EUHrvatska može postati članicom EU-a najranije 2011. godine, a ulazak 2010. više nije moguć, izjavio je u srijedu navečer u Bruxellesu Hannes Swoboda, izvijestitelj Eurpskog parlamenta za Hrvatsku. Swoboda je sudjelovao u raspravi pod nazivom "Hrvatska na putu u EU-u: što je još preostalo učiniti?" u organizaciji Ureda Austrijske narodne Banke u Bruxellesu. Novonastala «staro-nova» situacija na žalost nije iznenadila nikoga. Poslijednjih godina, točnije od 2000. pa na dalje, građani su Hrvatske itekako navikli na europske igre bez granica, ali isto tako i na mnoge promijene mišljenja i pristajanje na ustupke na koje se ne bi smjelo pristajati, ponajprije vezano uz zaštitu teritorijalnih nacionalnih interesa. No, kako vrijeme odmiče, tako se i datum ulaska RH u EU prolongira, a Hrvatskoj se nameću stalno nova očekivanja, bolje rečeno zamotane poluucjene. Ako se prisjetimo samo primjerice dvije posebno gorke pilule, a to su uhićenje generala Gotovine (u kojeg se Sanader prije dolaska na vlast kleo), kao i ZERP-a (za kojeg je Sanader uporno kroz čitavu 2007. godinu tvrdio da će se od početka 2008. primjenjivati u potpunosti), pa kad se u obzir još uzme i činjenica da nam ti, kao i mnogi drugi učinjeni ustupci nimalo nisu pomogli, opravdano se postavlja pitanje, ima li sve to skupa smisla.(mmb)
Add a comment        
 

 
video vrpcePrvi je puta ovih dana na portalu Javno.hr objavljena podugačka audiovideo snimka razgovora sa sastanka koji je 25. svibnja 2007. održan na zahtjev Mesićevog savjetnika Saše Perkovića sa Vladimirom Zagorcem u bečkom hotelu SAS Radisson, kako bi umirovljeni general pomogao u kaznenom progonu pojedinih sudionika privatizacijskih procesa tijekom devedesetih, ali i u konačnom otkrivanju tajnih računa za nabavku oružja s kojih je novac netragom nestajao. Snimke razgovora, potvrdile su ono što je Zagorec ustvrdio u nedavnom razgovoru koji je dao za Hrvatski list, a koji smo objavili na portalu. Naime, iz snimke je lako vidljivo da je Perković, u Mesićevo ime, nudio svojevrsnu razmjenu Zagorcu. Perković je od umirovljenog generala tražio dokumente kao znak dobre volje, a zauzvrat bi mu Mesić kako se čini pomogao u sudskom procesu koji je protiv njega pokrenut na način da mu se osigura status takozvanog svjedoka eksperta. Ono što se do sad samo naslućivalo, sada se izgleda u potpunosti potvrdilo, a to je da predsjednik Hrvatske ipak – laže.(mmb)
Add a comment        
 

 
Milan KruhekObjavljujemo pismo 40 hrvatskih intelektualaca Vladi republike Hrvatske u kojem se izražava "veliko čuđenje i nevjericu što je hrvatska Vlada iz saborske procedure povukla prijedlog o imenovanju uglednog hrvatskog povjesničara Milana Kruheka, bivšeg ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest, članom Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, zbog primjedbe jednoga ideološki ostrašćenog zastupnika iz redova oporbe da je Milan Kruhek potpisnik apela o Mili Budaku i da stoga ne može biti članom spomenutog Odbora". Potpisnici pitaju je li je Vlada tako neizravno poslala poruku javnosti kako nitko od potpisnika spomenutog apela, a radi se o više stotina uglednih znanstvenika, profesora, javnih radnika, akademika, i biskupa, ne može biti u javnoj ili društvenoj funkciji. Treba podsjetiti kako se uz zaključku Apela traži "da Republika Hrvatska, dosljedna u provođenju načela pravne države, pridonese svoj udio i da nadležna tijela, i to po službenoj dužnosti, pokrenu obnovu političkih procesa održavanih u doba komunističke i drugih totalitarističkih vlasti, pa tako i procesa protiv Mile Budaka". U pismu Vladi potpisnici pitaju je li "su etični politički procesi u kojima od pokretanja postupka do izvršenja smrtne kazne prođe manje od 24 sata" i je li "za Vladu zahtjev za obnovom svih komunističkih i drugih totalitarnih političkih procesa i sudskom rehabilitacijom nevinih žrtava humani i etički stav ili nije". Na kraju pisma Vladi intelektualci postavljaju još jedno pitanje, suočavamo li se "s nečim što smo mislili da je, kao i totalitarizam, za nama, samo još u perfidnijim oblicima?".(mm)
Add a comment        
 

 
PupovacU emisiji «Otvoreno», emitiranoj u ponedjeljak navečer na HRT-u, atmosfera je bila napetija nego inače. Tema, sama po sebi vrlo aktualna zadnjih nekoliko dana – provokacijske izjave srpskog ministra vanjskih poslova Jeremića i premijera Republike Srpske Milorada Dodika o etničkom čišćenju koje je Hrvatska prema njihovim navodima devedesetih provela nad srpskim narodom. Odabir gostiju u emisiji nimalo iznenađujući, bili su tu gospoda Pupovac, Puhovski, Picula, Radin i gospođa Kosor kao predstavnica Vlade, koja tijekom programa i nije baš nešto pretjerano došla do izražaja, a čini se kako joj to nije bila niti namjera. No, uz samu voditeljicu, gospođu Dijanu Čuljak Šelebaj, koja je uobičajeno iritirala kako neadekvatnom pripremljenošću, tako i ulizivačkim stavom prema pojedinim gostima, ovoga puta prema Miloradu Pupovcu. No, čak je i novinarkin uobičajeni neprofesionalizam ovoga puta ostao nekako nezamjetljiv uz pretenciozni, pompozni amaterski teatar u gostima koji je demonstrirao predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj. Na svojoj je stolici sjedio s izrazom tolike količine ljutnje, jada, frustracije i nadasve povrijeđenosti, da se u pojedinim trenutcima zaista činilo kako će mu svakoga časa biti potrebno ukazivanje medicinske pomoći.(mmb)
Add a comment        
 

 
Dušan MaslovaraVijeće Županijskog suda u Sisku, na prijedlog istražnog suca toga suda, obustavilo je postupak protiv Dušana Maslovare (43) iz Gline, koji je 2006. godine uhićen u Grčkoj temeljem tjeralice sisačkog Županijskog suda. Kako piše Jutarnji list, sudsko vijeće postupilo je po sili zakona, jer je Županijsko državno odvjetništvo odustalo od progona za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je tek istražni zahtjev za kazneno djelo oružane pobune, što je upravo smiješno ako se zna kako je po Zakonu o oprostu za sudjelovanje u pobuni već davno nastupila amnestija. Štoviše, ne bi nas začudilo kada bi sada nakon obustave postupka Dušan Maslovar podigao odštetni zahtjev protiv Republike Hrvatske zbog pretrpljene duševne boli, klevetanja i narušavanja ugleda.(mmb)
Add a comment        
 

 
Thompsonov koncertHrvatski helsinški odbor oglasio se prošli tjedan kako bi svima dao na znanje da se protivi održavanju koncerta glazbenika i hrvatskog branitelja Marka Perkovića Thompsona na Jelačićevom trgu u Zagrebu 30. svibnja 2008., a koji se održao u povodu Dana hrvatskih branitelja grada Zagreba. Sama ta činjenica ne čudi, ali je argumentacija tog stava, koju prenose (naravno) gotovo svi hrvatski mediji, nelogična i bezobrazna.(djl)
Add a comment        
 

 

Vladimir Gojanović Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića "Gojanović: desetljeće laži". Što se lažnog Gojanovićevog svjedočenja u Haagu tiče, autor takvo krivokletstvo (svaki bi dobronamjerni promatrač očekivao da netko tko pod zakletvom kao svjedok optužbe laže bude odmah uhićen i suđen za krivokletstvo, ometanje suda itd.) "opravdava" žalosnom istinom o haškom sudu: "Ne može se, naime, očekivati da neistinita optužnica bude potvrđena istinitim svjedočenjima." U tome je sva tragedija Haaga. Autor komentara tada analizira "ratni" i poratni put Vladimira Gojanovića: "Gojanović je za 'zasluge' u tom ratu odlikovan (pitam se pitam tko ono dodjeljuje odlikovanja u Hrvatskoj, op. DJL) tek 2000. godine, iste godine kad je Hrvatski sabor, u kojem je premoć imala koalicija Ivice Račana i Dražena Budiše, izglasovao nadležnost Haaga nad Bljeskom i Olujom, kad počinje hajka na najviše hrvatske časnike i kad se događa podanički obrat u odnosima s Haaškim sudom i Europskom unijom." Ključnom nam se čini i rečenica: "No ne ilustrira Gojanović samo optužnicu i neizbježan tip svjedoka na suđenju hrvatskim generalima nego i odnos velikog dijela medija, politike, različitih udruga i inozemnih središta moći prema stvarnosti Domovinskog rata." Napomenimo još u uvodu samo to da je Gojanović osnovao svoju udrugu razvojačenih "branitelja" Domovinskog rata, "Udruga hrvatskih nezaposlenih razvojačenih branitelja", koja ima 2 (dva člana). Drugi je Gojanovićev taknik Perić koji pomaže Gojanoviću pri suđenju. A što se naglašavanja bojazni za sigurnost Gojanovića u Hrvatskoj tiče, slažemo se da ga treba čuvati, ali od onih koji su ga izmislili, uzdizali u medijima i odlikovali. Jedino bi njima odgovaralo da se Gojanoviću što dogodi.(djl)

Add a comment        
 

 
HRTIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o zabrinjavajućem stanju i prisutnosti anacionalnoga na nacionalnoj televiziji. Pavković tako piše o kroničnom nedostatku kako hrvatskog programa i produkcije tako i općenito upornom ignoriranju svih tema koje bi se na ovaj ili onaj način mogle dotaći pitanja od nacionalnog interesa. Izdvajamo: "No, sada je vjerojatno svakome jasno zbog čega tv-emisija za hrvatske branitelje "Meta" ne nosi naziv "Hrvatska meta", zašto na HTV- u nema ni 20 posto hrvatske glazbe, zbog čega se površno i nedolično, ili se uopće ne prikazuje ništa o pojedinim važnim datumima (obljetnicama) iz hrvatskog Domovinskoga rata (primjerice tragedija u Borovu selu), zašto HTV nije zabilježila koncert u dvorani "Vatroslava Lisinskoga" u povodu 15-te obljetnice pjesme "Moja domovina", zbog čega su na hrvatskoj televiziji sa suđenja hrvatskim generalima u Haagu i Zagrebu samo šture vijesti, zašto u emisijama poput "Otvorenog", ali i u drugima, uvijek manje – više slušamo i gledamo jedne te iste, itd. Svi se "kunu" kako danas nema cenzure, kako su emisije na televiziji ili radiju otvorene "svima", a i dalje se radi po starom, samo drugim metodama!"
Add a comment        
 

 
Bandić i Rađenović

Igor Rađenović, direktor Zagrebačkih cesta, koji je 17. svibnja ove godine zbog svoje, kako tvrdi bliske suradnje s USKOK-om vezano uz istragu poslovanja tvrtke, bejzbol palicom napadnut od strane još uvijek nepoznatih napadača, iz cijele se priče izgleda odlučio povući. Iako bi, da je njegova volja za traženjem istine bila dovoljno jaka uz zaštitu policije mogao nastaviti posao koji je započeo, on nije izabrao ovaj put. Na ovome mjestu nepotrebno je ulaziti u moralnu ispravnost ili neispravnost same odluke, no s ljudske strane gledano, ne može mu se zamjeriti briga za dobrobit sebe, a i vlastite obitelji. Tako je Rađenović u ponedjeljak za medije izjavio: "Spreman sam se vratiti jedino ako se zato osiguraju potrebni uvjet, a to su učinkoviti i brzi potezi institucija sustava (policija) i vlasnika (čelnici Holdinga)". Na takvu njegovu izjavu nije trebalo dugo čekati odgovor vlasnika i čelnika Holdinga. Kako piše Jutarnji list, trenutno su odgovorili Ljubičić i Bandić, postavivši na njegovo mjesto dugogodišnjeg direktora spomenute tvrtke, za koju se priča kako je ujedno i jedna od najproblematičnijih u gradu, Slobodana Gracina.(mmb)

Add a comment        
Pet, 1-12-2023, 01:28:26

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.