Šibenska katedralaNa zapadnom pročelju šibenske katedrale sv. Jakova uz glavni portal sprejem zlatne boje ispisana su četiri velika ćirilična slova "s" na površini 70 puta 70 centimetara. Prema priopćenju šibenske policije, išarano pročelje uočeno je 6. siječnja oko 19 sati, a za nepoznatim počiniteljem još se traga. Nakon što je policija obavila očevid, restauratori su ćirilična slova prekrili posebnim oblogama i otapalima kako bi očistili pročelje. Nakon provokacija iste vrste u obliku grafita koji su se ovoga ljeta pojavili u Vukovaru, a na koje vodeći ljudi nisu reagirali (osim u šali), čini se da je eksces u Šibeniku zapravo samo logičan nastavak toga i takvog provociranja. A zašto se i ne bi tako nešto činilo, kad vandali jako dobro znaju da će njihovi postupci, kao i u brojnim situacijama do sad ostati nekažnjeni. Upravo zato, pomalo se smiješnim čini priopćenje Ministarstva kulture u kojem se ovakav vandalizam «najoštrije osuđuje».(mmb)
Add a comment        
 

 
RupelSanaderSlovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel nedavno je za RTV Slovenija rekao da je Hrvatska Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas primijenila na članice Europske unije mimo dogovora sa Slovenijom i Italijom, ali i ocijenio da Hrvatskoj treba dati još jednu priliku. Ovakvom stanju stvari sigurno je bitno doprinio i predsjednik Mesić kada je u Bruxellesu izrekao «Pacta sunt servanda», misleći pritom na zapisnik koji je 2004. godine u ime MVP-a potpisao Hidajet Biščević, a u kojem su Slovenija, Italija i Hrvatska dogovorile kako u smislu zaštite svoga područja na Jadranu ne će poduzimati jednostrane korake. Po kojim je kriterijima taj zapisnik sa sastanka obvezujući sporazum nismo uspjeli dokučiti, a ako ga se kao takvog i uzme, tada se Sloveniju i Italiju mora prve prozvati. Jer i jedna i druga su, konkretno Slovenija 3. listopada 2005., a Italija 2006. godine uredno, da ne zaboravimo – jednostrano! –proglasile svoje zaštićene ekološko ribolovne pojaseve. Na koji se onda to sporazum spomenute države pozivaju i zašto, ostaje nejasno. Ono što je još ne jasnije jest odgovor na pitanje, od kud pravo vodećim ljudima ove države da o spomenutim stvarima šute na štetu građana i zemlje na čijem se čelu nalaze? Od kud pravo medijima te iste države da se pokriju po ušima i ne izvještavaju ljude koji ih čitaju i gledaju na način na koji se to od medija u demokratskom i nacionalno osviještenom društvu očekuje, i zašto je tome tako?(mmb)
Add a comment        
 

 
VukojevićVeć neko vrijeme u hrvatskoj je javnosti aktualna priča anonimne muslimanke, koju je 1993. godine u vojnome logoru Vojno kraj Mostara navodno silovao bivši sudac Ustavnoga suda Vice Vukojević, koji je o tome prvi puta javno progovorio u razgovoru za Večernji list. Uz činjenicu što osporava svaku mogućnost da se tako nešto i dogodilo, Vukojević je iznio i nekoliko zanimljivih pojedinosti, između ostaloga, način na koji je ta priča uopće izašla u javnost. Naime, navodno silovanje prvi je puta spomenuto u knjizi «Molila sam da me ubiju» u izdanju Saveza logoraša BiH. Na temelju toga, novinar Željko Peratović napisao je članak koji su tadašnji urednici tjednika Globus odbili objaviti zbog manjka vjerodostojnosti, no za tjednik Nacional priča je bila dovoljno autentična i oni je puštaju u javnost. Zanimljiva je i koincidencija, odnosno činjenica - da se uz još jednu neobičnu optužbu istoga tipa – onu Fatime Skule o tome kako je gospićki "ratni vođa" Tihomir Orešković podvodio maloljetnice tadašnjem ministru obrane Gojku Šušku (?!), ponovno veže isto ime, odnosno novinar Željko Peratović, koji se za takve, pomalo čudne priče pod sumnjivim okolnostima i sa dvojbenim motivima specijalizirao. Iako se prava istina o slučaju Vukojević još ne zna, da čitava priča iliti konstrukcija stoji na prilično slabim nogama, dokazuje i izjava predsjednika Mesića, koji se na tu temu u svome šarlatanskome i poluprimitivnome stilu našalio kazavši doslovno «Pa tko bi sa Vukojevićem htio dobrovoljno u krevet?». Iako je izjava potpuno neprimjerena, baš onakva kakve nam predsjednik u svojoj političkoj maniri često i servira, ipak i kao takva predstavlja dovoljan pokazatelj njegova mišljenja o ozbiljnosti cijelog slučaja.(mmb)
Add a comment        
 

 
JagodnjakO slučaju Jagodnjak, te o djeci iz istoimene osnovne škole kojoj je onemogućeno pohađanje nastave na hrvatskom jeziku, na našem smo portalu pisali već u nekoliko navrata. Na spomenute je članke, između ostalih reagirala i jedna od sudionica čitave tragične priče, učiteljica u četverorazrednom hrvatskom odjelu od 1. do 4. razreda u OŠ «Jagodnjak» - Maja Predmerski, koja nam je uputila pismo zahvale i podrške koje ovom prilikom u cijelosti objavljujemo. Izdvajamo:  "Učiteljica sam u četverorazrednom hrvatskom odjelu od I. do IV. razreda u OŠ «Jagodnjak», u Jagodnjaku, u kojoj radim neprekidno od 1997. godine. Budući su Vam poznati problemi koji se u našoj školi događaju već mjesecima, vjerujem da nema potrebe da pišem podsjetnik i ponovno ih i ja navodim. Posjetila sam Vaš portal i svaku hvalu Vam šaljem što nam dajete podršku i što ste odmah reagirali i pismom Ministarstvu. Još jedan razlog zbog kojega Vam se ovim pismom obraćam su oni koji su u ovoj sramotnoj Jagodnjačkoj priči zapostavljeni, nespominjani, skoro zaboravljeni- djeca. Moja iskrena učiteljska savjest mi ne dopušta da i dalje šutim i bespomoćno gledam kako se ovaj šokantni rat u našoj školi poveden nečijim bolesnim idealima kojima mjesto nije u odgojno-obrazovnoj instituciji, iživljava na onima čiji životi ovise o njezinom primjeru- na učenicima, ma bilo oni Hrvati, Srbi ili Marsovci".
Add a comment        
 

 
Gordan ČačićNa našem je portalu jučer objavljen komentar «VOA piše izvještaje za Haaško tužiteljstvo» na članak Ivana Zvonimira Čička objavljen 3. siječnja u Jutarnjem listu. Čičak je naveo kako je VOA prije dva mjeseca poslala Haaškom tužiteljstvu povjerljiv izvještaj zaštićen vojnom tajnom, u kojem se navodno optužuje Gotovinina obrana da utječe na svjedoke, čime se na određeni način pravdaju nedavni postupci Haaškog tužiteljstva koje je počelo svjedoke Gotovinine obrane tretirati kao osumnjičenike podložne mogućem kaznenom progonu. S obzirom da želimo da naši čitatelji dobiju potpunu informaciju o cijelome slučaju, danas prenosimo članak Snježane Pavić, također objavljen u Jutarnjem listu, u kojem šef Vojnoobavještajne agencije Gordan Čačić demantira tvrdnju da je VOA napravila dokument u kojem se sugerira da obrana generala Gotovine nagovara bivše časnike na lažno svjedočenje, a Državno odvjetništvo priopćenjem odbacuje navode da je u pripremi nekoliko procesa protiv hrvatskih časnika. Kako je Ivan Zvonimir Čičak u svome tekstu ustvrdio da posjeduje dokumente kojima može potkrijepiti svoje navode, opravdano se postavlja pitanje – kome je od njih za vjerovati?(mmb)
Add a comment        
 

 
GlavašDo kraja tjedna sudski će vještaci ponovno procijeniti je li Branimir Glavaš sposoban za nastavak suđenja, a njegovi branitelji uložit će još jednu žalbu na odbijanje njegova puštanja iz pritvora. Glavaš je krajem prošloga tjedna zbog pogoršanoga zdravstvenoga stanja, nakon više od 50 dana štrajka glađu, iz zatvorske bolnice ponovno prebačen u zagrebačku KB Dubrava u kojoj danas nisu željeli ništa reći o Glavaševu zdravlju. Kao što smo već u nekoliko navrata pisali na portalu, Glavaš se na protest u obliku štrajka glađu odlučio zbog višekratnog uskraćivanja mogućnosti da se brani sa slobode. Izgleda kako bi bolja solucija za Branimira Glavaša bila da se umjesto na odbijanje hrane odlučio svu energiju usmjeriti na "dokazivanje svoje nevinosti" na sudu i pobijanje, evidentno vrlo klimave optužnice. Kako su svi sudionici, koji su se na ovaj ili onaj način spominjali vezano uz optužbe protiv Glavaša, jedan po jedan, svaki na svoj način od čitavog slučaja odmakli i povukli, (posljednji u nizu je Vladimir Šeks koji se trenutno ne pojavljuje niti u jednoj HDZ-ovoj kombinaciji za slaganje buduće Vlade) izgleda da je Glavaš vlastitim narušavanjem zdravlja zapravo išao na ruku svojim progoniteljima. Opravdano se zato postavlja pitanje, da li je odluka Vrhovnoga suda o njegovu privremenom puštanju koja se ovih dana očekuje, zapravo odluka kojom će se na poslijetku odlučiti da li će se Glavaša pustiti da umre u zatvoru, i da li je do toga s obzirom na sve dosad viđene slabosti čitavog predmeta Tužiteljstva uopće moralo doći?(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićPredsjednik države Hrvatske i ove nas je godine "počastio" novogodišnjom čestitkom i porukom "svome" narodu. Na žalost u njoj, kao ni u onima prethodnih godina, nije naveo ništa što bi upućivalo da se u sljedećoj godini mogu očekivati određeni pomaci nabolje. Iako je ustvrdio kako su u proteklih godinu dana učinjeni veliki koraci približavanju EU-ji i NATO-u (zaboravivši pritom spomenuti pod cijenu kojih hrvatskih interesa koji su usput žrtvovani), zaključio je kako su mnoge stvari u ovoj državi još uvijek zabrinjavajuće, kao da se probudio iz zimskoga sna i govori o problemima koji nisu itekako plod velikim dijelom i njegovih, mahom diskutabilnih političkih poteza.
Add a comment        
 

 
General MarkačMinistar KirinUmjesto da Republika Hrvatska ispituje rad Haaškog suda, osim zbog svega već učinjenog i neučinjenog tako i zbog činjenice da haaško tužiteljstvo trenutno pritišće svjedoke Gotovinine obrane tretirajući ih kao osumnjičenike podložne mogućem kaznenom progonu (iako su svi rokovi za podizanje optužnica odavno već prošli), situacija je obrnuta. Predstavnici Haaškog suda dolaze istražiti kada je general Markač s ministrom unutarnjih poslova Kirinom lovio veprove na Bilogori. A predsjednik Mesić ih s neskrivenim uživanjem u jučerašnjem HRT-ovom Dnevniku "cinka" da sada pokušavaju slike lova  antidatirati. U svezi cijelom ovom pričom, umjesto komentara, donosimo osebujan prikaz lova na veprove stanovnika galskog naselja koje se pred više od dvije tisuće godina uspješno odupiralo pokušajima Rimskog imperija da ga na sve moguće načine pokori.(mm)
Add a comment        
 

 
GranićBivši hrvatski ministar vanjskih poslova u razdoblju od sredine devedesetih godina pa do Tuđmanove smrti – Mate Granić, ovih je dana ponovno tražen od većine medija u RH. No ovoga puta, nije pobudio interes javnosti vezano uz svoju sadašnju funkciju savjetnika predsjednika HSP-a Ante Đapića (jer svi znamo kako je taj dvojac na ovogodišnjim parlamentarnim izborima prošao), već je riječ upravo o događajima koji su se zbivali za vrijeme njegove vanjsko-političke karijere, točnije, uz akciju Oluja. Tako su on, i bivši predstojnik Ureda predsjednika Hrvoje Šarinić, pozvani na kratki obavještajni razgovor od strane haaških istražitelja. Granić i Šarinić uvjereni su da se u ovome slučaju radi o određenoj vrsti pritiska na njih dvojicu, jer se u Haagu pojavljuju u funkciji svjedoka obrane naših generala. I dok se Šarinić umjeren u svojim izjavama drži podalje od medijskih patki, Granić se ponaša upravo suprotno, dajući svoj doprinos imbecilnoj i krajnje zlonamjernoj ideji o dvostrukoj liniji zapovijedanja tijekom Oluje.(mmb)
Add a comment        
Ned, 9-08-2020, 04:25:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.