- Detalji
Jurica Körbler u Vjesniku napisao je komentar pod nazivom "Nema kraja
histeriji susjeda", u kojem se ironično osvrnuo na nedopustivo
ponašanje susjedne Slovenije tijekom njenoga šestomjesečnog
predsjedanja EU-om. Tu se prvenstveno misli na korištenje te vremenski
ograničene funkcije za rješavanje bilateralnih problema s Hrvatskom,
posebice glede ZERP-a. No, isto tako naglašava kako u situaciji kad
Sloveniji predstoje izbori, u slovenskom parlamentu histerija oko
"problematične Hrvaške" postaje sve veća, a sve oštriji tonovi
neodoljivo podsjećaju na srpsku retoriku od prije nekih petnaestak
godina (a dijelom i danas), te neumitno smještaju Sloveniju na Balkan
unatoč tome što su njenim političarima i građanima puna usta Europe.
Sve što je Vjesnikov komentator napisao vrlo vjerojatno i stoji. No ipak, nešto mu je vjerujemo čak i nesvjesno u
cijeloj toj hrvatsko-slovenskoj trakavici ili sapunici promaklo, a to
je zapravo ključni dio kad se promotri cijeli mozaik događaja. Pa iako
je više puta spomenuo kako Slovenija svojim ponašanjem koje manifestira
u predsjedavanju EU-om izaziva opetovani podsmjeh europskih zemalja i
kako je na taj način pridonijela rušenju europskih standarda same
Unije, Körbler je izostavio ono najvažnije, a to je sirova činjenica -
da je u svojim zacrtanim namjerama Slovenija uspjela. Hrvatska je od ZERP-a na
kraju odustala, "ohrabrena" obećanjem o ubrzanju pristupnih pregovora.
Obećanjem koje se po svojoj težini i vrijednosti može strpati u
zajednički koš sa svim onim obećanjima i garancijama kojima je hrvatska
politička elita već dugi niz godina uporno odlučila vjerovati, iako
jedno demantira drugo i tako u krug.(mmb)
- Detalji
Svi optuženici za ratni zločin nad osječkim Srbima ocijenili su u
utorak kako je svjedočenje bivšeg načelnika osječko-baranjske PU
Vladimira Fabera u slučajevima "garaža" i "selotejp" bilo neistinito, a
njihovi su odvjetnici ustvrdili da davanjem lažnog iskaza Faber
pokušava utjecati na ishod postupka. Nažalost, praćenje ovog sudskog procesa još jedna je očita demonstracija
"površnog" izvještavanja hrvatskih medija, kojim se potpuno zamagljuje
slučaj Faber. Naime, gledajući televizijske izvještaje i čitajući
novinske napise, stječe se dojam kako tvrdnje optuženih na račun
Vladimira Fabera iznesene tek tijekom samoga suđenja, i da su zapravo
dio obrane. No, malo pažljivije praćenje priče od njenih početaka,
odnosno od istražnoga postupka upućuje na nešto posve drugo.(mmb)- Detalji
Bivši hrvatski veleposlanik u Beogradu osamdesetjednogodišnji Zvonimir Marković, pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora jer je s oko 670 tisuća kuna donacije za veleposlanstvo podmirio svoj stambeni kredit, neće ići u zatvor jer mu je odlukom predsjednika države kazna zamijenjena u uvjetnu osudu. Prema odluci predsjednika Stjepana Mesića, objavljenoj u Narodnim novinama, Marković neće u zatvor ako u godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Odluka o zamjeni kazne Markoviću objavljena je u posljednjem broju Narodnih novina, zajedno s već poznatom odlukom o 18-mjesečnom smanjenju kazne Zadranki Ani Magaš, osuđenoj na pet godina zatvora zbog ubojstva supruga u prekoračenju nužne obrane. Stječe se dojam da je upravo slučaj Magaš, namjerno ili ne, svrsishodno poslužio namjeni, odnosno da spomenuto veoma sporno i dvojbeno pomilovanje Markovića u medijima, a time i u javnosti prođe neopaženo. Ipak, to se nije dogodilo, pa smo se imali prilike izravno uvjeriti kako se predsjednik Mesić hvata u koštac s korupcijom.(mmb)
- Detalji
U noći s nedjelje na ponedjeljak, 24. ožujka 2008. godine od posljedica moždanog udara preminuo je velikan hrvatskoga glumišta Boris Dvornik. Glumac, scenarist i redatelj, svojim je rijetkim talentom i brojnim kazališnim i filmskim ulogama iza sebe ostavio ogroman i neizbrisiv trag. "Mladi moraju biti hrabri i kad oponašaju i kad zabušavaju. Kakvi su ljudi, takvi će biti i glumci" – tako je govorio Boris Dvornik primajući Vjesnikovu nagradu Kreše Golika 2001. Predsjednik Vlade Ivo Sanader poslao je jučer u ime Vlade i u svoje ime brzojav sućuti obitelji Borisa Dvornika ističući da će se naraštaji ljubitelja kazališne, filmske i televizijske umjetnosti "zauvijek sjećati njegovih neponovljivih glumačkih ostvarenja".(mmb)
- Detalji
4. gardijska brigada, znana pod nazivom «Pauci», osonovana je 28. travnja 1991. godine u jeku priprema za ustrojavanje ZNG-a, nakon samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Brigada je bila sastavljena od dragovoljaca i veće skupine mladih redarstvenika koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a. 4. brigada je jedna od onih postrojbi čiji pripadnici nisu imali vremena za obučavanje, pa je isto vršeno u hodu tijekom izvršenja zadaća koje su postavljane pred njih. Sve borbene zadaće brigada je izvršavala pod geslom "In hoc signo vinces" (U tom znaku pobjeđuješ), a prvi borbeni zadatak brigade je bila akcija oslobađanja Kruševa, koji je uspješno izvršen u srpnju 1991. godine. Potom su uslijedile obrambene ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica, operacija Maslenica, Zima 94, Skok-1 i Skok-2, Ljeto 95, a potom akcije Oluja i Maestral. U borbi za slobodu Hrvatske poginula su 193 pripadnika ove postrojbe. Na žalost, one koji su se hrabrima i nepobjedivima pokazali u ratu, pravi porazi izgleda očekuju tek nakon njega.. Tako nam je prispjelo pismo čitatelja Ante iz Splita u kojem upozorava na činjenicu da je prije nekoliko dana ta ista brigada navodno ukinuta, bez da je Slobodna Dalmacija ili bilo koji drugi medij o tome donio niti jednu jedinu riječ. Posljednje sjedište 4. gardijske udarne brigade bilo je u Kninu. Ako je tome zaista tako, sada od Karlovca pa do juga Hrvatske nema više Hrvatske vojske, piše Ante. U svakom slučaju riječ je o logičnom nastavku trenda kriminalizacije Domovinskoga rata i odricanja svega i svih što bi se sa njime moglo povezati, uključujući i hrvatske generale koji sjede na optuženičkim klupama u Haagu.(mmb)
- Detalji
Ovih su se dana neki hrvatski mediji ponovno "proslavili" svojim senzacionalističkim, neargumentiranim i tendencioznim načinom pisanja. Ovoga su se puta svojim "hicima" upravo okomili na tijelo ubijenoga svećenika Josipa Rafaja, župnika iz Generalskoga Stola. Pisalo se tako o župnikovom navodnom bogatstvu, o tome kako je vozio skupe aute i posuđivao novac uz kamate, što ne samo da nisu potvrđene činjenice, već su ti i takvi medijski navodi popraćeni zgražanjem mještana koji za svojega bivšeg župnika nalaze jedino riječi hvale. Najdalje je u svojim nagađanjima tabloidskog tipa ipak otišao dnevni list Slobodna Dalmacija, plasiravši ponovno rekla-kazala priču o navodnim skandalima pokojnoga župnika financijske pa čak i ljubavne prirode, zbog kojih je onda i premješten iz Korenice u novu župu. Takve neprovjerene i zlonamjerne napise demantirao je i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović u svojoj propovijedi sa ispraćaja pokojnoga župnika Rafaja, a koju sa internetskih stranica gospic.hbk.hr u nastavku donosimo u cjelosti. Izdvajamo: "Zar je stalo do istine novinaru koji piše da je pokojnik bio premješten iz Korenice u Generalski Stol zbog neke prljave afere. Ja osobno sam ga premjestio i kažem pred svima vama i pred Bogom da ga nisam premještao zbog nikakve afere nego jednostavno zato da se svećenici razmjeste u skladu s potrebama biskupije. Pokojnik nije bio nikakav slučaj u našoj biskupiji, nego svećenik koji je slušao svoje poglavare i korektno se postavljao u svojoj službi prema vjernicima koji su mu bili povjereni".(mmb)
- Detalji
Kako stvari stoje hrvatska Vlada danas bi mogla priznati neovisnost Kosova, a ta bi odluka mogla dovesti do nove krize vladajuće koalicije. SDSS sigurno neće podržati takvu odluku, što je jučer potvrdio i potpredsjednik te stranke Milorad Pupovac. «Premijer Sanader najavio je tu mogućnost, ali SDSS je protiv toga. Smatramo da treba još pričekati s priznanjem. Hrvatska ima puno razloga još čekati» - rekao je Pupovac. O izlasku SDSS-a iz Vlade zbog mogućeg priznanja Kosova Pupovac još ne želi govoriti, iako ni tu mogućnost ne isključuje. «Tijela SDSS-a odlučit će što ćemo učiniti ako dođe do priznanja» - poručuje. Ovakve Pupovčeve izjave zapravo ne koriste nikome, ni Hrvatima ni Srbima ni hrvatsko srpskim odnosima jer naprosto predstavljaju diplomatsku i profinjeniju, ali još uvijek tendencioznu politiku prema Hrvatskoj. Prema istraživanju agencije Puls provedenom krajem veljače, 79 posto građana podržava priznanje Kosova. Zanimljivo je ipak da 51 posto anketiranih smatra da Hrvatska ne treba žuriti.
Izgleda da slično misli i premijer Sanader jer se iz diplomatskih izvora bliskih njemu ovih dana moglo saznati kako premijer priželjkuje da se zbog delikatnosti čitave situacije priznanje učini u paketu s još nekim od zemalja u regiji, kojima bi takav politički potez također mogao biti u interesu. Štoviše, spominje se da je ta mogućnost bila jedna od glavnih tema nedavnog posjeta crnogorskoga premijera Mile Đukanovića Hrvatskoj. Toliko o pričama kako će hrvatsko priznanje biti vremenski usklađeno s priznanjima zemalja članica EU. Sada se pak, posve suprotno najavama čeka da ono uslijedi s priznanjima ostalih država koje prema planu i programu spadaju u asocijaciju Zapadnoga balkana, kako bi se valjda potvrdio njen smisao i potrebitost. (mmb)
- Detalji
Bivši zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomas James Calvin ponovio je svjedočeći na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovlačila s povlačenjem iz Medačkog džepa. Ovoga puta izostavio je svoje podatke o hrvatskim žrtvama spomenute «bitke», za koje su i hrvatski izvori kao i časnici UN-a koji su svjedočili nešto ranije u procesu sa sigurnošću ustvrdili kako ih nije bilo. Podsjećamo o konkretnoj nepostojećoj bitci u nekoliko smo navrata već pisali na Portalu( 1 ,2 ,3 ,4 ). Ipak fascinira upornost kojom Kanađani ne odustaju od priče o svojem imaginarnom sukobu s Hrvatima, iako im se ista kontinuirano osporava na način da je već mnogo takozvanih argumenata uspješno opovrgnuto.
Ruku na srce, Kanađani od spomenute, ne zavaravajmo se isključivo političke konstrukcije niti mogu, a niti žele odustati. Kad bi se tako nešto dogodilo, bila bi to velika pljuska kanadskoj vojsci, ali i državi koja je svojim «hrabrim» vojnicima za srčanost i hrabrost u izmišljenoj bitci podijelila 800 medalja, proglasivši je ni manje ni više svojom najvećom bitkom od Korejskoga rata. No nitko i ništa ne može opravdati činjenicu da se i dalje dopuštaju zlonamjerne konstrukcije koje će, ako se ne spriječe, predstavljati povijesnu istinu i negativno obilježiti ne samo direktne sudionike borbe za slobodu vlastite države, nego i generacije koje dolaze. Zaustavimo laži!
(mmb)
- Detalji
Portal javno.hr objavio je dokumentaciju koja otkriva kako je predsjednik Uprave INA d.d. Tomisalv Dragičević 2000. godine poklonio nešto više od milijun kuna državne naftne kompanije INA-e, sestri Radimira Čačića Radmili Ramuščak. U cijelu aferu je nečasno upetljano još nekoliko visokopozicioniranih HNS-ovaca, uključujući i uglednoga zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Također se iz dokumentacije može naslutiti kako su predsjednik Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić, kao i još neki visokopozicionirani članovi HNS-a "imali svoje prste'"u cijelom slučaju koji je Čačićevoj sestri donio milijunsku korist. Više puta spominjane financijske malverzacije Čačića, kao i nekih drugih HNS-ovaca ne bi trebale čuditi nikoga, ako se u obzir uzme činjenica kako je on o svome "specifičnom" načinu poslovanja u nekoliko navrata govorio čak i prilično otvoreno, ali se po onoj staroj "vuk ujeo magare" nije ništa dogodilo, osim što je za nagradu Čačić bio kandidiran kao jedan od premijerskih kandidata na prethodnim izborima. Predsjednik Mesić na sva se usta raspričao o problemima korupcije, sukoba interesa kao i o potrebi da se u mrežu konačno ulove i krupnije, a ne samo sitne ribe. Ako su te priče zaista i iskrene, u ribolov ne bi trebao otići daleko, dovoljno je da pogleda kako ribe grizu u njegovoj vlastitoj stranci.(mmb)Pet, 1-12-2023, 02:11:08
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 30. studenoga 1472. umro Ivan Česmički
- 30. studenoga 1870. rođen Frano Supilo
- 30. studenoga 1895. umro Bogoslav (Bohuslav) Šulek
- 30. studenoga 1938. rođen Tomislav Ivančić
- 30. studenoga 1957. umrla Marija Jurić Zagorka
- 1. prosinca 1563. umro Andrija Medulić
- 1. prosinca 1891. rođen Slavko Kolar
- 1. prosinca 1902. rođen Prvislav Weissenberger Raganzini
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.