Udruga djece poginulih hrvatskih braniteljaDonosimo priopćenje Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, upućeno potpredsjednici Vlade i predstavnicama braniteljskih Udruga grada Zagreba. Izdvajamo: "Povodom najnovijeg incindenta koji se dogodio u Vukovaru(gradu tolerancije, kako ga se želi prikazati od starne vlasti u gradu) a dogodio se na zadnjem danu škole za maturante, gdje je jedan cijeli razred gimnazije u Vukovaru na svojim majicama imao istaknuti veliki znak na prednjoj strani sa 4 ćirilićna slova “s”, a na leđima na istom pismu “gimnazija Vukovar”. To je samo jedna od provokacija toga dana, a jedan u nizu, jer takve provokacije (još i gore) se nažalost događaju u našem “gradu tolerancije” koje nitko od vlasti i policije ne želi sprijećiti, čak ih i prikrivaju, samim tim i odobravaju takvo ponašanje naših sugrađana koji su prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu."
Add a comment Add a comment        
 

 
Drugi svjetski rat Novinar britanskog The Suna, Brian Flynn, razgovarao je s Milivojem Ašnerom (95), Hrvatom iz Daruvara optuženim za ratne zločine u Požegi u vrijeme Drugog svjetskog rata za kojim je tjeralicu raspisao i Interpol. Županijski sud u Požegi Ašnera tereti za deportaciju stotina Srba, Židova i Roma u logore smrti, optužen je za genocid, zločin protiv čovječnosti i za ratne zločine. Nepotrebno je ulaziti u dublje lamentacije o Ašnerovoj krivnji, jer na kraju krajeva utvrđivanje iste spada u nadležnost suda. No ono o čemu se ipak nekoliko riječi može napisati jesu svakako dvostruki kriteriji. Svaki zločin treba zvati njegovim pravim imenom, no problemi nastaju kada se u tako osjetljivim pitanjima uporno primjenjuju dvostruki kriteriji. I zato, ne bi bilo nikakvih moralnih dvojbi i pitanja u vezi s straživanjem Ašnerove uloge u Drugom svijetskom ratu, bez obzira na činjenicu što se radi o osobi u blago rečeno poznim godinama, jer na kraju krajeva svi ljudi koji su u njemu i sudjelovali, a danas su živi, ne mogu biti mlađi. No opravdano se postavlja pitanje, ako je ovaj 95. godišnjak podložan kaznenom progonu, koliko ima i gdje su svi oni «Ašneri» koji su zločine počinili na onoj drugoj strani, prvenstveno prema hrvatskom narodu. Što je dakle s ubijenim Hrvatima i njihovim krvnicima?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
lutka na koncu Predsjednik Mesić izgleda ne planira uskoro ni na godišnji odmor, a kamoli na političko umirovljenje. Pa iako se njegova predsjednička karijera neumitno približava svome kraju, predsjednik je, tko zna možda i po uzoru na svoga ruskog kolegu Putina, izgleda već izabrao «svog čovjeka» za naslijednika. Njegov izbor jasno pokazuje kako medijske najave o mogućem Mesićevom odmaku od HNS-a i približavanje SDP-u dokazuju onu staru «gdje ima dima ima i vatre». Naime, Mesićev novi čovjek i pouzdanik, navodno je Primorsko-goranski župan Komadina, koji će u listopadu navršiti 50 godina, a po svojim političkim stavovima nesumnjivo odgovara profilu političara kakvog traži Mesić. Komadina je, iako jedan od suosnivača SDP-a iz 1990. godine, na hrvatskoj političkoj sceni uspio ostati čovjek iz sjene. No, tijesna povezanost sa čovjekom koji je u svoja protekla predsjednička mandata za državne interese bio gotovo poguban, na žalost ne obećava mnogo toga ružičastog, pogotovo ako će uskoro na čelu države možda biti nečija lutka na koncu.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Javna raspravaHrvatska se ovih dana nalazi pred (ne)usvajanjem Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iako naslov zvuči tako ozbiljno, važno i alarmantno, žalosna je istina da građani o tome ne znaju ama baš ništa. Naš je povlašteni položaj u svemu tome što mi čak znamo da o tome ništa ne znaju ni mnogi saborski zastupnici, koji bi u ime i za račun tih građana trebali dići ili ne dići ruke. Otkud mi to znamo? Jednostavno: mi smo prvi došli u Hrvatski sabor i suočili nekolicinu zastupnika s onim što su dobili na stol te smo na njihovim iznenađenim licima jasno vidjeli da oni taj Zakon nisu pošteno ni prolistali!(I.Relković, HOD)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mladi antifašistiNa najnovije političke manevre Vesne Pusić, koja je proteklih dana otvoreno prozvala Vladu za podupiranje «proustaške» politike, reagirali su i još neki njeni ideološki istomišljenici. Naime, iako su same optužbe tragikomične i uopće ne zaslužuju ozbiljnije komentiranje, ono što jest zanimljivo je tko se sve našao da gospođi Pusić pridrži «štangu». Tako je, ni manje ni više nego Udruga mladih antifašista grada Zagreba zatražila od ravnatelja policije Marijana Benka da vrati na posao inspektora Josipa Gašparca, koji je zbog isticanja ustaških obilježja na nedavnom koncertu u Zagrebu prijavio Marka Perkovića Thompsona te da pokrene istragu protiv onih koji su zaustavili postupak protiv tog pjevača. Jesu li ili nisu to isti oni mladi koji su u izbornoj noći nakon proteklih parlamentarnih izbora iz sveg srca i glasa pjevali od Vardara pa do Triglava i na Kordunu grob do groba, ostalo je pomalo nejasno. Kao i sam način inicijacije, jer kako se uopće postaje mladi antifašista? Naslijeđem, vrijeđanjem imaginarnih fašista ili održavanjem vudu seansi s bockanjem fašističkih lutkica?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Pusić Vesna Pusić ponovno napada! Tako bi se mogao sažeti sukus političkoga djelovanja spomenute gospođe u zadnja dva dana. Naime, predsjednica kluba zastupnika HNS-a na konferenciji za medije u Saboru optužila je Vladu da tolerira i ispod žita potiče ustašku retoriku što se navodno vidjelo na Thompsonovu koncertu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Rekla je da je jedini način da se Vlada "opere" od ovoga da smijeni ministra unutarnjih poslova Berislava Rončevića, jer suspenzija policijskog inspektora Josipa Gašparca koji je kazneno prijavio Thompsona zbog poticanja na mržnju i šovinizam isticanjem ustaških simbola nije mogla proći bez ministrova znanja. Nakon ovoga jedino što se sa sigurnošću može ustanoviti jest da Pusićka uporno mantra jedne te iste poznate rečenice, sada već dugi niz od osamnaestak godina. Pa iako tu istu političarku sredinom devedesetih, zbog njenih stavova primjerive prema akciji Oluja, prema čijoj potrebitosti je bila blago rečeno sumnjičava, veći dio javnosti kao takvu uopće nije ni doživljavao dok je plivala tamo negdje na margini zbivanja. No danas je situacija puno drugačija i upravo to najbolje ocrtava svu tragikomičnost sadašnje političke realnosti.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Luka Modrić Hrvatska je pobijedila Njemačku, igrajući pametno i moćno. Vjerojatno su svi u Hrvatskoj, ali i naši ljudi u dijaspori, pratili u izravnom prijenosu utakmicu pa ne treba zasigurno dužiti previše o njezinom tijeku. Reći ćemo ipak kako nas je belgijski sudac okitio žutim kartonima kao da smo božićno drvo, iako većina kartona ničim nije bila zaslužena. Posebno boli žuti karton Modrića u zadnjim trenucima utakmice nakon što je potpuno ispravno oduzeo loptu na sredini terena i krenuo potpuno sam prema njemačkom golu. No, na dvostruke standarde smo se već navikli i puno puta pokazali kako smo se u stanju s njima nositi, tu naravno ne mislimo samo na nogometni teren. Hrvatska nogometna reprezentacija izrasla je u instituciju koju svakako treba njegovati i dalje. Čestitamo joj na ovoj pobjedi i želimo joj da nastavi s ovakvom zrelim pristupom igri, pokazujući tako kako se možda radi o mladoj reprezentaciji, ali ujedno i reprezentaciji koja pripada društvu "velikih". A mi vjerujemo kako će se i Republika Hrvatska probuditi iz noćne more i zauzeti svoje mjesto pod suncem koje je po svemu zaslužila.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski braniteljiU posljednje vrijeme hrvatska je javnost šokirana učestalim medijskim vijestima o samoubojstvima hrvatskih branitelja. Proteklog tjedana ubio se predsjednik zadarske HVIDR-e Milorad Barem, a najnovija tragedija uslijedila je u Splitu, gdje je u svome stanu pronađen 33-godišnji hrvatski ratni vojni invalid, koji je u Domovinski rat otišao sa svega 16 godina. On je navodno umro od gladi i žeđi (?), što je gotovo nevjerojatno za današnje vrijeme, ali i izgleda i to je moguće u Hrvatskoj. Nadasve je zabrinjavajuća činjenica što je broj od 1990. godine pa do danas onih branitelja koji su na sebe digli ruku popeo gotovo na 2000 ljudi. Pritom, njih približno 60 % su oni koji su za vrijeme rata bili ranjeni, dakle onih koji su posebno teško prošli. Ove brojke zasigurno su i jedan od rezultata politike koja se vodi niz godina – o hrvatskim je braniteljima stvorena slika u medijim kao o ljudima koji su stalno nezadovoljni, stalno nešto zahtijevaju, a pitanje je što li su u tom ratu uopće radili i što je još gore, jesu li u njemu uopće i sudjelovali. A ako jesu - onda su zasigurno počinili kakav ratni zločin.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
domoljubljeZa razliku od hrvatskog «domoljuba» Vladimira Gojanovića koji je prije nekog vremena svjedočio u Haagu u skladu sa svojim nacionalnim «osjećajem i savješću» te time, iako je njegov iskaz kao nevjerodostojan u najvećem dijelu pobijen naštetio obrani hrvatskih generala, jučer je pred istim tim sudom, ali u ponešto drugačijem tonu svjedočio hrvatski Srbin Ivan Vujinović. Naime, iako svjedok optužbe, za razliku od Gojanovića, svojim je iskazom više pomogao obrani. Ispričao je da su dužnosnici tzv. SAO krajine poticali lokalno stanovništvo na odlazak uoči Oluje, rekavši da je sam ostao jer je imao povjerenja u hrvatske vlasti. Ovaj čovjek dokaz je kako u Hrvatskoj ima ljudi koji se ne uklapaju u nametnute kalupe. Oni bi trebali biti primjer svojim sunarodnjacima, ali i političkim vođama, kako i na koji način zaštititi i poštovati državu u kojoj žive. Jer, upravo na ovakvim se primjerima, koji u Hrvatskoj predstavljaju iznimku, a nikako ne pravilo, najbolje može primjetiti koliko je politika vođa srpske manjine u RH neprimjerena, nezadovoljavajuća i odlazi u smjeru koji se već više puta u povijesti za suživot hrvatskog i srpskog naroda na ovim prostorima pokazao izuzetno opasnim.(mmb)
Add a comment Add a comment        
Ned, 19-05-2024, 23:44:40

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.