Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2007.

Nije trebalo dugo čekati da Zoran Milanović, novoizabrani predsjednik SDP-a, otkrije koliko ima osjećaja  za hrvatska nacionalne interese. Naime, ne u nekim hrvatskim novinama, već baš za sarajevski dnevnik "Dnevni avaz" Milanović je izjavio kako će se njegova stranka, pobijedi li na izborima, zauzeti da se Hrvatima u BiH ukine glasovanje na izborima ili referendumu u Hrvatskoj. Činjenica da je pitanje glasovanja dijaspore koje je propisano hrvatskim zakonodavstvom Milanović pokrenuo preko bosanskohercegovačkih tiskovina pokazuje kako, slično kao i Račan prije njega, ne razumije kako bi Hrvatska trebala biti jedini okvir u kojem se odvija unutarnjopolitička borba. Jer, ovdje se ne radi o ničemu drugome nego o tome da SDP-u nekoliko glasova u Saboru koje dijaspora donese u pravilu HDZ-u trn u oku. I to je nažalost jedino što izgleda Milanovića zanima u svezi s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Jer da nije, onda bi valjda za sarajevski dnevnik možda nešto i rekao o teškom položaju u kojem se nalazi hrvatski narod u susjednoj Bosni i Hercegovini. U nastavku donosimo razgovor Zorana Milanovića za Dnevni avaz, i Hininu vijest o tome.

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2007.

"Okupio je (Zoran Milanović, op. ur.) zamjenicu Ž. Antunović, potpredsjednike M. Opačić i Z. Komadinu, predsjednika GO-a T. Piculu, tajnika I. Dragovana i voditelja izbornog stožera S. Linića. Na dnevnom je redu bilo izvješće o netom završenoj konvenciji, dogovor o aktivnostima stranke s naglaskom na sljedeću sjednicu GO-a, koja bi trebala biti u ponedjeljak i najavama izvršenja predizbornih obećanja u stranci." - tako glasi suhoparni dio izvještaja iz Večernjeg lista s prvog sastanka nakon netom održanih izbora za predsjednika SDP-a. Ipak, u članku je posvećena posebna pažnja i pitanju da li će se Zoran Milanović odlučiti postaviti svoje ime na čelno mjesto izborne liste za prvu izbornu jedinicu (Zagreb), ili će se odlučiti za Milana Bandića. Naime, mnogi analitičari procjenjuju kako je Milan Bandić najveći gubitnik SDP-ovih unutarstranačkih izbora, i kako bi zbog nesuglasica sa Zoranom Milanovićem mogao uskoro pretrpjeti i veću političku štetu.

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2007.

Nakon duge kampanje, pri kojoj je SDP održao pravu školu ostalim strankama kako se unutarstranački izbori mogu medijski iskoristiti za parlamentarne izbore, za predsjednika SPD-a izabran je Zoran Milanović. Radi se o razmjerno mladoj osobi koja je već u prvim nastupima pokazala da je u stanju komunicirati s javnošću na moderan način koji osvaja glasove. Pridodali li se tome i uspješnost Račanovog kandidata za premijersku poziciju Ljube Jurčica u privlačenju onih koji nisu tradicionalno skloni SDP-u, reklo bi se kako je ova stranka našla obećavajuće rješenje za predstojeće izbore. Donosimo u nastavku tekstove iz Nacionala i Hrvatskog lista, dakle iz novina koje su zasigurno vrlo udaljene po načinu pisanja, iz kojih se jasno iščitavaju simpatije prema Milanoviću, odnosno Jurčiću. Oni koji se sjete priče iz 2000. godine o Račanu i Budiši i kako je ona završila, vjerojatno će primijetiti kako redakcija Nacionala ima puno više osnova za svoj optimizam, koji u pravilu ništa dobrog ne donese Hrvatskoj.

Detalji

Objavljeno: 02. lipnja 2007.

Iz Glasa Koncila prenosimo zanimljiva istraživanja pravnika Stjepana Androića. Kao povod za tekst autoru su poslužile predstojeći izbori, odnosno predizborme kampanje. Androić tako tvrdi da su "stranke već počele natjecanje u uvjeravanju građana da rade za njihovo opće dobro, posebice na području socijalne politike a naročito u mirovinskom i radnom zakonodavstvu", ali konstatira da se "nažalost, dosadašnjim reformama i prilagodbama zakona često nazadovalo", posebno u svezi temeljnog problema, a to je osiguravanje prava obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu.

Detalji

Objavljeno: 01. lipnja 2007.

U Glasu Slavonije Dražen Boroš iznio je zanimljive pojedinosti o tajnim dogovorima Hrvatske i NATO-a oko angažmana hrvatskih vojnika u mirovnim misijama izvan hrvatskog državnog teritorija: "Hrvatska se obvezala kako će od 2010. godine (naravno, kao punopravna članica NATO-a) udvostručiti svoj broj vojnika u mirovnim misijama izvan hrvatskog državnog teritorija na 1.600 vojnika, a još 40 posto od aktivnog sastava (znači 4000) vojnika će biti pripremljeno za takozvani brzi razmještaj". U nedavnom prilogu iz knjige "Završiti rat", koju je napisao R. Holbrooke, tvorac Daytonskog sporazuma, prenijeli smo citat iz američke interne prepiske, koji izričito ukazuje na američku želju da Hrvate upotrijebe kao svoje "pse rata". Ali, ta prepiska ujedno izriče žaljenje što su Hrvati neposlušni, pa, pokrečući Oluju, u prvom redu brane svoj nacionalni interes. Zato bi bilo zanimljivo znati da li je i sadašnji američki interes da se Hrvatsku ukljući u NATO i nadalje jednako motiviran i koji to hrvatski nacionalni interes brani sadašnja hrvatska vlast kada, kako kaže Glas Slavonije, nudi dvostruko više hrvatskih vojnika.

Detalji

Objavljeno: 30. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 30. svibnja 2007.

Iz tjednika Fokus prenosimo članak o poslovanju Hrvatske poštanske banke, jednoj od rijetkih hrvatskih banaka koja nije prodana stranom vlasniku. U ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj udjel Hrvatske poštanske banke iznosi 3,6 posto. Izdvajamo: "Ukupni neto krediti klijentima iznose 5,9 milijarda kuna, pri čemu krediti stanovništvu iznose 1,7 milijarde kuna, što čini povećanje od 11 posto u odnosu na kraj 2006. godine... Banka trenutačno provodi završne pripreme za realizaciju kredita vrijednoga 10 milijuna eura, dobivenoga od EBRD-a za kreditiranje maloga i srednjega poduzetništva, posebice mikro i malih poduzeća.".

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2007.

Dana 26. svibnja 2007. godine u Zagrebu u hotelu "The Westin" održan je prvi javni skup Saveza za Hrvatsku, saveza osoba, udruga i političkih stranaka. Sve nazočne je na početku skupa pozdravio Hrvoje Hitrec, koji je ujedno predstavio i članove Koordinacijskog odbora kojeg čine: akademik Slaven Barišić, Ante Beljo, prof. dr. Goran Dodig, Ante Ledić, Ante Gladović, akademik Dubravko Jelčić, Jadranka Cigelj, Drago Krpina, dr. sc. Ivo Krpina, Mira Radičević, prof. dr. Zdravko Tomac, Hrvoje Hitrec, prof. dr. Miroslav Tuđman i Ivan Vukić.