Alenka Košiša Čičin ŠainPredsjednica Gradskog odbora Hrvatske narodne stranke Alenka Košiša Čičin-Šain zaradila je kaznenu prijavu zbog incidenta ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova na Zrinjevcu, gdje je dva puta svojim BMW-om udarila policajca. Tako, ili jako slično tome, glasi uvodni odlomak o incidentu koji je izazvala istaknuta članica HNS-a. Zapravo, na tome bi i moglo završiti izvješće o tom događaju, i vjerojatno bi i završilo, da je na mjestu istaknute političarke bio neki obični građanin. Ali, policijski se djelatnik usudio obavljati svoju dužnost prema pravilu svoje službe, ne gledajući o kome se radi. (djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
biskup dr. Ratko PerićU nastavku donosimo propovijed biskupa dr. Ratka Perića s komemoracije Bleiburških žrtava i Hrvatskoga križnoga puta u subotu 16. svibnja 2009. godine. Iz vrlo zanimljive propovijedi je nezahvalno izdvajati pojedine misli i povijesne podatke, a mi smo se u ovom uvodu odlučili za dio koji govori o ukidanju Komisije Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Naime, upravo obnovljeni rad ove, odnosno slične komisije bi mogao biti najbolji pokazatelj jesu li poruke koje su hrvatski političari izrekli ove godine na Bleiburškom polju ozbiljne ili samo dnevnopolitičke naravi. "Komisija Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, osnovana 1991. i sastavljena od 60-ak članova, željela se voditi načelom: "U ratne žrtve se ubrajaju vojnici ubijeni u borbi, pogubljeni vojnici, poginuli, odnosno ubijeni pripadnici paravojnih formacija policija, financi, oružnici, poginuli građani, vojni službenici i svi ostali poginuli građani", ističući da "svaka žrtva ima svoje ime i prezime". (Vjesnik, 15. X. 1999.) Komisija je prestala s radom 2000. u novim političkim promjenama i formalno ukinuta 2003. Prema njezinim podatcima, do mjeseca rujna 1999. na području Republike Hrvatske popisano je preko 1.000 grobišta. Njezinim dokidanjem onemogućeno je, na toj razini, daljnje prikupljanje podataka o ratnim i poratnim žrtvama."
Add a comment Add a comment        
 

 
Claude JordaPoražavajuća je činjenica da je ovih dana vjerojatno vrlo mali broj građana Hrvatske uspio doći do informacije kako je u tijeku iznošenje obrane časnika Hrvatske vojske i HVO-a Slobodana Praljka u Haagu. Namjerno se koristi termin «uspio doći», jer je evidentno kako se u hrvatskim medijima ni približno dovoljno ne govori o aktualnim Haaškim suđenjima hrvatskim generalima, iako nitko pri zdravoj pameti ne može dvojiti u prevažnost odluke Haaškog tribunala o tome je li Hrvatska predvođena svojim političkim vodstvom izvršila agresiju na BiH. Optužnica je napisana vrlo tendenciozno i u njoj se tadašnji državni politički vrh RH, posebice Franjo Tuđman i Gojko Šušak spominju gotovo u većoj mjeri nego i sam Praljak. (Za više informacija: www.slobodanpraljak.com) Naime, ta će presuda kad se donese biti svojevrstan dokumentarni relevantni pečat «istine», barem one koja će ostati zapisana i «mjerodavna» u povijesnom kontekstu. Svojevrsnu iznimku od sada već ustaljenog pravila da se u najvećim medijima spominjanje Haaških suđenja svede na minimum minimuma predstavlja prošlotjedna emisija vanjskopolitičkog magazina «Paralele» kojeg na HRT-u uređuje i vodi Goran Rotim. Ta je polusatna emisija kao svojevrsni sat povijesti u cijelosti bila posvećena dosadašnjem radu Haaškoga suda i u prilično kritičnom tonu intonirana u smislu načina na koji sam sud općenito funkcionira, a posebice načina rada nekih od istaknutijih djelatnika Tribunala, kao što je to primjerice bila glavna tužiteljica Carla del Ponte ili bivši predsjednik i sudac Haaškog tribunala, Francuz Claude Jorda. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Tomislav JelićIz vrlo zanimljivog razgovora na portalu Javno.hr s nositeljem nezavisne liste za zagrebačke lokalne izbore Tomislavom Jelićem, koji je 15 godina bio zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, može se zaključiti samo jedno - korupcija, i jedino ona, je glavni pokretač današnje hrvatske javne scenu, od lokalne do državne razine. Štoviše, ne sjećamo se kada je netko tako otvoreno i dokumentirano opisao razmjere korupcije kojom se harači proračun Grada Zagreba, i toliko jasno progovorio o sprezi izvršne vlasti, političkih stranaka, Državnog odvjetništva, i sudske vlasti. Hoće li to biti dovoljno na izborima ove nedjelje, ostaje vidjeti. Uostalom, i sam Jelić zna točno s čim ima posla: "Postoji medijska zavjesa HRT-a, a vjerojatno je i to dogovor državne i gradske vlasti: što tiša kampanja, to je veća vjerojatnost da će stanje ostati isto. Nije bilo prljave kampanje, niti afirmativne da je netko iskočio s relevantnim projektima vrijednim pažnje. Ono što obilježava kampanje je licemjerje dviju najvećih stranaka. HDZ ima formalnog kandidata i moli Boga da izgubi, da gradonačelnik ostane Bandić, dok SDP ima formalnog kandidata Bandića, a moli Boga da gradonačelnik postane Kregar. To je po prvi put od uspostave demokracije u Zagrebu i nadam se da će tu podvalu građani prepoznati i kazniti te stranke." I što još reći, nego - nadamo se i mi.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
BramerzO sramotnom radu Haaškog suda već smo toliko puta pisali, a vijest koju je objavio srbijanski portal B92 samo je još jedan čavao u haaškom lijesu namijenjenom istini, pravdi i moralu, i ako ćemo općenitije - civilizaciji koju smo mislili da poznajemo. Naime, na Haaškom sudu odlučili su se riješiti dokaza uzetih iz masovnih grobnica u Srebrenici, pa su ih dali uništiti. Da im ne smetaju i da ih ne gledaju sada kada su zločinci i krivci tako uspješno amnestirani. Vratiti dokaze nazad u Bosnu i Hercegovinu ili čuvati za neki muzej očigledno bi se kosilo s haaškom praksom, pa da mi ne bi trošili svoje vrijeme uzaludno vijest s portala B92 ne ćemo prevoditi sa srpskog jezika. Uostalom, očigledno je da je to jezik koji u Haagu najbolje razumiju.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanČlan Hrvatskoga kulturnog vijeća Bobo Mostarac, koji živi u Kanadi, poslao nam je prilog s vijestima iz prve ruke o posjetu prof. dr. Miroslava Tuđmana hrvatskoj zajednici u Torontu i Mississaugei. Drago nam je ovom prilikom primijetiti kako je naša udruga u stanju pokriti na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća događaje i u prekomorskim zemljama kada joj se jave njezini agilniji članovi. U nastavku, uz nekoliko slika koje smo je zaprimili, donosimo dio programa događanja vezan za kampanju prof. dr. Miroslava Tuđmana među hrvatskim iseljenicima u Kanadi za trećega predsjednika Republike Hrvatske.
Add a comment Add a comment        
 

 
Nikola SužnjevićS internetskih stranica www.domovinskirat.hr donosimo zanimljiv članak koji ukazuje na činjenicu da je Nikola Sužnjević koji se danas nalazi na koalicijskoj listi SDP-a Sisačko-moslavačke županije, svojevremeno bio visoki državni funkcionar okupatorske Republike Srpske Krajine, srpske paradržave u Domovinskom ratu, te bliski suradnik Save Štrbca, sekretara okupatorske Vlade u Kninu i predsjednika Državne komisije za ratnih zarobljenika Republike Srpske Krajine. "Stavljanje Nikole Sužnjevića iz Gline, bivšeg županijskog vijećnika SDSS-a u Županijskoj skupštini Sisačko-moslavačke županije i dosadašnjeg vijećnika SDSS-a u Gradskom vijeću Grada Gline, aktualnog predsjednika Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, na izbornu listu za Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije nedvojbeno kompromitira SDSS koji ga je istaknuo na koalicijsku izbornu listu u Sisačko-moslavačkoj županiju, a posebno kompromitira dosadašnju sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić, predsjednicu Županijskog odbora SDP-a Sisačko-moslavačke županije, te ostale stranke njihove sedmeročlane koalicije, jer je djelovanje Nikole Sužnjevića za vrijeme Domovinskog rata bilo antihrvatsko i nemoralno, te iako je zakonski aboliran, njegovo neprijateljsko i antihrvatsko djelovanje ne može i ne smije biti zaboravljeno i moralno je upitno."
Add a comment Add a comment        
 

 
priopćenjeIako o konkretnoj temi na Portalu nismo pisali, ovim putem donosimo odgovor Vice Vukojevića na članak objavljen u Slobodnoj Dalamaciji pod nazivom "Židovi su vodili Jasenovac", 22. travnja 2009. Odgovor objavljujemo iz razloga što se za razliku od napisa Slobodne Dalamacije prenesenog u mnogim medijima, a u kojoj su nabrojane stvari koje se predbacuju Vukojeviću, njegov odgovor dobio, ako je uopće dobio, puno manje  medijskog odjeka. "Kao prvo, ja uopće nisam sudjelovao u službenom dijelu konferencije, a s dotičnim novinarom  (Slobodne Dalmacije, op. ur.) sam razgovarao privatno, u četiri oka, nakon konferencije - za vrijeme domjenka. On se nije predstavio kao novinar, niti sam ga ja poznavao, a mene je pitao znam li nešto o ustroju logora Jasenovac i suradnji tadašnje Židovske općine u Zagrebu i vlasti NDH. Odgovorio sam mu da su postojale dvije uprave logora, jedna ustaška (pod zapovjedništvom Obrane na čelu s generalom Luburićem), i druga unutarnja, logoraška, na čelu s predstavnicima logoraša. Rekao sam mu da je, prema mome mišljenju, o stanju u logoru, ponašanju i nadležnostima predstavnika jedne i druge uprave do sada najobjektivnije pisao Ante Ciliga u poglavlju „Jasenovac: ljudi pred licem smrti" u knjizi „Put kroz Europu", i to na temelju vlastitog iskustva kao zatočenika logora Jasenovac."
Add a comment Add a comment        
 

 
Uz sućut obitelji, s portala dnevnika 24sata prenosimo vijest da je pomoćnik voditelja Operativnog komunikacijskog centra MUP-a Tomica Franja (35) jutros nađen mrtav. "Pomoćnik voditelja OKC-a MUP-a F.T. (35) pucao si je u glavu u utorak ujutro. Kako doznajemo, poslije 9 sati sletio je s autoceste Zagreb-Krapina. S vozačeva sjedišta premjestio se na suvozačevo i ispalio si metak. Prije no što je postao zamjenik voditelja OKC-a, bio je šef očevidne ekipe u krim-policiji u Heinzelovoj ulici u Zagrebu. Vodio je očevide ubojstava Ive Pukanića, Ivane Hodak, Vilima Karlovića... I supruga mu radi u policiji u Heinzelovoj. Otac je dvogodišnjeg djeteta. Kolege policajci su šokirani. O njemu govore samo dobro. Motivi samoubojstva zasad nisu poznati."(24sata)
Add a comment Add a comment        
Čet, 5-12-2024, 12:14:14

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.