Kardinal Kuharić - čovjek kojeg je narod slušao

CKuharić, Tuđman, Bozanićijela korizma je poziv na molitvu, post i obraćenje da iskrenim srcem molimo za mir i da budemo dostojni mira, a mir je Božji dar – mir u čovječjem srcu, mir u obiteljskoj zajednici, mir u narodu i među narodima, riječi su koje je prije više od dvadeset godina u korizmeno-uskrsnoj poslanici "U molitvi ustrajte" izgovorio kardinal Franjo Kuharić, a za koga je ove korizme pokrenuta kauza za proglašenje blaženim.

U zagrebačkoj prvostolnici na misi u prigodi obilježavanja 10. godišnjice smrti kardinala Franje Kuharića - 10. ožujka, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić najavio je da će pokrenuti postupak koji Crkva traži kako bi se ispitale mogućnosti za proglašenje blaženim kardinala Franje Kuharića. Bozanić je odluku o imenovanju mons. dr. Jurja Batelju postulatorom u kauzi sluge Božjega kardinala Franje Kuharića donio 19. ožujka. Mons. Batelja bio je i postulator kauze blaženog Alojzija Stepinca.

Kardinal Franjo Kuharić bio je 75. biskup, sedmi nadbiskup i peti kardinal zagrebačke Crkve. Za pomoćnoga zagrebačkog biskupa imenovao ga je papa Pavao VI., za nadbiskupa je postavljen 19. srpnja 1970. i na toj je dužnosti do 4. listopada 1997., kad je predaje svojem nasljedniku Josipu Bozaniću. Za kardinala ga je imenovao Ivan Pavao II. godine 1983.

Kanonik Vladimir Stanković za kardinala Franju Kuharića kaže da je bio duboki mislilac i propovjednik kojeg je narod rado slušao jer je propovijedao i cijelom svojom pojavom. Smatra kako su mu se ispunile tri najveće životne želje – uspostava slobodne i samostalne hrvatske države, dolazak Svetog Oca u Hrvatsku i beatifikacija Alojzija Stepinca.

Čovjek bez trunke mržnje

Ivan Pavao"U demokraciji čovjek se mora osjećati sigurnim i slobodnim od svakog straha i progona zbog svojega političkog opredjeljenja, zbog svojega vjerskog uvjerenja i zbog svoje nacionalne pripadnosti", zapisao je u korizmeno-uskrsnoj poslanici 1990.

U poznatoj korizmeno-uskrsnoj poslanici 1972. "Ne živi čovjek samo o kruhu" zapisao je kako je dužnost svake vlasti da organizira uvjete javnog života tako da bude rada za svakoga, kruha za svakoga, sigurnosti za svakoga. "Nipošto ne mogu nosioci javnih i društvenih odgovornosti određivati i instrumentima vlasti nametati građanima filozofska uvjerenja i životne nazore", tvrdio je kardinal Kuharić.

Novinar Milan Sigetić godine 2003. u "Vjesniku" je kardinala Kuharića nazvao čovjekom bez trunka mržnje. Kuharić je u ratnome vihoru stalno pozivao na mir, razgovore, opraštanje, suživot i toleranciju. Poznata je njegova izreka izrečena u Mariji Bistrici: "Ako je protivnik spalio moju kuću, ja neću njegovu." Poznati su njegovi apeli za mir. Tijekom Domovinskog rata sastao se tri puta s patrijarhom Pavlom, s moskovskim patrijarhom Aleksejem II. te s reis-ul-ulemom Mustafom Cerićem, a s tih su susreta slijedili pozivi na mir i opraštanje.

Kardinal Franjo Kuharić sudjelovao je na III. i IV. zasjedanju Drugoga vatikanskog sabora. Kao kardinal bio je član vatikanske Kongregacije za kler, Kongregacije za bogoštovlje, Rimske kongregacije sv. Ćirila i Metoda i Vijeća za javne poslove Svete Stolice.

Osnovao je šezdeset novih župa, od kojih mnoge u novim četvrtima Zagreba, u obiteljskim kućama i velikim stambenim blokovima, jer tadašnje vlasti nisu davale građevinske dozvole za nove crkve. Za njegova su vremena održane velike crkvene manifestacije – Međunarodni marijanski i mariološki kongres, Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata i euharistijski kongresi, a u Hrvatsku je stigao i papa Ivan Pavao II.

Na svojim putovanjima po inozemstvu neprekidno je lobirao za Hrvatsku. Znao je reći, posebno među Hrvatima u svijetu, da su se u Domovinskom ratu dogodila dva čuda: prvo - srpska je jugovojska naoružana do zuba mogla Hrvatsku sasvim uništiti, a nije, i drugo - cijeli je tadašnji politički svijet bio protiv priznanja Hrvatske, a priznao ju je.

Kardinal Franjo Kuharić rodio se kao trinaesto dijete iz obitelji Ivana Kuharića i Ante, rođene Blažić, u Pribiću, u blizini Krašića 15. travnja 1919. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju i Bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika ga je zaredio 15. srpnja 1945. nadbiskup Alojzije Stepinac. Bio je kapelan u Radoboju, župnik u Rakovu Potoku, Sv. Martinu Okićkom i Sv. Mariji Okićkoj, zatim u Samoboru i Noršić-Selu do 1964., kad je postao pomoćnim zagrebačkim biskupom.

Štovatelj Marije i Euharistije

Blazena Djevica MarijaZaslužan je za trajnu uspomenu na kardinala Alojzija Stepinca. Njegove propovijedi o Stepinčevu bile su puno više od spomendana na mučenika hrvatske Crkve.

"Ima istina od kojih se ne može odstupiti, ima granica na kojima se mora stati, položaja s kojih se ne smije uzmicati", riječi su kardinala Kuharića.

Poput pape Ivana Pavla II., i u osobnom životu i u životu crkvenoga dostojanstvenika bio je štovatelj Marije i euharistije.

Njegovo biskupsko geslo bilo je "Bog je ljubav". Kardinal Franjo Kuharić propovijedao je kako čovjek ne može živjeti svoje istine bez odnosa s Bogom i ne može živjeti kao da Bog ne postoji. "Za puni ljudski život treba Božja riječ", govorio je, ističući da bez održavanja Božjih zapovijedi "nema boljeg svijeta i potpune čovječnosti".

"Bezboštvo i materijalizam stvaraju mentalitet bezobzirnog samoljublja, otupljuju ili čak umrtvljuju savjest i tako šire prostor kriminalitetu, korupciji, podmitljivosti; takav je mentalitet protivan pravu i pravednosti", zapisao je u korizmeno-uskrsnoj poslanici "Pa što je čovjek da ga se spominješ" 1996. Po njegovim riječima, najbolji čuvar pravednih odnosa je ispravna savjest jer - ako je ona budna i vjerna istini i dobru - Gospodin čuva grad.

Naročito je pridonio pokretanju katoličkih medija. Osim što je bio odgovorni urednik "Glasa Koncila", kao pomoćni biskup, podupirao je izdavačku kuću Kršćansku sadašnjost, a za njegova vremena pokrenuti su IKA, Radio Marija i Hrvatski katolički radio. Još za života kardinala Kuharića objavljeno je više knjiga s njegovim govorima i propovijedima, među kojima se posebno ističe knjiga "Korizmeno-uskrsne poslanice" (1997.)

Kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, a pokopan je u zagrebačkoj katedrali 14. ožujka 2002. u nazočnosti osobnog izaslanika pape Ivana Pavla II., umirovljenog prefekta Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinala Josefa Tomka.

 

(hkv-Hina)

 

Pet, 28-02-2020, 16:23:29

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.