glasovanjeS portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar u kojem autor detaljno razrađuje problematiku trenutnog političkog stanja i skorašnjih izbora u Hrvatskoj, te temeljem sveg navedenog apelira na sve Hrvate u domovini i izvan nje da obvezno izađu na birališta i daju šansu novim ljudima da probaju ispraviti ono što je učinjeno loše, ili uopće nije učinjeno. "Polet i jedinstvo koji su devedesetih bili gotovo opipljivi zamijenio je osjećaj bespomoćnosti koji pomalo prelazi u beznađe. Demokracija koju su svi sanjali prije devedesetih, ne izgleda onako kako smo to zamišljali. Mjereno uobičajenim standardima, Hrvatska je demokratska država. Ona je kao takva i rezultat snova sanjanih devet stoljeća, narodnog pokreta ali je jednako i rezultat teške i ponekad tragične hrvatske prošlosti. Što se to dogodilo s Hrvatskom koju smo željeli a koja se pretvorila u državu nesuvisle unutrašnje i vanjske politike i žrtvu sukobljenih i podzemnih međunarodnih interesa, država bez ponosa i samopoštovanja? Državu rasprodanu i vođenu, umjesto interesom naroda, osobnim ambicijama i interesima nekih od najmračnijih likova novije hrvatske povijesti?"
Add a comment        
 

 
Sveta GeraIz prošlog broja Hrvatskog slova donosimo članak Stjepana Bučara koji se u njemu osvrće na, sada već brojne pogranične razmirice sa susjednom Slovenijom koje je, nakon što su se uspostavom samostalnosti i prihvaćanjem rješenja Badinterove komisije, zapravo malo tko uopće i očekivao. Posebice se u tom smislu osvrnuo na možda i najekstremniji od svih spornih primjera Svetu Geru. «Sveta Gera najviši je vrh sjeverozapadne hrvatske, odnosno žumberačkog masiva, 1.178 metara nad morem. U povijesti taj dio Lijepe naše nikada nije pripadao Sloveniji, što se može argumentirano, s vrlo čvrstim dokumentima i dokazati. Sigurni, nepobitni dokazi, kome je pripadao neki teritorij, mogu se naći na katastarskim planovima i zemljišnim knjigama. Tako za Svetu Geru, u katastarskom uredu Ozalj, nailazim na katastarski plan broj 3, katastarske općine Sekulići - koji je nastao prvom katastarskom izmjerom na ovim prostorima, davne 1861. Kod katastarske izmjere evidentira se posjedovno stanje zatečeno danom snimanja, što nepobitno dokazuje da je posjed bio isti ili sličan davno prije same izmjere. Parcelacija zemljišta, na navedenom planu ucrtana je 1969., izvršena je u svrhu „izvlaštenje“ (tada eksproprijaciju) 24. studenoga 1969. i od tada nije se na planu ništa mijenjalo, pak čak iz meni nepoznatih razloga, nisu ucrtani novoizgrađeni objekti. Izvlaštenje je obuhvatilo posjede i vlasništvo: Badovinac Janka iz Karlovca - Novaki 42; Badovinac Dragutina iz Dučića 6 -Radatović; Badovinac Marte iz Kesera kbr.7 - Radatović; Periz Janka iz Sošica 69 i Cvjetišić Drage iz Cvjetišića kbr 7 – Radatović - prilog br.1. Indikativno je da kao vlasnik zemljišta na samoj Geri, kao niti na susjednim česticama, nije naveden niti jedan Janez, što je u pograničnom pojasu prava rijetkost, jer lokalno stanovništvo u pravilu ima posjede s jedne i druge strane granice. I to posjedovno stanje vrlo je jak dokaz da je Sveta Gera oduvijek bila naš teritorij, i sve do njene okupacije Slovenija nikada nije polagala pravo na taj prekrasni dio Lijepe Naše».
Add a comment        
 

 
ĐapićPisali smo kako je HSP 30. rujna ove godine u svim gradovima i većim mjestima u Hrvatskoj pokrenuo potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o suspenziji Ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom, odnosno o prekidu suradnje s tim i takvim sudom. I ovog smo puta, kao i prošlog kad smo prvi put o ovoj temi pisali, nazvali sjedište HSP-a gdje nam je ljubazno priopćeno kako je do jučer peticiju potpisalo 296 tisuća ljudi, a tu je brojku isto tako na tiskovnoj konferenciji potvrdio i predsjednik stranke Anto Đapić, te kazao kako očekuje da će sakupiti svih 400 tisuća iako je, s obzirom da je vremenski rok od dva tjedna u kojem su potpisi trebali biti sakupljeni već prošao, njeno potpisivanje sada samo od moralnog značaja. HSP je vjerojatno kao stranka izvukao nekakvu korist od potpisivanja peticije budući da su mnogi hrvatski građani u današnje vrijeme već sretni kada se njihov angažman može zabilježiti kao moralni čin, bez ikakve stvarne mogućnosti da se bilo što stvarno u Hrvatskoj promijeni. S druge strane, svima je jasno da se imalo agresivnije krenulo u medije, primjerice s nekoliko plaćenih oglasa kojima bi se građane obavijestilo gdje se može potpisati peticija, potreban broj potpisa koji se kreće oko 440 tisuća sigurno bio sakupljen u roku.(mmb)
Add a comment        
 

 
SanaderHrvatska je, pobijedivši Češku u trećem krugu, odnosno već u drugom kad je svima pa i Češkoj postalo jasno da se radi o prevelikoj brojčanoj nadmoći – što je izazvalo i njeno povlačenje kandidature – sa 184 glasova podrške postala članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Time je osigurala mjesto u “svjetskoj vladi”, operativnom tijelu UN-a u čiji opis poslova spada rješavanje konflikata i kriza u svijetu, od 1. siječnja 2008. do kraja 2009. Samo primanje ne može se i ne smije okarakterizirati nikako drugačije nego kao veliki uspjeh hrvatske vanjske politike za koji je najzaslužnija Vlada RH, dok bi sve ostale kvalifikacije u tom smislu bile zlonamjerne i nepoštene. No, isto tako primjećujemo prema načinu na koji su shvaćena veza između Sanaderovog govora u Glavnoj skupštini o radu Haaškog suda i primanja Hrvatske u Vijeće sigurnosti koliko su prioriteti hrvatske političke elite pobrkani.(mmb)
Add a comment        
 

 
Nedjeljko MihanovićIz Hrvatskog slova donosimo zanimljiv komentar Nedjeljka Mihanovića u kojem se on osvrće na servilnost i tragikomičnost hrvatskog političkog vodstva i njegova vazalskog odnosa prema Haagu prije – i nakon presude vukovarskoj trojci. Autor naglašava kronični nedostatak državotvorne baze na kojoj se trebala temeljiti svaka suradnja s Međunarodnim sudom, a umjesto koje je politička elita u Hrvata ustrajno prezentirala samo i isključivo političku naivnost i kratkovidnost koja nije bila u stanju dokučiti zakulisnu igru koja se kuhala od strane svjetskih moćnika i konačno kulminirala rujanskim presudama. Mihanović konstatira kako je takav rezultat posljedica bahatog ignoriranja sveg onog na što su priznati hrvatski pravni i ini stručnjaci upozoravali da će se dogoditi. U tom smislu, spominje i djelovanje Hrvatskog kulturnog vijeća: «U nizu rasprava, koje su objavljene u tri zbornika pod nazivom: Haaški sud „Zajednički zločinački pothvat“ Što je to?, utvrđivano je kako se taj tribunal u svome prosudbeno-pravnom inžinjeringu deformirao profesionalno, politički i moralno. I dok su hrvatski pravni stručnjaci razobličavali smisao svih onih insinuacija, mračnih kombinacija, izvrnutih pravnih pojmova i obezglavljenih principa, sve one deformacije pravnog duha i morala, naši vladini krugovi su gluhonijemo ignorirali sav taj rad hrvatskih intelektualaca, sveučilišnih profesora, akademika, sudaca, pravnika, odvjetnika, književnika i novinara, okupljenih oko udruge Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je pokrenulo ove znanstvene skupove. I dok su ovi protagonisti prava i pravde govorili o Haagu i o haaškim Optužnicama otvoreno, argumentirano, oštroumno i dalekovidno, dotle su naša ministarstva, zaslijepljena svojim samodopadnim iluzijama kako se sve na međunarodnom sudištu u Haagu zbiva u granicama „pravde i zakonitosti“, mljela najsvakodnevnije banalnosti o potkopavanju hrvatskih intelektualaca koooperativnog rada Vlade s haaškim Tužiteljstvom. I tko nije vjerovao u logiku toga međunarodno-pravnog suda, bio je konzervativan, kolebljivac, eurofob i buntovnik».
Add a comment        
 

 

Kanadska vojskaPrenosimo vijest Hine sa suđenja hrvatskim generalima Mirku Norcu i Rasimu Ademiju o svjedočenju obavještajnog časnika Zlatka Rogulja, koji je u vrijeme akcije Medački džep bio načelnik obavještajnog odjela i pomoćnik načelnika u stožeru Zbornog područja Gospić. Rogulj tvrdi da u toj akciji "nije bilo ratnih zločina te da su sve informacije o ubojstvima civila došle od kanadskih pripadnika UNPROFOR-a i srpskih snaga koje su na taj način pravdale svoj poraz", a kao glavnog krivca za negativna izvješća Rogulj navodi zapovjednika kanadskog bataljuna pukovnika Nielsena, koji je kasnije "i pred svojim parlamentom iskonstruirao priču o sukobu s Hrvatskom vojskom, zbog čega je cijeli bataljun odlikovan". Posebno su zanimljiva, i za Hrvatsku tragična, zapažanja obavještajnog časnika Rogulja kako mu je neshvatljivo da Hrvatska nije reagirala niti kada su kanadski vojnici odlikovani zbog sukoba s HV-om, pa se, smatra, ne trebamo čuditi što nam za ulazak u Kanadu treba viza, te da je drugo, po Roguljevim riječima, "nebulozno" izvješće, bilo "popraćeno i negativnom medijskom kampanjom prvo inozemnih, a potom i domaćih medija". Uz ovu vijest podsjećamo na članak Anakes VII u kojem smo objavili prijevod ključnih točaka dokumenta o zbivanjima u Medačkom džepu koji je 1994. napisala stručna komisija UN-a. U njemu se bitka kanadske i hrvatske vojske ne spominje ni jednom riječju.(djl)

Add a comment        
 

 
Vladimir ŠeksNa umjereni i razuman komentar rada Hrvatskog sabora u prošlom sazivu koji je Ivan Miklenić napisao u Glasu Koncila reagirao je predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Mjeru primitivizma, sirovosti i bahatosti koju je Šeks pri tome iskazao rijetko se vidi na hrvatskoj političkoj sceni, kojoj raznih primitivaca svakako ne nedostaje. "Taj komentar je bezobrazni pamflet, kakav nije viđen u hrvatskoj povijesti. Nitko se nije na takav način obrušio na Hrvatski sabor" - reče Šeks i ostane živ. Hrvatska povijest je vidjela svašta. Počnimo od trenutnog predsjednika Sabora Vladimira Šeksa. On se prvo trudio biti jednom od glavnih pouzdanica Tuđmanove državotvorne politike, da bi se danas kada ga vidimo prvo sjetimo njegove poruke - "Locirati, identificirati, uhititi, transferirati...". No, nije ovdje glavni problem Šeksova politika. Šeks je prekršio elementarno pravo na slobodnu riječ. Jer ako je ono što je Miklenić napisao o Saboru "bezobrazni pamflet" onda nije jasno kako se može uopće imalo kritično pisati o Hrvatskom saboru kojim predsjedava uvaženi zastupnik Šeks. Njegova nasilna reakcija zapravo posredno ukazuje kako je Miklenić u svom komentaru pogodio bit: "I peti saziv Hrvatskog sabora, kao i svi prethodni, trpio je od manjka unutarnje slobode, hrabrosti i vjernosti savjesti i istodobno je tolerirao višak stranačke poslušnosti i moralno-političke podobnosti. Takvo, upravo ponižavajuće stanje posljedica je postavaka u izbornom zakonodavstvu koje sve zastupnike, osim neovisnih, u samom startu degradira na poslušnike, puke izvršitelje, mašineriju za glasovanje... Taj propust, koji ne ide kao teški grijeh na dušu samo zastupnicima nego i svim političkim strankama, zapravo je kočenje razvitka demokracije u hrvatskom društvu i sprečavanje stvaranja onih bitnih preduvjeta za stasanje Hrvatske kao zrele demokratske, pravne i prosperitetne države.".
Add a comment        
 

 
Zoran MilanovićČini se da predsjednik SDP-a već sasvim zaživio s „dvopartijskim“ sustavom u kojem će se na vlasti, od sada pa zauvijek, izmjenjivati njegova stranka i HDZ. Zato je valjda predložio premijeru Ivi Sanaderu da se njih dvojica sučele na televiziji, kao što to rade kandidati na američkim predsjedničkim izborima. No, po kojem bi to ključu SDP, odnosno Milanović, trebao bi taj koji se sučeljava sa Sanaderom? Na kraju krajeva, Milanović uopće nije SDP-ov kandidat za novog premijera. Niti su ovo predsjednički izbori, kada se kandidati izravno biraju. Pa, SDP je najjača oporbena stranka reći će neki. Da, ali nije jedina. Možda bi i neki drugi mogli imati nekakvog utjecaja na sastav nove Vlade. Ako ne, što će nam uopće parlamentarni izbori? Idemo podijeliti plave i crvene zastavice, a pobjednik neka bude onaj za kojeg se njegovi više deru.(mm)
Add a comment        
 

 
Franjo TuđmanIz Hrvatskog slova prenosimo obavijest urednika Nenada Piskača o tome kako je na inicijativu dr. Milana Vukovića poglavarstvo općine Veliko Trgovišće u srpnju ove godine prihvatilo prijedlog za utemeljenjem kulturno – povijesne manifestacije stručno – znanstvenih susreta povjesničara, koja bi nosila naziv "Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća". Prva takva manifestacija trebala bi se održati u njegovom rodnom mjestu u svibnju 2008. godine, a uskoro će biti raspisan i javni poziv na sudjelovanje.
Add a comment        
Sub, 15-08-2020, 00:29:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.