o “umiješanosti Hrvatske u hrvatsko- -muslimanski rat u srednjoj Bosni”.

To je svjedočenje Haaškome sudu bilo “krunskim dokazom” kako bi mogao presuditi da je Hrvatska bila agresor, da su Hrvati u srednjoj Bosni napali Muslimane itd. To je bilo “krunsko svjedočenje”, jer, kako je rečeno na Sudu, bilo je to svjedočenje čovjeka koji je bio u vrhu vlasti i najbliži suradnik Franje Tuđmana.

Od svjedočenja Stipe Mesića, Tužiteljstvo Haaškoga suda, u svim svojim optužnicama, optužuje hrvatsko državno i vojno vodstvo, a posmrtno i dr. Franju Tuđmana, za stvaranje “zločinačke organizacije”, a te iskonstruirane optužnice i Tužiteljstvu i inim “tužiteljima” služe kao podloga na kojoj svim silama pokušavaju naš Domovinski rat pretvoriti od našeg ponosa u našu sramotu. U tom kontekstu i optužnica protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine u znatnoj mjeri temelji se na svjedočenju Stjepana Mesića.

Tužiteljstvo je pokušalo izbjeći ponovno svjedočenje Stjepana Mesića te njegovo svjedočenje s procesa Tihomiru Blaškiću priložiti kao dokaz za svoju optužnicu i protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Međutim tome se energično usprotivila obrana tražeći pravo unakrsnog ispitivanja svjedoka Stjepana Mesića jer je u dosadašnjem procesu obrana uspjela kao dokaze koji opovrgavaju Mesićevo svjedočenje uključiti brojne dokumente pa i cijele knjige.

Tako, na primjer, Slobodan Praljak više puta je citirao dokumente i argumente iz knjige prof. dr. Miroslava Tuđmana Vrijeme krivokletnika u kojoj se sustavno i neopovrgljivo dokazuje da je svjedočenje Stjepana Mesića puno neistina i da je u potpunosti pogrješno prikazalo bitne događaje te da je krivotvorinama optužio državni i vojni vrh Republike Hrvatske na čelu s Franjom Tuđmanom.

Kada je Slobodan Praljak rekao da ima na desetke primjera na osnovu te knjige onda je sudac prihvatio da se cijela knjiga priloži kao dokaz. Pored knjige prof. dr. Miroslava Tuđmana Vrijeme krivokletnika u kojoj je korištenjem preko 600 dokumenata dokazano da je Stjepan Mesić lažno svjedočio postoje i brojni drugi dokumenti, izjave i knjige koje potpuno opovrgavaju svjedočenje Stjepana Mesića.

Zato je razumljivo što je obrana inzistirala da dobije pravo unakrsno ispitivati svjedoka optužbe Stjepana Mesića i što ne želi prihvatiti njegovo svjedočenje iz drugog procesa kao argument optužbe u ovom procesu. Vjerojatno je i Tužiteljstvo Haaškoga suda bilo svjesno opasnosti za svoju optužbu od unakrsnog ispitivanja Stjepana Mesića te je zato pokušalo trikom svjedočenje Stjepana Mesića iz procesa Tihomiru Blaškiću koristiti kao krunsko svjedočenje i u ovom procesu bez mogućnosti da obrana ispita vjerodostojnost svjedočenja Stjepana Mesića.

Očito da taj trik ne može proći i da će Sud, kako i on ne bi izgubio svaku vjerodostojnost, morati prihvatiti zahtjev obrane i pozvati Stjepana Mesića da ponovi svoj iskaz u svim onim slučajevima u kojima je njegovo ranije svjedočenje Tužiteljstvo koristilo kao krunski dokaz i na suđenju Prliću, Praljku i drugima.

Ponovni dolazak u svojstvu svjedoka optužbe aktualnoga predsjednika Republike Hrvatske kako bi svjedočio u korist optužbe u kojoj se državno i vojno vodstvo Hrvatske iz razdoblja kada je i Mesić bio u samom vrhu, optužuje kao zločinačka organizacija i agresor na Bosnu i Hercegovinu, svakao će biti jedan od presudnih događaja koji će bitno utjecati ne samo na presudu protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine nego i na političke procese u Hrvatskoj.

Stjepan Mesić naći će se u vrlo teškoj poziciji jer će ga obrana optuženih unakrsno ispitivati kako bi argumentima potpuno osporila vjerodostojnost i istinitost njegovog svjedočenja. Na osnovu argumenata i činjenica s kojima raspolaže obrana, a koji ruše temelje optužnice protiv državnoga i vojnoga vodstva Hrvatske kao navodne zločinačke organizacije i organizatora i provoditelja etničkog čišćenja i “zločinačkog pothvata” u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Tužiteljstvo će se naći u teškoj poziciji jer se ruše ključni dokazi optužnice.

Tužiteljstvo Haaškoga suda bez provjere onoga što je Mesić govorio oslonilo se na njegovo svjedočenje kao vjerodostojno zbog pozicije i funkcija koje je obnašao. Kao bivši visoki HDZ-ov dužnosnik i obnašatelj najviših državnih dužnosti u Hrvatskoj upravo u vrijeme Domovinskoga rata i u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kao jedan od najbližih suradnika dr. Franje Tuđmana i kao čovjek vrlo zaslužan za stvaranje i obranu Hrvatske bio je po mišljenju Tužiteljstva Haaškoga suda svjedok kojem se vjeruje i čije se svjedočenje ne provjerava.

Čak bi se moglo reći da Tužiteljstvo Haaškoga suda nije slučajno pozvalo Stjepana Mesića kao svjedoka optužbe protiv generala Tihomira Blaškića. Tužiteljstvo Haaškoga suda bilo je upoznato s činjenicom da se Stjepan Mesić razišao s dr. Franjom Tuđmanom i HDZ-om. Imalo je informaciju o bojnim javnim istupima Stjepana Mesića u kojima je on žestoko optuživao dr. Franju Tuđmana i HDZ i vojno i državno vodstvo Hrvatske za zločinačku politiku etničkog čišćenja i podjele Bosne i Hercegovine.

Stjepan Mesić je i prije svoga svjedočenja u Den Haagu bezbroj puta optužio Franju Tuđmana da je u dogovoru s Miloševićem dijelio Bosnu i Hercegovinu i da se u ostvarivanju te politike nije ustručavao korištenja zločina radi etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj i Muslimana u Bosni i Hercegovini.

Kako je u međuvremenu brojnim dokumentima dokazano da je drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić govorio neistine, da je njegovo svjedočenje bilo krivokletsvo, i Stjepan Mesić i Tužiteljstvo nalaze se u neugodnoj situaciji, a obrani se pruža mogućnost da "rasturi" ne samo svjedočenje Stjepana Mesića nego i neutemeljenu optužnicu Tužiteljstva.

Četvrti odlazak Stjepana Mesića u Den Haag mnogo je delikatniji od svih dosadašnjih. Godine 1998. Mesić je svjedočio kao građanin a ne kao državni dužnosnik. Tada je bio samo nositelj važnih političkih i državnih dužnosti u prošlosti. Međutim i tada je težinu njegovom svjedočenju davala činjenica što je bio visoki državni dužnosnik i bliski suradnik dr. Franje Tuđmana u vremenu o kojem je svjedočio.

Danas je situacija mnogo delikatnija i složenija, jer Stjepan Mesić odlazi svjedočiti kao svjedok optužbe, kao nositelj najvažnije državne dužnosti, kao predsjednik Republike Hrvatske. On će objektivno doći u sukob interesa i osobno u vrlo tešku situaciju. Bit će mu teško priznati da je bio krivokletnik i da je lažno svjedočio, ali će mu jednako teško biti, možda i teže, s obzirom na dužnost Predsjednika Republike, koji je prisegao da će štititi i provoditi ustav i zakone Republike Hrvatske i doprinositi ostvarivanju i zaštiti nacionalnih i državnih interesa, svjedočiti protiv Hrvatske, jer optužnica optužuje Hrvatsku a ne samo pojedince.

Dakle, kao predsjednik Republike Hrvatske u skladu sa svojom ustavnom obvezom i prisegom, Stjepan Mesić bi morao priznati svoju pogrješku, povući veliki dio svog svjedočenja i osporiti one dijelove optužnice koji optužuju Hrvatsku kao zločinačku organizaciju koja je tobože izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. To bi bilo jedino časno rješenje i u skladu s često isticanim stavom aktualnoga hrvatskog predsjednika da se svi zajedno i svaki građanin Hrvatske moraju suočiti sa istinom ma koliko ona gorka bila.

Dakle, na ponovnom svjedočenju u Den Haagu Stjepan Mesić ima dvije mogućnosti: Prva je da prihvati argumente obrane u svim onim slučajevima u kojima će obrana dokazati da je njegovo svjedočenje bilo neistinito, odnosno da izjavi da povlači svoje ranije svjedočenje čime bi srušio veliki dio optužnice, posebno onaj dio u kome se neutemeljeno optužuje hrvatsko državno i vojno vodstvo kao zločinačka organizacija a optuženi Hrvati iz Bosne i Hercegovine kao njen dio i produžena ruka.

Druga je mogućnost da će i dalje ostati pri svojim izjavama i tvrdnjama čime će počiniti novo krivokletstvo ne samo kao svjedok na Haaškome sudu, nego i kao predsjednik Republike Hrvatske, koji, suprotno svojoj prisegi, umjesto da doprinosi ostvarivanju zaštiti nacionalnih i državnih interesa, doprinosi destruiranju Hrvatske optužujući ju za ono za što nije kriva. U svakom slučaju to novo svjedočenje Stjepana Mesića, bez obzira kako bude svjedočio, bitno će utjecati na povijesne i političke procese u Hrvatskoj.

Zdravko Tomac
Fokus

{mxc}


Uto, 11-08-2020, 23:08:16

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.