Mile BogovićOvih su se dana neki hrvatski mediji ponovno "proslavili" svojim senzacionalističkim, neargumentiranim i tendencioznim načinom pisanja. Ovoga su se puta svojim "hicima" upravo okomili na tijelo ubijenoga svećenika Josipa Rafaja, župnika iz Generalskoga Stola. Pisalo se tako o župnikovom navodnom bogatstvu, o tome kako je vozio skupe aute i posuđivao novac uz kamate, što ne samo da nisu potvrđene činjenice, već su ti i takvi medijski navodi popraćeni zgražanjem mještana koji za svojega bivšeg župnika nalaze jedino riječi hvale. Najdalje je u svojim nagađanjima tabloidskog tipa ipak otišao dnevni list Slobodna Dalmacija, plasiravši ponovno rekla-kazala priču o navodnim skandalima pokojnoga župnika financijske pa čak i ljubavne prirode, zbog kojih je onda i premješten iz Korenice u novu župu. Takve neprovjerene i zlonamjerne napise demantirao je i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović u svojoj propovijedi sa ispraćaja pokojnoga župnika Rafaja, a koju sa internetskih stranica gospic.hbk.hr u nastavku donosimo u cjelosti. Izdvajamo: "Zar je stalo do istine novinaru koji piše da je pokojnik bio premješten iz Korenice u Generalski Stol zbog neke prljave afere. Ja osobno sam ga premjestio i kažem pred svima vama i pred Bogom da ga nisam premještao zbog nikakve afere nego jednostavno zato da se svećenici razmjeste u skladu s potrebama biskupije. Pokojnik nije bio nikakav slučaj u našoj biskupiji, nego svećenik koji je slušao svoje poglavare i korektno se postavljao u svojoj službi prema vjernicima koji su mu bili povjereni".(mmb)
Add a comment        
 

 
Pupovac i SanaderKako stvari stoje hrvatska Vlada danas bi mogla priznati neovisnost Kosova, a ta bi odluka mogla dovesti do nove krize vladajuće koalicije. SDSS sigurno neće podržati takvu odluku, što je jučer potvrdio i potpredsjednik te stranke Milorad Pupovac. «Premijer Sanader najavio je tu mogućnost, ali SDSS je protiv toga. Smatramo da treba još pričekati s priznanjem. Hrvatska ima puno razloga još čekati» - rekao je Pupovac. O izlasku SDSS-a iz Vlade zbog mogućeg priznanja Kosova Pupovac još ne želi govoriti, iako ni tu mogućnost ne isključuje. «Tijela SDSS-a odlučit će što ćemo učiniti ako dođe do priznanja» - poručuje. Ovakve Pupovčeve izjave zapravo ne koriste nikome, ni Hrvatima ni Srbima ni hrvatsko srpskim odnosima jer naprosto predstavljaju diplomatsku i profinjeniju, ali još uvijek tendencioznu politiku prema Hrvatskoj.  Prema istraživanju agencije Puls provedenom krajem veljače, 79 posto građana podržava priznanje Kosova. Zanimljivo je ipak da 51 posto anketiranih smatra da Hrvatska ne treba žuriti. Izgleda da slično misli i premijer Sanader jer se iz diplomatskih izvora bliskih njemu ovih dana moglo saznati kako premijer priželjkuje da se zbog delikatnosti čitave situacije priznanje učini u paketu s još nekim od zemalja u regiji, kojima bi takav politički potez također mogao biti u interesu. Štoviše, spominje se da je ta mogućnost bila jedna od glavnih tema nedavnog posjeta crnogorskoga premijera Mile Đukanovića Hrvatskoj. Toliko o pričama kako će hrvatsko priznanje biti vremenski usklađeno s priznanjima zemalja članica EU. Sada se pak, posve suprotno najavama čeka da ono uslijedi s priznanjima ostalih država koje prema planu i programu spadaju u asocijaciju Zapadnoga balkana, kako bi se valjda potvrdio njen smisao i potrebitost. (mmb)
Add a comment        
 

 
Medački džepBivši zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomas James Calvin ponovio je svjedočeći na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovlačila s povlačenjem iz Medačkog džepa. Ovoga puta izostavio je svoje podatke o hrvatskim žrtvama spomenute «bitke», za koje su i hrvatski izvori kao i časnici UN-a koji su svjedočili nešto ranije u procesu sa sigurnošću ustvrdili kako ih nije bilo. Podsjećamo o konkretnoj nepostojećoj bitci u nekoliko smo navrata već pisali na Portalu( 1 ,2 ,3 ,4 ). Ipak fascinira upornost kojom Kanađani ne odustaju od priče o svojem imaginarnom sukobu s Hrvatima, iako im se ista kontinuirano osporava na način da je već mnogo takozvanih argumenata uspješno opovrgnuto. Ruku na srce, Kanađani od spomenute, ne zavaravajmo se isključivo političke konstrukcije niti mogu, a niti žele odustati. Kad bi se tako nešto dogodilo, bila bi to velika pljuska kanadskoj vojsci, ali i državi koja je svojim «hrabrim» vojnicima za srčanost i hrabrost u izmišljenoj bitci podijelila 800 medalja, proglasivši je ni manje ni više svojom najvećom bitkom od Korejskoga rata. No nitko i ništa ne može opravdati činjenicu da se i dalje dopuštaju zlonamjerne konstrukcije koje će, ako se ne spriječe, predstavljati povijesnu istinu i negativno obilježiti ne samo direktne sudionike borbe za slobodu vlastite države, nego i generacije koje dolaze. Zaustavimo laži! (mmb)
Add a comment        
 

 
ČačićPortal javno.hr objavio je dokumentaciju koja otkriva kako je predsjednik Uprave INA d.d. Tomisalv Dragičević 2000. godine poklonio nešto više od milijun kuna državne naftne kompanije INA-e, sestri Radimira Čačića Radmili Ramuščak. U cijelu aferu je nečasno upetljano još nekoliko visokopozicioniranih HNS-ovaca, uključujući i uglednoga zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Također se iz dokumentacije može naslutiti kako su predsjednik Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić, kao i još neki visokopozicionirani članovi HNS-a "imali svoje prste'"u cijelom slučaju koji je Čačićevoj sestri donio milijunsku korist. Više puta spominjane financijske malverzacije Čačića, kao i nekih drugih HNS-ovaca ne bi trebale čuditi nikoga, ako se u obzir uzme činjenica kako je on o svome "specifičnom" načinu poslovanja u nekoliko navrata govorio čak i prilično otvoreno, ali se po onoj staroj "vuk ujeo magare" nije ništa dogodilo, osim što je za nagradu Čačić bio kandidiran kao jedan od premijerskih kandidata na prethodnim izborima. Predsjednik Mesić na sva se usta raspričao o problemima korupcije, sukoba interesa kao i o potrebi da se u mrežu konačno ulove i krupnije, a ne samo sitne ribe. Ako su te priče zaista i iskrene, u ribolov ne bi trebao otići daleko, dovoljno je da pogleda kako ribe grizu u njegovoj vlastitoj stranci.(mmb)
Add a comment        
 

 
MilanovićU poslijednja dva dana uzburkale su se vode u SDP-u. Nije da su do sada bile mirne, ali ipak se pokušavao održati nekakav površinski privid mira i sloge. No, kako se iz izjava pojedinih članova SDP-a već duže vrijeme dalo naslutiti sve manje prikriveno nezadovoljstvo kako trenutnim stanjem u kojem se sama stranka nalazi, tako i njenim još uvijek aktualnim predsjednikom Milanovićem, ostavka dojučerašnje dopredsjednice Željke Antunović ne bi trebala (a i nije) nikoga iznenaditi. S obzirom na činjenicu da vatromet taština, odnosno sukob starih i novih kadrova u SDP-u lagano tinja još od njihove izborne konvencije, a kako je stranka od kad je kormilo preuzeo mlad i nadobudan partijski kadar Milanović neosporno na silaznoj putanji, bar što se opće popularnosti među narodom tiče, zanimljivo će biti vidjeti kako će se stvari odvijati na slijedećem stranačkom kongresu. Bez obzira na činjenicu kako se Željka Antunović na ovakav potez najvjerojatnije nije odlučila iz samaritanskih razloga i brige za stranku, nego prvenstveno vođena vlastitim ambicijama da istu napokon i formalno preuzme, ne može se osporiti da mnogo stvari u unutarstarnačkoj hijerarhiji trenutno očito ne valjaju, odnosno da je mladi Milanović nametnuo svojevrsnu diktaturu, koja je zapravo u potpunoj suprotnosti sa svim onim liberalnim, demokratskim i «modernim» stavovima koje tako neumorno zagovara.(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatski svjetski kongresOd 4. do 6. ožujka 2008. u Zagrebu je zasjedao Hrvatski svjetski kongres (HSK), udruga koja sada već godinama pokušava bolje povezati hrvatsko iseljeništvo i svim zemljama svijeta. Na kraju zasjedanja donesena je i Rezolucija o kojoj su mediji malo ili nimalo izvijestili. Razlog tome vjerojatno je to što je HSK upozorio na pritiske u svezi zapadnoga Balkana, na loš položaj Hrvata u BiH, na potrebu pokretanja istraga za istraživanje zločina počinjenih u komunističkom poretku, na haaške optuženike i slučaj Zvonka Bušića, na medijsko ignoriranje dijaspore, itd.. Da je primjerice dana bezrezervna podrška hrvatskoj pregovaračkoj politici s Europskom unijom i izraženo oduševljenje s uspjehom hrvatske diplomacije kojoj u goste dolazi predsjednik SAD-a, onda bi Rezolucija HSK-a nesumnjivo lakše napunila novinske stupce. Ovako je bila valjda medijski neatraktivna.(mm) 
Add a comment        
 

 
GotovinaKako stvari stoje, Haaški će se tužitelji morati dobro potruditi kako bi uspjeli dokazati tezu o zajedničkom zločinačkom pothvatu, jer će u suprotnom optužnica protiv generala Gotovine stajati na vrlo klimavim nogama. Dojam koji je ostavio glavni tužitelj u postupku Alan Tieger tijekom svojeg uvodnog izlaganja kratko bi se mogao okarakterizirati kao previše teatralan, a premalo argumentiran. Tužitelj je tako svjesno ili nesvjesno napravio nekoliko značajnijih propusta, koje bi obrana uz brzu i kvalitetnu reakciju itekako mogla okrenuti u svoju korist. Primjerice, tužitelj je u svome izlaganju ustvrdio kako grad Knin nije bio vojno uporište, a veoma se dobro zna i vrlo je lako dokazati upravo suprotno odnosno da je upravo taj grad bio sjedište i glavni štab srpske vojske. Na taj se način direktno dobiva materijal za uspješno pobijanje i rušenje kredibiliteta optužnice i teza na kojima ona stoji. Bilo kako bilo, jedan od glavnih ciljeva ovoga suđenja svakako je inkriminirati tadašnji politički državni vrh na čelu sa Franjom Tuđmanom čije će se izjave, o tome kako Srbe treba onemogućiti odnosno uništiti, a za koje je jasno da su izvučene iz konteksta i da se odnose na srpske vojne snage, a ne civile, pokušati upotrijebiti kao dokaz o planiranom progonu Srba sa okupiranih područja. I zato je ovo suđenje važno i najvažnije, jer se upravo njime jednom za sva vremena mora stati na kraj svim lažnim istinama i svjedočanstvima o Hrvatima kao zločincima, jer ako se to ne učini, nepravedna će ljaga bačena na hrvatski narod na njemu i ostati za sva vremena.(mmb)
Add a comment        
 

 
Drnovšek i RačanU Večernjem list Davorin Rudolf pobrojao je niz "uspjeha" hrvatske škole diplomacije koja nije ni u jednom slučaju uspjela zaštititi nacionalne interese, već je svaki puta uspjela postići takva rješenja u pregovorima o granici koja su Republici Hrvatskoj išla na štetu. Obično kada netko ne položi ispit ne ide dalje, no u hrvatskoj školi diplomacije izgleda da se upravo samo tako napreduje. A, s takvim hrvatskim diplomatima reklo bi se da drugoj strani nikakvi pregovarači ni ne trebaju.(mm)
Add a comment        
 

 
NATOAmerički kongresnici Robert Wexler i Elton Gallegly, čelnici pododbora za Europu u Odboru za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa, izrazili su snažnu podršku za pozivanje Hrvatske u članstvo NATO-a na travanjskom summitu Saveza u Bukureštu. "Kao rezultat sveobuhvatnih političkih, gospodarskih i vojnih reformi koje je hrvatska Vlada poduzela, Hrvatska je jasno demonstrirala svoju spremnost da postane punopravna članica Saveza" - istaknuli su. Ta bi nastojanja trebala biti okrunjena pozivnicama u članstvo NATO-a na summitu koji se od 2. do 4. travnja održava u Bukureštu. Činjenica jest da se hrvatska politika i diplomacija u poslijednje vrijeme sve više i znakovitije naslanjaju na SAD. S druge strane, potpora koja se od Amerikanaca, a u smislu stvaranja svojevrsnoga političkog zaleđa može očekivati, također je pod velikim upitnikom, jer se i ovoga puta najvjerojatnije radi o najobičnijoj trampi ili razmjeni koristi. Naznaka američkih već postoji (najavljena kupovina aviona F16 za hrvatsku vojsku) dok su hrvatski (mogući) interesi još uvijek zavijeni debelim velom tajni, ako uopće i postoje. Kako bilo ostaje činjenica da ako Hrvatska uđe u NATO, Drina bi ponovno mogla postati razdjelnicom između zapadnoga kršćanstva što znači katolicizma i protestanata i islama i pravoslavlja na drugoj strani, naravno pod uvjetom da Rusi nastave sa politikom konfrontiranja sa zapadom. Koliko bi država Hrvatska od cijele priče mogla imati štete, a koristi, ostaje za vidjeti.(mmb)
Add a comment        
Sub, 27-11-2021, 16:11:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.