Mudžahedini6. ožujka u zagrebačkom kinu "Croatia film" organizirana je novinarska projekcija filma prvijenca novinarke Višnje Starešine "Treći pohod". Radi se o dokumentarnom filmu koji opisuje ratna zbivanja u Središnjoj Bosni, posebice ona vezana za mudžahedine. Više o filmu može se doznati iz izvještaja Denisa Derka objavljenoga u Večernjem listu, a mi ćemo se ovdje osvrnuti na činjenicu da "Treći Pohod" nije uvršten u program festivala Dani hrvatskoga filma koji se održava krajem ožujka. Koje je točno za ovu odluku obrazloženje imala selektorica dokumentarnih filmova Nana Šojlev, donedavna urednica Dokumentarnog programa HRT-a i koja se sama pojavljuje na odjavnoj špici čak 6 filmova koji će biti prikazani na festivalu, nije nam poznato, ali nam je jasno da je odluka politički motivirana. Zapravo je čak i nama iznenađujuće da se u Hrvatskoj i na ovakav način cenzuriraju hrvatski dokumentarni filmovi zato što govore o stradanjima Hrvata. To je još jedan dokaz kako je na djelu informacijska blokada nespojiva s demokratskim poretkom koji navodno vlada u Republici Hrvatskoj. A o ozbiljnosti i argumentima s kojima Višnja Starešina ne treba puno govoriti. Dovoljno je podsjetiti na njezin opsežan tekst "ICTY- Kako je tužiteljstvo krivotvorilo istinu?" koji smo već objavili na našem portalu.(mm)
Add a comment        
 

 
euPovjerenik EK za proširenje, Olli Rehn, upozorio je jučer Hrvatsku da mora brzo riješiti problem ZERP-a ako želi nastaviti i ubrzati pregovore s EU. "ZERP je vrlo ozbiljno pitanje koje Hrvatska treba riješiti u kontekstu pristupa EU. Ono donosi oblake na hrvatskom putu prema EU i ukoliko se to pitanje ne riješi u kratkom roku, moglo bi dovesti do ozbiljnih odgoda u procesu pristupanja EU" - rekao je Rehn novinarima nakon sastanka s premijerom Ivom Sanaderom. Nakon toga Sanader je sazvao hitan sastanak s koalicijskim partnerima Đurđom Adlešić i Josipom Friščićem, koji je naglasio da HSS ne namjerava dići ruke od glavnog izbornog obećanja žuto-zelene koalicije: ZERP-a. Na emelju svega rečenoga i viđenog, postavlja se pitanje na temelju čega bi hrvatska politička elita ovoga puta trebala vjerovati Europskoj uniji, nakon što je spomenuta već toliko puta do sada pogazila svoja obećanja Hrvatskoj i nastavila postavljati uvjet za uvjetom u svezi s mogućim pridruživanjem. Kao prvo, Hrvatska je politikom koju vodi svakoga dana sve više bliže političkoj kategoriji ili formaciji takozvanoga Zapadnog Balkana (drugim riječima, države bivše Jugoslavije no umjesto Slovenije sa Albanijom). Drugo, ako nas pamćenje ne vara – a ne vara nas, puna suradnja Hrvatske sa Haaškim sudom oko uhićenja generala Gotovine, navodila se kao posljednji i glavni preduvjet za konačno otvaranje i rješavanje svih spornih poglavlja u postupku pridruživanja. Hrvatska ne samo da je po tom pitanju surađivala, nego je Gotovina 2005. godine i uhićen, međutim ni to, kao ni brojni ultimatumi od toga vremena, od kojih je ZERP samo najnoviji, nisu bili dovoljni.(mmb)
Add a comment        
 

 
rad nedjeljomKako trenutno stvari stoje novi prijedlog zakona o zabrani rada nedjeljom, nije prihvatljiv ni poslodavcima ni Sindikatu trgovine. Tim prijedlogom nedjelja je uređena kao neradni dan uz određene izuzetke. Dana je mogućnost da sve trgovine rade od 6 do 13 sati i to od 1. lipnja do 1. listopada, kao i tijekom cijelog prosinca. U ostatku godine nedjeljom od 6 do 13 sati mogu raditi štandovi i klupe na tržnici, prodavaonice unutar tržnica, kiosci, pekarnice, cvjećarnice i suvenirnice. Matica hrvatskih sindikata protivi se trajnoj zabrani rada nedjeljom u trgovini, a zalaže se za privremenu zabranu od jedne godine. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja trebao bi se urediti sustav inspekcije, uvesti odgovarajuća zaštitu i sankcije, te okončati pregovore za granski kolektivni ugovor u djelatnosti trgovine. Prema riječima predsjednika Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Stipana Bilića, zakon nije rađen u suradnji ni s poslodavcima. Ono što je o njemu pročitao u novinama, kaže, na tragu je onoga zbog čega je Ustavni sud već jednom osporio taj zakon, prihvaćen u vrijeme bivše Vlade. »Potiče se rad malih trgovina koje su leglo sive ekonomije, što znači da se pogoduje onima koji konkuriraju radu trgovačkih centara u kojima, u pravilu, nema takve ekonomije«, kaže Bilić. A izgleda da se «dogovoriti» ne mogu ni građani...(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠeksVladimir Šeks, šef saborskog Odbora za Ustav ponovno se bori za titulu osobe ili bar političara tjedna. Nakon što je postavljen na svoju novu funkciju iz petnih se žila trudi stalno biti aktualan i u žiži zbivanja. Tako nam, nakon opsežnih najava o promjeni broja potrebnih glasova za odlučivanje referendumom iza kojih se možda zapravo krije i namjera da se iz Ustava na mala vrata ukloni odredba o zabrani pridruživanja balkanskim asocijacijama bilo kojih vrsta i oblika [Da ne bi bilo zabune 1 i 2], Šeks najavljuje kako će se u ponedjeljak održati tematska sjednica Odbora za Ustav, na kojoj će se razmotriti različite inicijative za moguće promjene Ustava, jedna od kojih će svakako biti i prijedlog pravnoga stručnjaka Smiljka Sokola o smanjenju postojećih predsjedničkih ovlasti. Kako prenose mediji, postojeći sustav čvrste kohabitacije predsjednika države i premijera potrebno je zamijeniti čistim parlamentarnim sustavom, što HDZ drži ključnim za daljnju demokratizaciju i zato će upravo iza nje stati u sljedećim izmjenama Ustava. Pa bi se tako daljnjom demokratizacijom Predsjednika umjesto građana birala saborska većina. Krasno.(mmb)
Add a comment        
 

 
BushPredsjednik Bush mogao bi biti drugi američki predsjednik koji dolazi u našu zemlju od međunarodnoga priznanja 1992.i dolaska Billa Clintona kojeg je ugostio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u siječnju 1996., kad se američki predsjednik vraćao iz Tuzle gdje je posjetio svoje vojnike koji su tada boravili u Bosni. I mogući Bushev posjet Zagrebu početkom travnja neće biti isključivo zbog Hrvatske, nego će se dogoditi nakon njegova posjeta summitu NATO-a u Bukureštu. Kako više nema prepreka da Hrvatska dobije pozivnicu za NATO savez, pa bi upravo u Bukureštu, gdje će boraviti i hrvatski državnički vrh, trebalo biti ostvareno ono što je u Bijeloj kući u studenome 2006. George Bush najavio premijeru Sanaderu, o tome da će posjetiti Hrvatsku. No, možda i najvažniji razlog zbog kojeg bi Bush pristao na posjet Zagrebu je činjenica da je pred američkom vojnom industrijom mogućnost unosnog ugovora s Hrvatskom koja za ulazak u NATO mora obnoviti vojnu opremu svojih oružanih snaga, kupiti nove borbene zrakoplove i oružje, a zato je i predvidjela oko 8 milijardi kuna, što je i u okvirima svjetske trgovine značajan iznos.(mmb)
Add a comment        
 

 
VukovarPisali smo na Portalu o vandalskom napadu petnaestorice mladića srpske nacionalnosti koji se prije dvadesetak dana odigrao iza ponoći na Učenički dom u Borovom naselju u Vukovaru, a koji je rezultirao tek izjavama policije o tome kako su motivi napada "istražuju" (Vjetar u krila srpskim "herojima") - i ponekom sporadičnom izjavom političara kojoj mediji nisu pridali veću pažnju. Pisali smo također i o strahu tamošnjega stanovništva albanskoga podrijetla, koje posljednjih dana živi u opravdanome strahu za vlastitu sigurnost i imovinu, ugrožene opetovanim napadima, ponovno od strane vukovarskih Srba (Zataškavanje niza incidenata rezultiralo najavom prosvjeda navijača u Vukovaru). Upravo zbog neadekvatnog angažmana policije koja u ni u jednom od spomenutih slučaja nije reagirala na zadovoljavajući način i zaštitila sigurnost građana, istražila incidente, otkrila počinitelje i označila njihove motive, kao i zbog pomanjkanja bilo kakve jasne političke osude svih tih teških incidenata na nacionalnoj bazi, ove nedjelje u Vukovaru održavan je miran prosvjed navijačkih skupina iz čitave Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
HrvatskaČini se da je u Hrvatskoj nakon dugo vremena, odnosno od Tuđmanove smrti, ponovo otkriveno da se nešto i dobije kada se na vanjskopolitičkoj sceni brane svoji interesi. Pitanje ZERP-a koje nije u stručnoj a ni široj javnosti izazivalo nikakve dvojbe - to je suvereno hrvatsko pravo - postalo je izgleda točka u kojoj se Sanaderova Vlada uspjela ostvariti kakvu takvu distancu od dogme o Europskoj uniji. Dogme koju si je hrvatska politička elita sama nametnula, u nemogućnosti da sama predloži išta smislenoga. Bilo je, dakle, dovoljno reći da je hrvatska strana pritisnuta neviđenim ucjenama odista i spremna razmisliti o pitanju ZERP ili EU, kojim su plašili kako europski dužnosnici (Hannes Swoboda), tako i neki domaći političari (predsjednik Mesić), da Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta zaključi kako je pitanje ZERP-a problem Hrvatske, Slovenije i Italije, a ne Europske unije. U nastavku donosimo dva komentara, jedan iz Vjesnika i jedan iz Večernjeg lista, koji svaki na svoj način govori o tome kako smo se uopće našli u situaciji da se damo ucjenjivati sami sobom.(mm)
Add a comment        
 

 
LatinProgramsko vijeće HRT-a zatražit će od Etičkoga povjerenstva nacionalne radiotelevizije mišljenje o nedavno prikazanim emisijama "Latinica" i "Nedjeljom u dva", nakon što je nekoliko vijećnika na jučerašnjoj sjednici iznijelo niz opravdano negativnih stavova o tim serijalima. Burnu raspravu o HTV-ovim «uspješnicama» otvorio je Juraj Njavro podsjećajući da je nacionalna televizija zaradila više od 20 tužbi zbog emisije u kojoj urednik Denis Latin, kako kaže Njavro, manipulira javnošću. Nezadovoljstvo "Latinicom" iskazao je i Siniša Grgić koji kao najveći problem prepoznaje "škare u rukama Denisa Latina" kojima se, kako je rekao, često izvrću riječi koje nisu u skladu s urednikovim stavovima. Što se tiče samoga sadržaja njegovih emisija, Latin iz tjedna u tjedan svojim preciznim izborom tema pomoću kojih vještinom uspješnoga manipulatora sustavno poništava apsolutno svaki trag državotvorne politike iz vremena Franje Tuđmana i Domovinskoga rata, obmanjuje javnost i iskrivljuje istinu. No glavnina problema ne leži čak ni u diskutabilnom odabiru tema, jer svaka se od njih može objektivno i argumentirano rasčlaniti, pod uvjetom, naravno, da je uredniku emisije tako nešto u interesu. Ali, što zaista radi Denis Latin? Prvo odabere temu koja po njegovom mišljenju predstavlja plodno tlo za sijanje laži i poziva goste koji njegove blago rečeno subjektivne stavove svojski potkrepljuju. No ni to mu nije dovoljno, pa kirurškom preciznošću reže, rezucka i izrezuje čak i svaku naznaku drugačijega mišljenja, barem onoga koje je dovoljno argumentirano da poljulja njegovu novokomponiranu istinu koja ionako stoji na prilično kratkim i labavim nogama.(mmb)
Add a comment        
 

 
VukovarNa Portalu smo pisali o događaju koji se na vukovarskom području zbio prije nekih desetak dana i zgrozio širu hrvatsku javnost.(vidi: Vjetar u krila srpskim "herojima" ) Podsjećamo da je tada petnaestak mladića srpske nacionalnosti ciglama i bejzbol palicama napalo i porazbijalo stakla i ulazna vrata na učeničkom domu u Borovu naselju, prijetilo i vrijeđalo uplašenu djecu nazvavši ih ustašama i izvikujući ovo je Srbija. Razbojnici su bili zamaskirani navijačkim šalovima Crvene zvezde. Jače reakcije, kako medija, tako i same izvršne vlasti vezano uz ovaj sramotni događaj i ovoga su puta izostale, a policija vjerojatno još uvijek utvrđuje «nejasne» motive cijeloga slučaja. Ovih se dana, strah tamošnjega stanovništva da će vandali potaknuti mlakim reakcijama policije i vlasti ponovno početi ugrožavati njihovu sigurnost pokazao opravdanim. Naime, prema tvrdnjama građana na području je grada Vukovara protekloga vikenda razbijeno nekoliko lokala čiji su vlasnici podrijetlom s Kosova, a spominje se i podmetnuta bomba u Boboti. Upravo iz razloga što "ažurna" policija još uvijek istražuje samo njima nejasne motive napada na učenički dom, kao i zbog činjenice da spomenute napade na lokale u vlasništvu ljudi podrijetlom s Kosova opravdava pukom koincidencijom, kao uostalom i podmetnutu bombu, ističući kako nema osnove za utvrđivanje da su spomenuti napadi izvršeni na nacionalnoj osnovi, za ovu su nedjelju u Vukovaru najavljeni prosvjedi navijača iz čitave Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
Uto, 28-09-2021, 06:50:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.