vladaNakon relativno dugih i iscrpnih pregovora, nova je koalicijska vlast konačno postigla dogovor oko sastava buduće Vlade, koji će vjerojatno vrlo brzo biti i potvrđen s obzirom na činjenicu da se danas održava konstituirajuća sjednica za šesti saziv Hrvatskog sabora. U Banskim će dvorima tako uz dosadašnje potpredsjednike Damira Polančeca i Jadranku Kosor, biti i dva nova. Jedan je od njih trebao  biti Milorad Pupovac, no umjesto njega tu će funkciju preuzeti njegov stranački kolega Slobodan Uzelac, kao predstavnik srpske manjine, u čijem će djelokrugu biti vanjska politika, odnosi u regiji i pregovori s Europskom unijom. Potpredsjednica Vlade postaje i predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič, koja će biti zadužena za unutarnju politiku, pravosuđe, obranu, a moguće i za tajne službe. HSS se ipak izborio ne samo za ministarstvo poljoprivrede već i za resor turizma. Na čelu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja bit će Božidar Pankretić, a resor turizma vodit će dosadašnji bjelovarsko-bilogorski župan iz HSS-a Damir Bajs. Turizam se izdvaja iz glomaznog resora Božidara Kalmete, koji će i dalje skrbiti o prometu, moru i razvitku. Predsjednik HSS-a Josip Friščić ipak nije ušao u Vladu, nego će u idućem mandatu obavljati funkciju potpredsjednika Sabora.(mmb)
Add a comment        
 

 
Anamarija GetošU jučerašnjoj emisiji «Otvoreno» urednika i voditelja Mislava Bage, raspravljalo se o trenutno u svim medijima vrlo aktualnoj temi, točnije o optužbama protiv bivšega načelnika PU osječko-baranjske Vladimira Fabera, odnosno, o njegovim navodnim pokušajima utjecanja na svjedokinju u slučaju Glavaš – Gordanu Getoš Magdić. U emisiji je preko video zida sudjelovala njena sestra, 28. godišnja pravnica Anamarija Getoš, koja je u javnost ovih dana izašla sa nekoliko audio i video snimki svojih razgovora kako sa spomenutim Faberom, tako i sa Sanjom Sarnavkom, predsjednicom udruge za zaštitu prava žena B.a.B.e., koja se, iz nejasnih razloga također našla u cijeloj priči. U emisiji su tako pušteni dijelovi audio snimki  razgovora Anamarije Getoš sa Faberom i Sarnavkom, sa kojih su se pritom mogle čuti zapanjujuće stvari. Tako smo mogli slušati, kako Vladimir Faber ucjenjuje Anamariju Getoš na način da je istoj ponudio smanjenje zatvorske kazne za njenu sestru Gordanu, ako u zamjenu potvrdi ključne dijelove optužnice protiv Glavaša. Čak i s obzirom na činjenicu da snimke ovakvoga tipa ne mogu predstavljati vjerodostojan dokaz na sudu, ostaje prilično nejasno s čijim se odobrenjem Faber sa gospođicom Anamarijom Getoš uopće upustio u troiposatni razgovor u centru Branimir? Što se tiče samih motiva sastanka o njima nije potrebno nagađati, jer smo ih vrlo jasno čuli sa dijela snimke koji je pušten u emisiji. Gošća «Otvorenoga» bila je i gospođa Sarnavka, koja je u početku osporavala postojanje mogućnosti da je zajedno sa Faberom sudjelovala u vršenju pritiska na Gordanu Getoš preko njene sestre, no nije mogla sakriti iznenađenje kad je shvatila da Anamarija posjeduje snimke i njihovih međusobnih razgovora.(mmb)
Add a comment        
 

 
Frane LučićIz razgovora koji je za Slobodnu Dalmaciju ne davno dao jedini preživjeli vatrogasac kornatske tragedije Frane Lučić, konačno su se mogle saznati određene pojedinosti, kao odgovori na brojna pitanja o uzrocima tragičnoga događaja. Lučić je tako svojim izjavama potvrdio do sad objavljivane podatke prema kojima se u tom konkretnom slučaju radilo o posljedici posebnog nesretnog načina na koji se požar razvio, potpomognuto pogreškama pojedinaca i manjkavostima u organizaciji vatrogasnog sustava. Trinaest vatrogasaca stradalo je dakle od takozvanog eruptivnoga požara, odnosno nagloga jačanja vatrene stihije u kotlini u kojoj su se tada nalazili. Požar je preko vatrogasaca prešao velikom brzinom (na ostatku otoka brzina fronte požara bila je oko četiri kilometra na sat, a u kotlini gdje su se vatrogasci zatekli, čak 72 kilometra na sat), jer ih je iznenadio i nisu uspjeli pobjeći. No, unatoč uzrocima tragičnoga događaja koji se nalaze u samoj prirodi, evidentne su i ljudske pogreške, kakve se u sličnim situacijama ne bi smjele ponavljati. Tako još uvijek ne jasnom ostaje činjenica zašto su se među vatrogascima , a protivno odredbama zakona našla i dva maloljetnika. Kako je moguće da usred najrizičnijeg doba što se tiče mogućnosti izbijanja požara, koji su tijekom ljetnih mjeseci buktali gotovo svakodnevno, od četiri raspoloživa kanadera dva budu potpuno ne ispravna, jedan na ispomoći u Grčkoj, a na raspolaganju samo posljednji četvrti koji je gasio vatru u zaleđu? Na posljetku, tu je i sustav veza koji je u konkretnom slučaju potpuno zakazao, ostavivši vatrogasce da dva sata čekaju pomoć, prepušteni vlastitoj sudbini.(mmb)
Add a comment        
 

 
Vize za KanaduHrvatsko kulturno vijeće je u studenome 2006. poslalo upit Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u svezi kanadskoga viznog režima koji se primjenjuje na hrvatske građane. Naime, pri ispunjavanju viznog obrasca, dobiva se i dodatni formular s upitima o sudjelovanju u Domovinskom ratu, koji sadrži detalje kao što su vrijeme, mjesto, imena postrojbe te niz drugih neumjesnih i ponižavajućih pitanja. U svom tadašnjem odgovoru ministrica mr.sc. Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je rješavanje navedenog problema kao jedino otvoreno i svakako prioritetno pitanje između Kanade i Hrvatske. Kako je prošlo više od godinu dana, zanimalo nas je koje su mjere poduzete u prevladavanju toga problema te je li pronađeno zadovoljavajuće rješenje. Stoga je Hrvatsko kulturno vijeće u studenome 2007. ponovno poslalo upit Ministarstvu. Odgovor ministrice donosimo u cijelosti.(zdk)
Add a comment        
 

 
PrimoracDragan Primorac, ministar znanosti obrazovanja i športa, u svojem je razgovoru za Novi list najavio kako bi se najradije povukao sa političke scene i vratio svojoj prvoj «ljubavi» - medicini. Istaknuo je kako je od takvoga načina života već umoran i kako se u cijeloj ovoj priči oko podjele fotelja drži po strani jer ga one kao takve i ne zanimaju. Sve je to dodatno zašećerio slavodobitno poentiravši: «Moj životni moto je da svaki čovjek putuje stazom svoga dostojanstva i tu sve počinje i završava». Zanimljivo. Još do ne davno, Primorac je bio karakteriziran kao jedan od uspješnijih ministara bivše Vlade, te jedan od ljudi koji su zajedno sa Sanaderom iznijeli najveći dio predizborne kampanje. Kao takav, osobno je vjerojatno očekivao i svojevrsno promaknuće u «hranidbenom lancu», pa se tako u posljednje vrijeme najviše šuškalo o mogućnosti da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade. Zaustavimo se na trenutak na konstataciji o njegovoj uspješnosti u MZOŠ i pogledajmo plodove iliti rezultate njegova rada.(mmb)
Add a comment        
 

 
Šibenska katedralaNa zapadnom pročelju šibenske katedrale sv. Jakova uz glavni portal sprejem zlatne boje ispisana su četiri velika ćirilična slova "s" na površini 70 puta 70 centimetara. Prema priopćenju šibenske policije, išarano pročelje uočeno je 6. siječnja oko 19 sati, a za nepoznatim počiniteljem još se traga. Nakon što je policija obavila očevid, restauratori su ćirilična slova prekrili posebnim oblogama i otapalima kako bi očistili pročelje. Nakon provokacija iste vrste u obliku grafita koji su se ovoga ljeta pojavili u Vukovaru, a na koje vodeći ljudi nisu reagirali (osim u šali), čini se da je eksces u Šibeniku zapravo samo logičan nastavak toga i takvog provociranja. A zašto se i ne bi tako nešto činilo, kad vandali jako dobro znaju da će njihovi postupci, kao i u brojnim situacijama do sad ostati nekažnjeni. Upravo zato, pomalo se smiješnim čini priopćenje Ministarstva kulture u kojem se ovakav vandalizam «najoštrije osuđuje».(mmb)
Add a comment        
 

 
RupelSanaderSlovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel nedavno je za RTV Slovenija rekao da je Hrvatska Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas primijenila na članice Europske unije mimo dogovora sa Slovenijom i Italijom, ali i ocijenio da Hrvatskoj treba dati još jednu priliku. Ovakvom stanju stvari sigurno je bitno doprinio i predsjednik Mesić kada je u Bruxellesu izrekao «Pacta sunt servanda», misleći pritom na zapisnik koji je 2004. godine u ime MVP-a potpisao Hidajet Biščević, a u kojem su Slovenija, Italija i Hrvatska dogovorile kako u smislu zaštite svoga područja na Jadranu ne će poduzimati jednostrane korake. Po kojim je kriterijima taj zapisnik sa sastanka obvezujući sporazum nismo uspjeli dokučiti, a ako ga se kao takvog i uzme, tada se Sloveniju i Italiju mora prve prozvati. Jer i jedna i druga su, konkretno Slovenija 3. listopada 2005., a Italija 2006. godine uredno, da ne zaboravimo – jednostrano! –proglasile svoje zaštićene ekološko ribolovne pojaseve. Na koji se onda to sporazum spomenute države pozivaju i zašto, ostaje nejasno. Ono što je još ne jasnije jest odgovor na pitanje, od kud pravo vodećim ljudima ove države da o spomenutim stvarima šute na štetu građana i zemlje na čijem se čelu nalaze? Od kud pravo medijima te iste države da se pokriju po ušima i ne izvještavaju ljude koji ih čitaju i gledaju na način na koji se to od medija u demokratskom i nacionalno osviještenom društvu očekuje, i zašto je tome tako?(mmb)
Add a comment        
 

 
VukojevićVeć neko vrijeme u hrvatskoj je javnosti aktualna priča anonimne muslimanke, koju je 1993. godine u vojnome logoru Vojno kraj Mostara navodno silovao bivši sudac Ustavnoga suda Vice Vukojević, koji je o tome prvi puta javno progovorio u razgovoru za Večernji list. Uz činjenicu što osporava svaku mogućnost da se tako nešto i dogodilo, Vukojević je iznio i nekoliko zanimljivih pojedinosti, između ostaloga, način na koji je ta priča uopće izašla u javnost. Naime, navodno silovanje prvi je puta spomenuto u knjizi «Molila sam da me ubiju» u izdanju Saveza logoraša BiH. Na temelju toga, novinar Željko Peratović napisao je članak koji su tadašnji urednici tjednika Globus odbili objaviti zbog manjka vjerodostojnosti, no za tjednik Nacional priča je bila dovoljno autentična i oni je puštaju u javnost. Zanimljiva je i koincidencija, odnosno činjenica - da se uz još jednu neobičnu optužbu istoga tipa – onu Fatime Skule o tome kako je gospićki "ratni vođa" Tihomir Orešković podvodio maloljetnice tadašnjem ministru obrane Gojku Šušku (?!), ponovno veže isto ime, odnosno novinar Željko Peratović, koji se za takve, pomalo čudne priče pod sumnjivim okolnostima i sa dvojbenim motivima specijalizirao. Iako se prava istina o slučaju Vukojević još ne zna, da čitava priča iliti konstrukcija stoji na prilično slabim nogama, dokazuje i izjava predsjednika Mesića, koji se na tu temu u svome šarlatanskome i poluprimitivnome stilu našalio kazavši doslovno «Pa tko bi sa Vukojevićem htio dobrovoljno u krevet?». Iako je izjava potpuno neprimjerena, baš onakva kakve nam predsjednik u svojoj političkoj maniri često i servira, ipak i kao takva predstavlja dovoljan pokazatelj njegova mišljenja o ozbiljnosti cijelog slučaja.(mmb)
Add a comment        
 

 
JagodnjakO slučaju Jagodnjak, te o djeci iz istoimene osnovne škole kojoj je onemogućeno pohađanje nastave na hrvatskom jeziku, na našem smo portalu pisali već u nekoliko navrata. Na spomenute je članke, između ostalih reagirala i jedna od sudionica čitave tragične priče, učiteljica u četverorazrednom hrvatskom odjelu od 1. do 4. razreda u OŠ «Jagodnjak» - Maja Predmerski, koja nam je uputila pismo zahvale i podrške koje ovom prilikom u cijelosti objavljujemo. Izdvajamo:  "Učiteljica sam u četverorazrednom hrvatskom odjelu od I. do IV. razreda u OŠ «Jagodnjak», u Jagodnjaku, u kojoj radim neprekidno od 1997. godine. Budući su Vam poznati problemi koji se u našoj školi događaju već mjesecima, vjerujem da nema potrebe da pišem podsjetnik i ponovno ih i ja navodim. Posjetila sam Vaš portal i svaku hvalu Vam šaljem što nam dajete podršku i što ste odmah reagirali i pismom Ministarstvu. Još jedan razlog zbog kojega Vam se ovim pismom obraćam su oni koji su u ovoj sramotnoj Jagodnjačkoj priči zapostavljeni, nespominjani, skoro zaboravljeni- djeca. Moja iskrena učiteljska savjest mi ne dopušta da i dalje šutim i bespomoćno gledam kako se ovaj šokantni rat u našoj školi poveden nečijim bolesnim idealima kojima mjesto nije u odgojno-obrazovnoj instituciji, iživljava na onima čiji životi ovise o njezinom primjeru- na učenicima, ma bilo oni Hrvati, Srbi ili Marsovci".
Add a comment        
Ned, 18-04-2021, 01:19:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.