Dan hrvatskih mučenika na Udbini 2008.Po vrlo jakoj kiši, i uz nazočnost 4 do 5 tisuća hodočasnika, na Udbini je  u subotu proslavljen Dan hrvatskih mučenika. Mons. dr. Želimir Puljić, čiju propovijed donosimo u nastavku, vodio je misno slavlje, dok su uz njega bili još i biskupi Ante Ivas, Ivan Prenđa, Ivan Devčić i, kao domaćin, Mile Bogović. Kako piše IKA, sve nazočne je na početku misnoga slavlja pozdravio biskup Bogović rekavši da je Krbavsko polje simbol hrvatskog stradanja, gradnja Crkve hrvatskih mučenika spomen je svih hrvatskih stradanja u povijesti. U propovijedi je biskup Puljić istaknuo je da će se gradnjom te crkve dati spomen svim znanim i neznanim mučenicima od početka kršćanstva u hrvatskome narodu i da će ona biti svetište zahvalnosti ali i učionica povijesti. Također je spomenuo da će se gradnjom crkve u starogradiškom zatovru vratiti dug svećenicima koji su nevino bili osuđeni i prisiljeni svojim rukama rušiti crkvu.
Add a comment Add a comment        
 

 
Crkva hrvatskih mučenika 13. rujna 2008. godine s početkom u 9.30 sati održati će se proslava Dana hrvatskih mučenika u Udbini, na koju će pristići i svi hrvatski biskupi. Kako smo već izvještavali uskoro počinje i izgradnja Crkve hrvatskih mučenika, projekt za koju je nedavno promijenjen i cijena investicije značajno smanjena sa 150 na 30 milijuna kuna. U nastavku donosimo i program same proslave u obliku ikine vijesti.
Add a comment Add a comment        
 

 

MI 6 Iz Večernjega lista prenosimo članak Davora Ivankovića o izjavi bivšeg povjerenika za proširenje EU Gunthera Verheugena, koji je u intervjuu za njemačke medije priznao da je "Hrvatska ironično zaostala zbog čudnih sumnji da štiti i krije Gotovinu" i da bi "Hrvatska već bila članica da nas jedna tajna služba jedne države EU nije sve izludjela tim pričama". Ivanković zaključuje kako Verheugen vjerojatno misli na britansku tajnu službu i podsjeća na svojedobni dolazak triju špijunskih kombija MI-6 u Zagreb. No, ono što je posebno šokantno je podatak da su "zbog pritiska MI-6 dva hrvatska premijera (Račan i Sanader) bila prisiljena de facto legalizirati slobodan rad britanskih agenata na tlu RH" i da "otad, sve do sada, Britanci imaju potpuni uvid u hrvatsku nacionalnu sigurnost"!?(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 
stanarska pravaU nekoliko je svojih komentara objavljenih na HKV Portalu članica Hrvatskoga kulturnog vijeća Mira Ivanišević pisala o stambenoj problematici, odnosno nedopustivom načinu na koji sadašnja izvršna vlast radi po nezakonitom sistemu otuđivanja društvene imovine i korištenja proračunskih sredstava na teret svih građana. Gospođa Ivanišević u nekoliko je navrata pisala pisma na raznorazne adrese državnih dužnosnika, no odgovora nije dobila. Naime, o čemu je riječ. U gradovima izvan područja posebne državne skrbi kupuje se tisuće stanova po tržnoj cijeni od 1 200.-€/m2 pa na više za srpske povratnike. Stanovi će se dati u najam po 2,35 kn/m2. Nakon izvjesnog vremena će se useljenim povratnicima stanovi prodati po 50.-€ ili 170.- €/m2. A da je tome zaista tako neumitno potvrđuje i stanje na terenu. Naime, prema pisanju pojedinih medija, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama dobila je 131 ponudu za kupnju 96 stanova koji će se podijeliti građanima srpske nacionalnosti, povratnicima i bivšim nositeljima stanarskog prava. Uz Osijek, u kojem se kupuje 257 stanova za srpske povratnike, te Karlovac sa 106 zahtjeva za stanovima, Zadar je na trećemu mjestu po broju stanova koji se kupuju na teret državnog proračuna za bivše nositelje stanarskog prava.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
INAKako to izgleda jednom kada se prodaju tvrtke od strateškog interesa vidi se lijepo na zadnjem primjeru iz Slovačke. Naime, u Slovačkoj su u jednom trenutku prodali s pravom upravljanja 49% svoga operatera plinovoda i domaćeg distributera SSP dvjema njemačkim tvrtkama. Za tih 49% Slovaci su dobili 6,14 milijardi dolara, a koliko je to usporedbe radi treba reći kako je 2007. SSP ostvario 780 milijuna dolara dobitka. Omjer uloženog i zarađenog se možda u slučaju SSP-a ne može mjeriti primjerice s uspjehom koji je njemački kapital imao pri kupnji kontrolnoga paketa Hrvatskog Telekoma (T-Coma) od vlade premijera Račana, što ne znači kako je recept primijenjen u Hrvatskoj nije Nijemcima primamljiv i u Slovačkoj. Naime, slično kao i u Hrvatskoj kada su nakon prodaje Hrvatskog Telekoma poskupili telefonski razgovori, Nijemci bi sada vrlo rado podigli cijene isporuke plina za domaćinstva u Slovačkoj, navodeći da su razlog "više cijene ruskog plina, a ne želja za bogaćenjem". No, u Slovačkoj je ovakav pokušaj brzog bogaćenja stranog kapitala naišao na otpor i pored prava upravljanja. Ej, gdje su oni od naših europskih standarda, kao da već čujemo naše najeksponiranije političare-eksperte.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 

ZatvorU Slobodnoj Dalmaciji od 8. rujna može se pročitati kraći članak o trojici hrvatskih branitelja koji, kako kaže otac jednog od njih, "već dvije godine trunu u pritvoru, a da u međuvremenu nije saslušan nijedan svjedok, niti je održano ijedno ročište, nego im se u nedogled svaki mjesec uredno ispisuje rješenje o daljnjem zadržavanju". Takav postupak prema trojici hrvatskih branitelja ne može se nazvati drugačije nego zlonamjernim mučenjem i maltretiranjem. Gdje su sada udruge za ljudska prava i  medijska zabrinutost za dojam koje ostavlja hrvatsko pravosuđe?(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 
Davidova zvijezdaOsvrćemo se na vjerojatno već zaboravljeni članak iz Vjesnika o sinagogama u Hrvatskoj. Članak je zanimljiv već i stoga što je na jednom mjestu dano mnogo zanimljivih podataka kako o vremenu izgradnje i broju sinagoga u Hrvatskoj, tako i o njihovom nestajanju. Saznajemo tako da su one najstarije, dubrovačka i splitska, postoje kontinuirano već 600, odnosno 500 godina. Najveći zamah gradnji sinagoga događa se u razdoblju od 1836. do 1935., koje se podudara s razdobljem najvećeg uspona i procvata židovske zajednice u Hrvatskoj. U tom je razdoblju izgrađeno 30 sinagoga diljem Lijepe naše s izuzetkom Banije, Korduna, Like i Gorskog kotara, gdje Židovi nisu mogli boraviti do djelomičnog razvojačenja Vojne krajine 1871., te Hrvatskog zagorja, Istre, otoka i dalmatinskog zaleđa, dakle uglavnom ruralnog područja. Iz Vjesnikovog članka saznaje se i kako je u ukupnoj brojci srušenih sinagoga u Hrvatskoj razdoblje Titove komunističke vlasti znatno doprinijelo. To još jednom pokazuje, ovaj puta na primjeru židovskih vjerskih objekata, kako je potrebno prekinuti s praksom uzdizanja razdoblja Josipa Broza, odnosno to razdoblje falsificirati i čak uspoređivati s današnjim stanjem u Republici Hrvatskoj.(djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
ČičakKako piše Večernji list, plenarna sjednica HHO-a koja će se održati do kraja mjeseca odlučit će hoće li se počasni predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak vratiti u Odbor. Unutar same organizacije postoji navodno više struja od kojih su neke Čičku sklonije više, a neke manje, ovisno valjda o vlastitim ideološkim i političkim opredjeljenjima i osobnim interesima. Takvo raspoloženje unutar same organizacije ne treba čuditi ako se u obzir uzme činjenica da je HHO oduvijek po svojim djelovanjima i zalaganjima organizacija koja prvenstveno propagira određene političke opcije, dok su zaštita ljudskih prava i sloboda bili tek zgodan paravan. Uostalom, proteklih smo godina u Hrvatskoj sve više svjedoci bujanja raznoraznih nevladinih udruga i udruga "civilnog društva" koje su u zbilji sve prije nego nezavisne, a kroz prizmu vlastitih interesa filtriraju samo određene situacije, podobne za komentiranje i razvlačenje po njima ionako prijateljski naklonjenim medijima. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vesna BalenovićKada je svojedobno dotična Ankica Lepej, djelatnica jedne hrvatske banke prekršila zakon, odnosno bankarsku tajnu i javnosti objavila stanje na računu prvog predsjednika Tuđmana, mediji su je postavili na tron hrvatske heroine i junakinje. Danas, reklo bi se puno krupniji i teži slučaj, no istovremeno i sa potpuno suprotnim ishodom o kojem u svom članku kojeg prenosimo iz Večernjega lista piše Mladenka Šarić. Radi se naime o traženju ni manje ni više no bezuvjetne zatvorske kazne od strane prvoga čovjeka Ine Tomislava Dragičevića vezano uz komentare koje je glede navodnih malverzacija u toj tvrtci na njegov račun izrekla gospođa Vesna Balenović. "Vesna Balenović kaže da se ne boji Dragičevića te da je spremna ići i u zatvor. Valjda je to, kaže ironično, početak obračuna s korupcijom na hrvatski način. Zbog javnih istupa o nezakonitostima u Ini V. Balenović, inače, prolazi pravu kalvariju. Preko udruge "Zviždač" inicirat će donošenje kvalitetnog zakona o zaštiti ljudi koji upozore na kriminal."(mmb)
Add a comment Add a comment        
Ned, 14-07-2024, 09:22:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.