- Detalji
Prenosimo IKA-inu vijest o današnjem (21. travnja) priopćenju Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije, povodom kleveta na račun Katoličke Crkve i njezinog djelovanja kako u prošlosti tako i danas, koje su iznesene 20. travnja u službenim govorima na komemoraciji 63. obljetnice proboja iz logora Jasenovac. Na svu sreću, piše u priopćenju, istinu o djelovanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj u doba II svjetskog rata više ne "propisuju" državne vlasti i ideološke strukture, nego je ona predmet slobodnoga znanstvenog istraživanja. Stoga se svi dobronamjerni tražitelji istine o tome vremenu imaju mogućnost na relevantnim izvorima upoznati s istinom. A stav Katoličke Crkve u Hrvatskoj prema jasenovačkom logoru još u ratno vrijeme jasno i nedvosmisleno izrekao je blaženi kardinal Alojzije Stepinac kad je u veljači 1943. taj logor nazvao "sramotnom ljagom", a ubojice u njemu "najvećom nesrećom Hrvatske". U nastavku priopćenja se podsjeća kako je isti stav ponovljen u više
navrata pa tako i u Pismu HBK o pedesetoj obljetnici završetka II
svjetskog rata od 1. svibnja 1995. godine, koje se u našoj javnosti
prešućuje. U njemu biskupi ističu: "Pojedinačne i osobito masovne likvidacije, bez ikakva suda i dokaza
krivnje, uvijek su i posvuda teški zločini pred Bogom i pred ljudima.
Stoga ćemo se kod svetoga oltara spomenuti žrtava hrvatskoga naroda i
Katoličke Crkve. Spomenut ćemo se žrtava srpske nacionalnosti i Srpske
pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Spomenut ćemo se žrtava: Židova, Roma i
svih kod nas ubijenih u II svjetskom ratu samo zato što su druge
nacije, druge konfesionalne pripadnosti ili drugoga političkog
uvjerenja".
- Detalji
Sve ono što se posljednjih nekoliko dana provlačilo u medijima vezano uz aferu Pukanić, svodi se na potrebu postavljanja samo jednog jedinog pitanja: Koliko je zapravo taj čovjek moćan? Drama, koje smo tako bili svjedoci, samo je najsvježiji, ali možda i najeksplicitniji prikaz stvarnoga stanja i razine demokracije u ovoj državi. Postavlja se pitanje zašto je taj čovjek toliko nedodirljiv i zaštićen poput ličkoga medvjeda. Koje on to moćne prijatelje i čime drži u šaci i što to govori o njima samima, ali i o narodu koji te ljude uporno bira na njihove pozicije. Jer, nitko nije direktno birao Ivu Pukanića, ali jest njegove prijatelje koji mu kako izgleda i omogućavaju sve diskutabilne poteze koje je proteklih godina, bez ikakvih konzekvenci povlačio. A bilo ih je mnogo - od javnog prijateljstva s osuđenim otmičarom malodobne osobe i neslužbenim šefom hrvatske mafije, poigravanja s Haaškim sudom i onima koje je on progonio, do njegovih žestokih obračuna preko stranica vlastitog lista sa svima onima koji ga, kako on sam voli reći mrze.(mmb)
- Detalji
Bilo je samo pitanje trenutka kada će se predsjednik Mesić drvljem i kamenjem obrušiti na onih 500.000 kuna dodijeljenih za obilježavanje obljetnice Bleiburga. I nije trebalo dugo čekati. On, koji stalno naglašava potrebu nazivanja svakog zločina pravim imenom možda je ovom prilikom i najdalje otišao u nijekanju razmjera zločina koji su počinjeni neposredno nakon 2. svjetskog rata, iako su po Sloveniji nedavno otvoreno niz masovnih grobnica o čemu su čak i hrvatski mediji opsežno izvijestili. Kako objasniti sljedeću Mesićevu igru riječi: "na Bleiburgu poginulo samo nekoliko ljudi, a najveći broj poginuo je na Križnom putu, ali se obilježava Bleiburg"? Ili tvrdnju kako "treba reći istinu da nijedan poginuli u Jasenovcu nije kriv ni za jednog na Bleiburgu, ali su mnogi na Bleiburgu krivi za mnoge u Jasenovcu".(mmb)
- Detalji
Kao što su svi mediji izvijestili, predsjedniku HHO-a Ivi Bancu pozlilo je u srijedu tijekom razgovora uživo u eteru Radija Trsat o zbivanjima vezanim uz slučaj Mirjane Pukanić. Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da se proteklih petnaestak godina profesor Banac svoju karijeru izgradio prvenstveno na kritiziranju Tuđmana, načina na koji je vodio državu, opisujući njegovu vlast kao nedemokratsku, i da ne nabrajamo dalje. S druge strane, u vrijeme Tuđmanove vlasti nismo primijetili da je Banca, i osobe iz sličnog političkog okruženja, išta sprečavao po medijima izjavljivati doslovce što ih volja, o bilo kojem političaru uključujući i samog «autoritativnoga» predsjednika Tuđmana. Naravno zato što se kritizirati moglo bez ikakvoga straha da bi se radi toga nekome nešto moglo dogoditi, a upravo je Banac dobar primjer kako se iz toga mogla izvući i korist. Odjednom, u današnjoj Republici Hrvatskoj, koja je napravila «golemi napredak» u ispunjavanju demokratskih i europskih standarda naspram Tuđmanove ere, Ivo Banac zbog jedne «obične» - kako to sadašnji predsjednik običava kazati obiteljske drame - od samog spominjanja jednog od aktera koji je po profesiji novinar doživljava predinfarktno stanje?(mmb)- Detalji
Što se zapravo događa na hrvatskoj burzi, pitanje je koje je ovih dana u Lijepoj Našoj jedno od najaktualnijih, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica koliki se postotak građana prije nekog vremena odlučio (i preko svojih mogućnosti) za kupnju dionica. Tako mediji pišu kako je u posljednja tri mjeseca potres na burzi progutao 100 milijardi kuna, a cijena dionica pala je 40 posto. Istodobno, tvrtke na temelju kojih se utvrđuje Crobex u ta tri mjeseca ne bilježe gubitke, već rast dobiti od 20 do 50 posto. U tom će inženjeringu najviše stradati 100.000 malih ulagača koji su se, među ostalim, zahvaljujući i reklamnim kampanjama, uključili u tržište kapitala. Ekonomisti općenito vjeruju da isti čimbenici potiču i ekspanzije i kontrakcije, no dok je faza gospodarskog rasta nešto posve drugo, strah - a to je ono što je nastupilo sada - daleko je učinkovitija sila od euforije. Ako te teze pretočimo u problematiku pada Crobexa, to bi značilo da je stanje na burzi isključivo odraz povjerenja koje investitori gaje prema vrijednosnim papirima i drugim investicijama. Gubitak tog povjerenja uzrokuje padove i to ništa ne može zaustaviti, dok investitori kao cjelina odluče ponovno vjerovati. No, je li tome baš tako ili se u cijelu priču uplela doza financijskoga inženjeringa, kako tvrde mnogi financijski stručnjaci u Hrvatskoj?(mmb)
- Detalji
Jučer je među nekim istaknutim pripadnicima tzv. hrvatske političke
ljevice zavladala panika. Nemir u njihovim redovima prouzročila je za
sve njih (a i za nas) iznenađujuća odluka predsjedništva Sabora koje je
prihvatilo pokroviteljstvo nad obilježavanjem 63. obljetnice Bleiburga
i za troškove organizacije odobrilo iznos od 500 tisuća kuna, dok je za
iste svrhe spomen-domu Jasenovac dodijeljeno ove godine pet puta manje. A ako ćemo biti optimistični, možda je pokroviteljstvo Sabora nad
obilježavanjem 63. obljetnice Bleiburga prva naznaka da se unutar
vladajućeg HDZ-a zaključilo kako je došlo vrijeme rasvjetljavanja
povijesnih zbivanja. Jasno je kako samo iz Hrvatske može poteći
inicijativa kojom bi se stalo na kraj s lažima o Hrvatima kao
fašističkom i genocidnom narodu i jugoslavenskom komunističkom pokretu
kao pokretu koji je dao najbolje rješenje za reguliranje odnosa na
prostorima bivše Jugoslavije. No, za to jedno pokroviteljstvo ne će
biti ni približno dosta, već treba biti nastavljeno punim angažmanom
države oko ovih vrlo važnih pitanja.(mmb)
- Detalji
Na sudskom procesu protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača jučer je «svjedočila» dotična Mira Grubor, laborantica u kninskoj gradskoj bolnici za vrijeme trajanja Oluje. Njen je iskaz vrvio tolikom količinom laži i nebuloza, da na kraju ni sucu Oriu vjerojatno nije bilo previše jasno «što je pjesnik htio reći». No, uspješno raskrinkavanje svake pojedine svjedokinjine izmišljotine ponovno se mora pripisati odvjetničkom timu obrane, koji od samoga početka procesa pokazuje zavidnu razinu znanja, truda i zalaganja u namjeri da se dokaže prava istina. No, to nam u ovome slučaju nikako ne bi smjelo biti dovoljno. Jer, dotična Mira Grubor danas radi ni manje ni više nego kao policajac na Novom Zelandu, stoga bi nadležna tijela svakako trebala ozbiljno porazmisliti o mogućnosti da se protiv nje pokrene postupak za davanje lažnog iskaza, jer je upravo rijetkost da predstavnik policije tako beskrupulozno laže pred sudom.(mmb)- Detalji
Kako stvari stoje, Hrvatsko nas novinarsko društvo ove godine ne će
počastiti izborom laureata za najbolji novinarski rad u 2007. godini.
Kako izvještavaju mediji, ove je godine za tu «prestižnu» nagradu bilo
nominirano svega dvoje kandidata što je također činjenica iz koje bi se
dalo izvući puno zaključaka o načinu na koji HND gleda na hrvatsko
novinarstvo danas. A ako se u obzir uzme i podatak da je najboljim
novinarom za 2006. godinu proglašen HRT-ov perspektivni kadar Mislav
Bago, možda bismo HND-u na ovakvom razvoju događaja trebali biti i
zahvalni. Jer dotični je Bago sve samo ne neutralan i nepristran
novinar, što se uostalom najbolje vidjelo i za vrijeme emisije o
rezultatima prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, koju je odradio s
tolikom količinom očite pristranosti, da je vjerojatno i njegovim
političkim istomišljenicima u određenim trenucima trebalo biti neugodno. A ove je godine uz dugogodišnju kolumnisticu Večernjeg lista Deanu Knežević, bio nominiran i Drago Hedl (Feral Tribune), koji je na kraju od kandidature ipak odustao, jer eto smatra kako se baš što se bar novinarskoga rada tiče u 2007. godini i nije imao čime pohvaliti.
Mi odlazimo i korak dalje i postavljamo pitanje, čime se to Hedl i proteklih godina mogao pohvaliti, osim naravno tendencioznim pisanjem i govorom mržnje, kao i angažmanu oko sudskog procesa za koji još ne postoji pravomoćna presuda. (mmb)
- Detalji
Sjajne vijesti dolaze sa Svjetskog prvenstva u plivanju u kratkim bazenima koje se održava u Manchesteru. Nakon Duje Draganje, koji je u petak osvojio zlatnu medalju na 50 metara slobodno, postavivši usput i svjetski rekord, to je isto, dakle, zlatnu medalju i svjetski rekord, postigla i mlada Dubrovkinja Sanja Jovanović na 50 metara leđno. Usput je srušila svjetski rekord kojeg je sama držala. Njih dvoje su osvojili još po jednu brončanu medalju, Duje na 100 metara slobodno, a Sanja na 100 metara leđno. Hrvatska je tako, s po dvije zlatne i brončane medalje uz dva svjetska rekorda završila kao osma država po osvojenim medaljama. Vrijedi napomenuti da se plivanje, uz atletiku i gimnastiku, smatra temeljnim športom, i njima se bave, posebice atletikom i plivanjem, u gotovo svim zemljama svijeta. Sjajan, veličanstven uspjeh!(djl)Pet, 1-12-2023, 00:51:12
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 30. studenoga 1472. umro Ivan Česmički
- 30. studenoga 1870. rođen Frano Supilo
- 30. studenoga 1895. umro Bogoslav (Bohuslav) Šulek
- 30. studenoga 1938. rođen Tomislav Ivančić
- 30. studenoga 1957. umrla Marija Jurić Zagorka
- 1. prosinca 1563. umro Andrija Medulić
- 1. prosinca 1891. rođen Slavko Kolar
- 1. prosinca 1902. rođen Prvislav Weissenberger Raganzini
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.