del PonteIz Večernjeg lista donosimo članak Dražena Čurića koji se osvrnuo na reakcije hrvatskih biskupa na optužbe Carle Del Ponte o tome kako je Katolička crkva u Hrvatskoj skrivala generala Antu Gotovinu. Izdvajamo: "Potpuno neprihvatljivo Čudimo se. Teško je shvatljivo da su takve stvari moguće. Svima pa i Tužiteljstvu mora biti istina na prvom mjestu, rekao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na konferenciji za novinare, koju je organizirala Hrvatska biskupska konferencija nakon 36. plenarnog zasjedanja održanog u Zaprešiću. Potpuno je neprihvatljivo to što je Carla del Ponte koristila svoju službu kako bi napisala knjigu koja je puna konstrukcija. Biskupi su i prije bili upoznati da se bivša haaška tužiteljica žalila na njihovo ponašanje te tražila od Pape da ih pritisne kako više ne bi skrivali Gotovinu".
Add a comment        
 

 
vjetrokazIntegracija čitave jugoistočne Europe u okvir nepodijeljene Europe predstavlja alternativu "balkanizaciji", napisao je predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader u komentaru za austrijski dnevni list Die Presse objavljen u četvrtak. "Svijet se nalazi na raskrižju" na kojemu sve međunarodne institucije moraju preispitati svoju ulogu u novom stoljeću, piše još Sanader. Krasno. Ovakav splet politički korektnih, praznih i beznačajnih parola, već dugo nismo imali prilike pročitati na jednom mjestu, što je zapravo hvalevrijedno postignuće ako se u obzir uzme da iz usta hrvatskih političara rijetko kad nešto drugo uopće i izađe. A kada nema i ne zna ništa reći premijer po pitanju NATO-a, jasno je da općenito nema nikakve ideje o tome što bi za Hrvatsku ulazak u NATO uopće trebao predstavljati i o kakvoj se (i da li uopće ikakvoj prekretnici) tu radi.(mmb)
Add a comment        
 

 
jmbgKako stvari stoje, izgleda da se farsa "igranja demokracije" u vezi s tajnošću jedinstvenoga matičnog broja građana, koji je s početkom izdavanja novih osobnih iskaznica s istih i uklonjen, ovih dana nastavlja. Samo, ovoga se puta famozni JMBG pokušava prigodno iskoristiti hrvatska politička elita, kako bi se na sve moguće načine onemogućilo raspisivanje referenduma za ulazak Hrvatske u NATO. O čemu se zapravo radi? Naime, prema objašnjenjima Aleksandra Hatzivelkosa, jednog od organizatora peticije koja se od subote potpisuje u šezdeset gradova, državna administracija prijeti da će nevažećim proglasiti sve one potpise uz koje nije ubilježen JMBG. Isti "trik" primjenjuje se kao prepreka za objavljivanje registra branitelja Domovinskog rata. Bez obzira na to kakvo je čije mišljenje vezano bilo uz ulazak u NATO, bilo uz mogućnost objave imena branitelja, nedopustiva je ovakva očigledna manipulacija i zlouporaba brige za ljudska prava, u smislu ostvarivanja političkih planova i programa hrvatskih dužnosnika. Isto tako, opravdano se danas više no ikad dovodi u pitanje smisao o povlačenju JMBG-a s osobnih iskaznica uopće.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŽivojinovićNa koji način danas funkcioniraju kreatori javnoga mišljenja, odnosno mediji u Hrvatskoj u svome je članku u Večernjem listu zanimljivo prikazao Milan Jajčinović. Naime, nakon smrti velikana hrvatskoga glumišta Borisa Dvornika, hrvatske su se tiskovine doslovno natjecale u tome tko će prije vezano uz tu temu dobiti izjavu bilo kojega beogradskoga glumca koji je ikada s njime radio. Taj je način rada, odnosno sveprisutnost srpskoga mišljenja u hrvatskoj javnosti posljedica svojevrsne medijske ovisnosti koja ne bi trebala čuditi ako se u obzir uzme kakvo i čije "novinarstvo" danas na žalost žari i pali kako tiskanim, tako i elektroničkim medijima. Izdvajamo: "Je li to jugonostalgija? S vremena na vrijeme doznamo da i u Beogradu ima nekih sličnih pokušaja, no hrvatsko je potezanje Beograda za rukav već postalo običajem te dosadnom rutinom. To je već ovisnost. A događa se od estrade do politike. Pa jako važnim postaje što o Borisu Dvorniku misli Bata Životinja! A epohalno važnim što će na hrvatsko priznanje Kosova reći Srbija. Je li ta hrvatska ovisnost o srpskom mišljenju neki dublji poremećaj? S Mađarima smo u istoj državi živjeli više od devetsto godina, a da se nikada nitko nakon državnog razlaza nije pitao što o nečemu hrvatskom misle Mađari".
Add a comment        
 

 
Mladen BajićS nadnaslovom "O tome se ne govori" Davor Ivanković u Večernjem listu piše o planu da se suđenjima za zločine počinjene devedesetih nastavi još niz godina. Na toj liniji našle su se raznorazne nevladine organizacije, predstavnici hrvatske vlade i pravosuđa, kao i europski predstavnici. Iako je navodni cilj ovih novih suđenja bio čišćenje svih ratnih mrlji, nema nikakvih dvojbi da se radi o nastavku politike relativiziranja svega postignutog Domovinskom ratom. Zašto? Da bi se moglo vladati hrvatskim narodom onako kako se vladalo za vrijeme Jugoslavije.(mm)
Add a comment        
 

 
Sv. DujeIako je od Uskrsa prošlo sedam dana, ovdje prenosimo uskrsnu poruku splitsko-makarskog nadbiskupa dr. Marin Barišić, budući da je ona dobrim dijelom posvećena mladima koji su sve češće pune stupce crnih kronika. Nadbiskup Barišić poručuje: "Predraga mladeži! Život svakoga od vas je, kako reče pjesnik: Jedna želja Božja spuštena do zemlje. Zato podignite glavu i ne dopustite da vas vode i slome loši primjeri! ...  Bog nije stvorio čovjeka da ga napusti – niti je stvorio svijet da ga uništi. Sve nas hoće za život, a ne za smrt. Upravo je uskrsnuće temelj naše ljudske nade. Obuhva­ća čitava čovjeka: naš duh i tijelo, čitav naš svijet. Jaka je čovjekova nada, ali i stvarna je – baš zbog Božje vjernosti. Tako je jaka i ona žeđ za životom, koju svatko osjeća. Ta žeđ neće biti iznevjerena... U svjetlu ove iskonske i temeljne nade naš veliki pjesnik Tin ovako hrabri ljudsku dušu: Leti ko lišće što vir ga vije, za let si dušo stvorena. Za zemlju nije, za pokoj nije cvijet što nema korijena!"
Add a comment        
 

 

zerpJurica Körbler u Vjesniku napisao je komentar pod nazivom "Nema kraja histeriji susjeda", u kojem se ironično osvrnuo na nedopustivo ponašanje susjedne Slovenije tijekom njenoga šestomjesečnog predsjedanja EU-om. Tu se prvenstveno misli na korištenje te vremenski ograničene funkcije za rješavanje bilateralnih problema s Hrvatskom, posebice glede ZERP-a. No, isto tako naglašava kako u situaciji kad Sloveniji predstoje izbori, u slovenskom parlamentu histerija oko "problematične Hrvaške" postaje sve veća, a sve oštriji tonovi neodoljivo podsjećaju na srpsku retoriku od prije nekih petnaestak godina (a dijelom i danas), te neumitno smještaju Sloveniju na Balkan unatoč tome što su njenim političarima i građanima puna usta Europe. Sve što je Vjesnikov komentator napisao vrlo vjerojatno i stoji. No ipak, nešto mu je vjerujemo čak i nesvjesno u cijeloj toj hrvatsko-slovenskoj trakavici ili sapunici promaklo, a to je zapravo ključni dio kad se promotri cijeli mozaik događaja. Pa iako je više puta spomenuo kako Slovenija svojim ponašanjem koje manifestira u predsjedavanju EU-om izaziva opetovani podsmjeh europskih zemalja i kako je na taj način pridonijela rušenju europskih standarda same Unije, Körbler je izostavio ono najvažnije, a to je sirova činjenica - da je u svojim zacrtanim namjerama Slovenija uspjela. Hrvatska je od ZERP-a na kraju odustala, "ohrabrena" obećanjem o ubrzanju pristupnih pregovora. Obećanjem koje se po svojoj težini i vrijednosti može strpati u zajednički koš sa svim onim obećanjima i garancijama kojima je hrvatska politička elita već dugi niz godina uporno odlučila vjerovati, iako jedno demantira drugo i tako u krug.(mmb)

Add a comment        
 

 
HŽKako piše Vjesnik, na sljedećoj će se sjednici Sabora raspravljati o nacionalnom programu željezničke infrastrukture. Naime, u izgradnju, modernizaciju i održavanje postojeće izrazito loše željezničke infrastrukture u idućih pet godina planira se uložiti čak oko 18.05 milijardi kuna. Najveći dio, oko 16 milijardi namaknuti će se iz državnoga proračuna, oko milijardu iz predpristupnih  fondova, a ostatak iz još za sad nepoznatih izvora. Iako su planirana sredstva svakako pozamašna, valja u obzir uzeti sadašnje stanje hrvatskih željeznica koje je gotovo pa katastrofalno. Ukupna dužina svih željezničkih pruga u Hrvatskoj je 2722,41 kilometar, a od toga je čak 90,7 posto jednokolosiječnih i tek 9,3 posto dvokolosiječnih pruga. Ulaganje planiranih sredstava trebalo bi omogućiti stvaranje razvijene željezničke infrastrukture koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Što se velikih džavnih ulaganja tiče, valja spomenuti i naznaku rješavanja problematike navodnjavanja obradivih površina. Naime, Hrvatska je što se zaliha pitke vode tiče zasigurno jedna od najbogatijih zemalja Europe, no prema broju navodnjavanih površina zauzima jedno od posljednjih mjesta.(mmb)
Add a comment        
 

 
okoMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture prije dva je tjedna uputilo na javnu raspravu Nacrt konačnog prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama kojeg su državni tajnik za promet Dražen Breglec i načelnik Odjela telekomunikacija Krešo Antonović sredinom ožujka predstavili u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Smatra se kako će novi zakon omogućiti jednostavniji ulazak na tržište novim operatorima, poticanje i jačanje tržišnog natjecanja, kao i ulogu regulatora tržišta te daljnju zaštitu prava potrošača, ocijenio je državni tajnik Breglec. Rasprava o prijedlogu zakona završava današnjim danom, a najsporniji element zakona su članci 108., 109. i 110. kojima se uvodi obveza zadržavanja podataka o elektroničkim komunikacijama, a koje smo prenijeli u nastavku. Svi operateri, bilo da je riječ o telefoniji ili pristupu internetu, morat će šest mjeseci čuvati podatke o svim komunikacijama koje se provode preko njihovih mreža. Na zahtjev policijske uprave, istražnog suca ili sigurnosno-obavještajnih agencija (u Zakonu se ne kaže izrijekom o kojim je agencijama riječ), operateri moraju dostaviti te podatke u roku od 48 sati. Iako je iz sigurnosnih razloga, a i zbog sprečavanja raznoraznih mogućnosti zlouporabe Interneta i mobilne telefonije zasigurno od velike važnosti uspostaviti odgovarajuću zakonsku podlogu koja bi pomogla u otkrivanju i sankcioniranju svih prekršaja te vrste, valjalo bi dobro porazmisliti, kako da se istovremeno upravo odredbama konkretnoga zakona ne dopusti mogućnost zlouporabe istih.(mmb)
Add a comment        
Uto, 28-09-2021, 06:50:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.